Pretraga

[Školske uniforme] Hrvoje Bašić: ‘Ne želimo od Hrvatske napraviti Sjevernu Koreju’

A- A+

Inicijativa za uvođenje školskih uniformi podijelila je javnost, a priču je započeo predsjednik odbora za obrazovanje i znanost Mladih HSLS-a, Hrvoje Bašić. Zašto smatra da su uniforme jedan od načina borbe protiv diskriminacije i što na ovaj prijedlog kažu učenici otkrio je za Srednju.hr

Hrvoje Bašić, osobna arhiva

Inicijativa je za sada usmjerena na osnovne škole. Bašić smatra da su djeca u toj dobi sklonija vanjskim utjecajima te da je nužno djelovati u ranijoj fazi odrastanja. Inicijativa je na Facebooku prikupila mnoštvo zagovaratelja, ali i protivnika.

Koliko je sašivenih uniformi potrebno za jednog učenika?

Teoretski bi bila potrebna po dva kompleta ljetne i zimske kolekcije, kao i  komplet sportske odjeće. Srećom naša stranica je jako interaktivna te mnogo ideja i prijedloga dolazi od naših ljudi diljem svijeta, koji iznose svoje primjere kako to funkcionira u zemljama u kojima žive.

Izdvojeni članak

Sjajna inicijativa mladeži HSLS-a: Donirajmo madrace sa Save i Cvjetnog imigrantima!

O kakvom je dizajnu riječ? Vraćamo li se keceljama ili je riječ o modernijim varijantama?

Dosta rasprave ima i na tu temu, ali nema smisla izmišljati toplu vodu
kad imamo dugogodišnje iskustvo drugih zemalja. Na nama je prvo da naša
javnost, struka, profesori, roditelji i djeca, zajedno odluče želimo li
uvesti uniforme u sve hrvatske škole. Ukoliko se za njih odlučimo moramo
ih standarizirati, a onda neka svaka škola za sebe zajedno sa svojim
učenicima kreira svoje uniforme, što je i prijedlog Mladih HSLS-a.

Ono
što je bitno, uniforme su za roditelje dugoročno svakako isplativije.
Također, želimo jasno reći i otkloniti svaki prostor predrasudama – ne
želimo od Hrvatske napraviti Sj. Koreju ili Kinu kako neki tvrde, niti
se radi o nekadašnjim jednobraznim kutama ili keceljama.

Mi zagovaramo
udobne, moderne i lijepe školske uniforme vedrih boja, po uzoru na mnoge
zemlje poput Britanije, Australije, Japana…

Mogu li uniforme zaista riješiti problem diskriminacije među djecom?

Apsolutno smo svjesni naše realnosti i da postoje mnogo veći problemi. Veliki broj djece u hrvatskim školama je i danas gladno, rade u nehumanim uvjetima, na jedan kompjuter dolazi 25 učenika. I o tome želimo govoriti! No ova inicijativa je samo kamen temeljac našeg mozaika reforme obrazovnog sustava u RH.

Kakvu poruku šaljemo djetetu uvođenjem uniformi? Zar nam nije u cilju naviknuti ga na sustav u kojemu će uvijek postojati netko tko si može priuštiti više ili manje od njega?

Ne želimo nikoga zavaravati da je ovo super-savršeno rješenje kojim će se potpuno iskorjeniti diskriminacija u klupama, ali iskreno vjerujemo da je ovo prvi konkretan korak u borbi protiv iste. Ne zaboravimo, škola je prvo odgojna a zatim obrazovna ustanova. Djecu bi trebalo učiti još u ranoj dobi da su tih nekoliko sati koje provedu u školi – svi jednaki, barem odjećom. Kasnije u životu, naravno da neće biti tako, no dokle god se obrazuju u njih treba ulagati na razne načine.

Obrazovanje je jedino na čemu nikada ne smijemo štedjeti jer je ključ svijetle budućnosti u obrazovanju. Tome ih trebamo usmjeravati, da jedni druge prepoznaju po njihovom radu, osobinama, talentima…Naučiti ih da gledaju druge kroz puninu ljudskog bića a ne kroz odjeću, ma koliko ona skupa bila. Ja na to možda gledam idealistički, netko će to možda i ismijati, ali zaista želim da gradimo društvo na takvim vrijednostima. Društvo u kojem će pojedinac biti najveća vrijednost.

Što učenici kažu na inicijativu?

Generalno, velika većina javnosti podržava ovu našu inicijativu, mahom su to učitelji i roditelji. Svakodnevno dobivamo podršku iz cijele Hrvatske, a zovu nas i u susjednu BiH te Srbiju kao goste, da govorimo o ovoj temi. U prilog tome svjedoči nedavno istraživanje EduCentra na 500 ispitanika koje je pokazalo da više od polovice hrvatskih učenika (53%) smatra pozitivnim uvođenjem školskih unifomi u osnovne i srednje škole. Također, zanimljivo je da su hrvatski učenici među rijetkima koji nastavu pohađaju u odjeći po svom izboru, dok je većina europskih zemalja uvela uniforme koje su učenici obvezni odijevati za vrijeme boravka u školama.

Guše li uniforme kreativnost učenika?

Upravo je to jedan od najčešćih protuargumenata. To je vrlo diskutabilno i radije bih to pitanje prepustio stručnjacima. No ono što ja mislim i što mogu reći iz mog iskustva je, da su djeca u ranoj osnovnoškolskoj fazi sklona kopiranju, bez nekog izraženog vlastitog ‘stila’. Djeca eksperimentiraju, traže se; danas su rokeri, sutra mali šminkeri, a da ne govorimo o nedolično odjevenima kad krene pubertet. Pa se tako često mijenjaju i frizure, tenisice, a roditelji jednostavno ne uspijevaju popratiti sve nove modne trendove, uz najbolju volju.

No roditelji to sigurno znaju bolje od mene. Jednostavno mislim, da nekog reda u školi treba biti i školu kao instituciju treba poštovati. Naš prijedlog koji smo već gore naveli je da učenici svake škole sami kreiraju svoju uniforme, i tu imaju dovoljno prostora da pokažu svu svoju kreativnost.

Osim šibenske osnovne škole, koje su hrvatske škole sklone uvođenu uniformi?

U Hrvatskoj postoji još nekoliko takvih škola, znamo za primjer jedne u Osijeku, i još nekih manjih privatnih škola. Primjer šibenske osnovne škole je veliki uspjeh naše inicijative, jer je to prva škola koja se zapravo odazvala na naš poziv o uvođenju školskih uniformi.

Ubrzo krećemo s nizom tribina po nekim hrvatskim gradovima na ovu temu, a naš glavni cilj je potaknuti javnu raspravu javnosti i MZOS-a te doći do konačnog zaključka, želimo li uniforme u svim hrvatskim školama. Naravno da bismo voljeli da naša inicijativa zaista zaživi u svim školama a sudeći prema dosadašnjoj podršci javnosti, vjerujemo u uspjeh!
I na koncu, vjerujem da je zadaća svih nas da zaštitimo našu djecu i budućnost novih generacija koje dolaze.

U današnjem svijetu često puta zaboravljamo da je najvažnije biti čovjek. Školske uniforme možda neće promijeniti svijet, ali ako će one obrisati suze s lica makar jednom djetetu, ispunile su svoju svrhu i svijet je tada ljepše mjesto. Jer u tom djetetu, živi jedan čitavi svijet.