Strategija obrazovanja: Bit će jasno određeno koliko gradiva učenik mora znati za pojedinu ocjenu
Dugo najavljivana Strategija obrazovanja, koja bi trebala učiniti Hrvatsku društvom znanja, a obrazovni sustav prilagoditi potrebama tržišta, izašla je u javnost u radnoj verziji. Od velikih noviteta koje Strategija uključuje je propis po kojem će biti točno određeno gradivo, koje učenik treba znati za određenu ocjenu. Osnovna škola će trajati devet godina, između ostalog kako bi maturanti zrelije birali fakultet, a kvote će se određivati u koordinaciji s tržištem rada. Darovitima i učenicima s teškoćama bi se trebalo posvetiti više pažnje, a u osnovnim školama s nastavom u samo jednoj smjeni uvest će se cjelodnevni program. U tekstu donosimo i druge novitete, na čijoj je izradi sudjelovalo 60-ak stručnjaka, na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem.
Strategija obrazovanja koja bi trebala učiniti Lijepu našu društvom znanja, a obrazovani kadar prilagoditi potrebama tržišta rada u Hrvatskoj i EU, objavljena je u Jutarnjem listu. Na njenoj je izradi sudjelovalo 60-ak stručnjaka, uključujući ministre na čelu s premijerom, te predstavnike akademske i poslovne zajednice. Evo kako to izgleda na papiru, a praksa će ovisiti o novcu, ali i o spremnosti sudionika obrazovnog procesa da naprave velike promjene.
Devet godina osnovnog obrazovanja
Razredna nastava, dakle ona pod okriljem učitelja produljit će se za jednu godinu, dok će trajanje predmetne, ostati na četiri. Djeca koja do prvog rujna napune šest godina, kreću u prvi razred osnovne, čime će se pomaknuti i dob izlaska na tržište rada. U razdoblju između 15. i 16. godine učenici upisuju srednju školu, prema čemu između 19. i 20. tko želi i ispunjava uvjete upisuje fakultet. Kasnija dob prilikom završetka srednje, trebala bi osigurati zreliji odabir fakulteta.
Točno će se znati koliko gradiva je dovoljno znati za dvojku
Ocjenjivanje više neće biti isključivo u rukama nastavnog osoblja, nego će se točno propisati koliko i što učenik mora znati za pojedinu ocjenu. Propise će definirati nacionalni i predmetni kurikulumi.
Uvode se specijalizirane ustanove za obuku ravnatelja, te promjene u naobrazbi nastavnika
U okviru specijaliziranih ustanova obrazovat će se kandidati za ravnatelje. Oni će se školovati za upravljanje sustavom, te će dobivati licencu kada se osposobe. Moguć je i proces licenciranja u tijeku obnašanja ravnateljske funkcije, a njihov rad će se i vrednovati nadležni odsjeci u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Reformirat će se i studijski programi za obrazovanje nastavnog osoblja, koji će biti prilagođen novim oblicima vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja.
Daroviti učenici, kao i oni s teškoćama u razvoju imat će više pozornosti
Individualni pristup nastojat će se provoditi što više, a darovita djeca imat će privilegiju fleksibilnosti nastavnog programa, koji će biti prilagođen njihovim interesima, sposobnostima i sklonostima. Trebala bi se oformiti i mreža za obrazovanje darovitih učenika, koja će uključivati škole, sveučilišta, institute i druge interesne aktere. Također postoji nakana uvođenja dopunske nastave za darovite te učenike s teškoćama u učenju, čime će se nastojati smanjiti broj djece koja uzimaju privatne instrukcije.
Cjelodnevna nastava ili produženi boravak
U osnovnim školama koje rade u jednoj smjeni, uvest će se cjelodnevna nastava, a za učenike mlađe dobi moći će se organizirati produženi boravak. Razmatra se i mogućnost organizacije rada tijekom školskih praznika.
Gradivo, poslovanje i dokumenti svih škola dostupni na internetu
Sve škole moraju imati ultra-brzi širokopojasni pristup internetu do 2020. Poslovanje škola bi trebalo biti transparentno objavljeno na internetu, a time bi se mogla pratiti kadrovska politika, objedinila bi se javna nabava, te bi škole mogle lakše razmjenjivati dokumente. Do spomenutog roka škole bi trebale i 50 posto gradiva koje se obrađuje objelodaniti na mreži. Razmatra se i uvođenje internetske procjene ishoda učenja, koje bi omogućilo nastavnicima bolje praćenje napretka učenika, te prilagođavanje nastave na osnovu toga.
Povećanje broja gimnazijalaca
Do 2020. sadašnjih 30 posto gimanzijalaca u odnosu na strukovnjake, trebalo bi se povećati na 40 posto, unutar srednjoškolske populacije. U gimanzijske programe nastojat će se uvesti više izbornih predmeta.
Strukovni smjerovi varirat će u skladu s potrebama tržišta
Srednjoškolci koju idu u strukovne škole prve tri godine će pohađati opći smjer pojedinog područja, a za konkretno zanimanje odlučivat će se u četvrtom. Ono što će također biti novitet je prilagodba je upisnih kvota tržištu rada u određenim regijama, tako da dakle neće škole same odlučivati o broju upisanih. Primjerice, ako u Međimurju nedostaje prehrambenih tehničara, škole će povećati kvote za to zanimanje.
Dokinuti će se razlike između stručnih i sveučilišnih studija
Strategijom će se nastojati ne razlikovati studije po kvaliteti nego po ishodima učenja.
Smanjiti broj studija sličnog programa kroz umrežavanje
Umrežavanjem nastavnog kadra na fakultetima, kroz razmjenu podataka i suradnju institucija, nastojat će se postići izvođenje nekih zajedničkih programa. Na taj način došlo bi do smanjenja sličnih ili istih studija.
Izvanredno studiranje ponovno u pogonu
Kako su sada izvanredni studiji maska za povećanje upisnih kvota onih koji nisu zadovoljili kriterije za redovni studij, te dodatni izvor zarade za fakultete, nastojat će se redefinirati takav oblik studiranja. Na način da se stvarno izvodi kao studij uz rad te da bude prilagođen svakog studenta. Izvanredni studiji se zapravo žele razvijati kao dio sustav cjeloživotnog obrazovanja odraslih. Sadržajno će ti studiji biti isti kao redovni, ali će dolasci na nastavu biti fleksibilniji, u skladu s mogućnostima studenta.
