Pretraga

U utrci za rektorsku fotelju u Zagrebu dvije prorektorice i četiri dekana

A- A+

Aktualnom rektoru zagrebčakog Sveučilišta Aleksi Bjelišu mandat ističe u listopadu, što znači da je borba za njegovu fotelju započela. Provjerite tko se od prorektora i sveučilišnih profesora planira kandidirati za izbor novog rektora. Također doznajte i koji je fakultet dao najviše čelnika zagrebačkog Sveučilišta.

Foto: Ivan Klindić/www.ivanklindic.info

Mjesto rekotra Sveučilišta u Zagrebu ostat će prazno tek u listopadu, kada ističe zadnji mandat Alekse Bjeliša, no pojedini sveučilišni profesori već sad razmišljaju o kandidaturi. Borba za rektorsku fotelju započela je službeno jučerašnjim danom kad je osnovano izborno povjerenstvo. Da bi netko preuzeo Bjelišev posao, mora biti redoviti profesor zagrebačkog Sveučilišta, ali i dobiti naklonost vijeća područja ili minimalno tri fakulteta čiji je zajednički kandidat jer pravila izbora ne podrazumijevaju samostalne kandidature, piše Jutarnji list.

Izdvojeni članak

Upoznajte kandidate koji će se boriti za fotelju rektora Sveučilišta u Splitu

Potencijalni borci za rektorsku fotelju

Među akademskim krugovima počelo je šuškanje tko bi mogao biti Bjelišev nasljednik, a svoju kandidaturu će u veljači najvjerojatnije predati četiri dekana: Tonći Lazibat s Ekonomije, Damir Boras s Filozofskog fakulteta, Davor Miličić s Medicine te bivši dekan Prava Žarko Potočnjak.

Navodno istu namjeru imaju i prorektorice Blaženka Divjak s varaždinskog Fakulteta organizacija i informatike te Melitra Kovačević s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. No ime budućeg rektora ili rektorice moguće da će biti poznato već u travnju.

– Ovo će biti najinteresantniji izbor dosad jer je dosta kandidata, a kandidati nekih područja poput tehničkog još se čekaju, komentirali su za Jutarnji iz akademske zajednice koja je navikla da potencijalni rektori postaju već uhodani kandidati s prorektorskih pozicija.

Izdvojeni članak

Rektor Bjeliš: ‘Tragično je da ovakva nekompetencija dođe i zaustavi sve što su Sveučilište i resorna ministarstva započeli’

Kakav bi trebao biti novi rektor

Prema riječima prorektorice za studente i studije Blaženke Divjak njena kandidatura ovisi o podršci koju će dobiti u procesu prikupljanja prijedloga. Za rekotra je važno, kako Divjak kaže, da razumije i odgovara na suvremene izazove. Smatra da mora imati čvrst akademski profil, osobni integritet i dobar uvid u rad Sveučilišta.

– Razmišljam o kandidaturi iako ima i drugih dobrih kandidata, rekao je za Jutarnji dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras. Smatra da novi rektor treba biti sposoban razgovarati s politikom, ali i propagirati nezavisnost od politike. – Bilo kakva povezanost rektora s politikom je nepotrebna, zaključio je Boras.

Čelnik zagrebačke Ekonomije Tonći Lazibat nije potvrdio svoju kandidaturu, no kruže priče kako je upravo on jedan od najzainteresiranijih kandidata.

– O mojoj kandidaturi razmišljaju drugi, ja ne razmišljam, istaknuo je dekan Medicinskog fakulteta Davor Miličić. Uvjeren je da će Bjelišev nasljednik imati još teži mandat od aktualnog rektora jer će mu na leđa pasti veliki kadrovski i financijski problemi, a morat će se suočiti i s problem demotivacije akademske zajednice. Također je izjavio da ne zna gdje bi ugurao ulogu rekotora u svoj prenatrpani anažman, a kaže da se radi o najtežoj i najodgovornijoj funkciji u društvu.

Izdvojeni članak

Sveučilište u Zagrebu dobiva nove studije po čijem završetku je kandidatima osiguran posao


Zadnjih 50 godina prednjači PMF

U posljednjih 50 godina, Prirodoslovno-matematički fakultet prednjačio je po broju izabranih rektora. Čak četiri rektora predavala su na PMF-u, uključujući i aktualnog Aleksu Bjeliša.

Među rektorima najviše pravnika

Od 87 čelnika Sveučilišta u Zagrebu zabilježena je jedna rektorica – Bjeliševa prethodnica Helena Jasna Mencer koja je do izbora 2002. godine predavala na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, a ujedno je i jedini kandidati s tog fakulteta koji je zasjeo u rektorovu fotelju.

Od 1874. godine do danas najviše rektora je došlo s Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta, njih 19, s tim da je isti 1926. preimenovan u Pravni fakultet, nakon čega je rektorom postalo još troje profesora.

Na drugom mjestu nalazi se Bogoslovni fakultet s kojeg je 17 profesora zasjelo na čelo Sveučilišta, a samo s jednim rektorom manje na trećem mjestu našao se nekadašnji Mudroslovni fakultet.

Među fakultetima koji su dali samo jednog rektora nalaze se Veterina, Šumarstvo, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Geodezija i Farmacija.