Što ravnatelji i dekani misle o prepisivanju uz AI? Donosimo rezultate istraživanja
Povodom naše treće obrazovne konferencije ‘Obrazovanje x AI’, proveli smo istraživanje o stavovima ravnatelja i dekana hrvatskih škola i visokih učilišta naspram alata umjetne inteligencije. Rezultati istraživanja bili su predstavljeni u sklopu panela pod pokroviteljstvom američkog koledža RIT Croatia i Hrvatske zajednice županija. Iz rezultata je vidljivo da većina ispitanih rukovoditelja ima pozitivan stav prema AI alatima u obrazovanju, no i da smatraju kako bi nastavno osoblje trebalo proći neku vrstu edukacije po pitanju korištenja tih alata.
S lijeva na desno: Marko Matijević, Peter Schmidt, Miranda Glavaš-Kul, Nikola Dmitrović | Foto: Niko Goga
Umjetna inteligencija je postala ključna tehnološka komponenta u suvremenom društvu, a njezina primjena u obrazovanju donosi značajne promjene i izazove. Zbog toga je ‘Obrazovanje x AI‘ i bio naziv treće obrazovne konferencije koju je organizirao portal srednja.hr, a povodom iste provedeno je i istraživanje koje je imalo za cilj saznati kako škole i visoka učilišta percipiraju korištenje alata umjetne inteligencije, koje prednosti i mane prepoznaju te koje izazove očekuju ili već doživljavaju u procesu implementacije istih u obrazovni sustav.
Segmenti rezultata istraživanja bili su predstavljeni na panelu koji je moderirao glavni urednik portala srednja.hr, Marko Matijević, a gostovali su Peter Schmidt s RIT Croatia, Miranda Glavaš-Kul iz Hrvatske zajednice županija te Nikola Dmitrović, ravnatelj XV. gimnazije Zagreb.
U istraživanje je bilo uključeno ukupno 348 škola i visokih učilišta. Zbog raznih ograničenja istraživanja, uzorak nije reprezentativan te ne odražava stavove populacije. Zaključci koje ovdje iznosimo baziraju se na uzorku i uzimaju se isključivo deskriptivno. Najviše ispitanih rukovoditelja obrazovnih institucija u uzorku dolazi iz Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Zadarske i Zagrebačke županije.
Raspored uzorka | Foto: srednja.hr
Raspored uzorka po županijama | Foto: srednja.hr
Obrazovne institucije su tehnološki razvijene, ali…
Čak 82 posto ispitanih ravnatelja i dekana je tehnološkoj razvijenosti obrazovnih ustanova dalo ocjenu vrlo dobar ili odličan, dok je manje njih, točnije 67 posto, ovakve ocjene dalo za procjenu tehnološke pismenosti kod nastavnog osoblja. Međutim, njih samo 23 posto smatra da vrlo dobro ili odlično razumiju pojam umjetne inteligencije.
Procjene ravnatelja i dekana | Foto: srednja.hr
Ravnatelju Dmitroviću je na panelu bilo postavljeno pitanje o tome što se u školskom sustavu može napraviti da odgovore na ovaj izazov, odnosno priliku.
– Ta situacija s umjetnom inteligencijom nam je došla prebrzo i pojavila se tek nedavno. Nije rješenje ignorirati je jer ona neće nestati, uvijek je tu negdje, ali mislim da trebamo pričekati neko vrijeme da vidimo što ćemo s tim, rekao je Dmitrović.
Glavaš-Kul nastavila je o tome što županijski odbori mogu poduzeti po pitanju implementacije umjetne inteligencije u obrazovanje.
– Škole zaista imaju preduvjete za uvođenje umjetne inteligencije i mi kao osnivači možemo pomoći pri educiranju nastavnika. Neki nastavnici tome pružaju otpor ponajviše jer nisu upoznati sa svim činjenicama ili jer možda nisu dovoljno digitalno pismeni ili se jednostavno time ne žele baviti. Obrazovanje ne može stajati na istom mjestu jer svijet napreduje i nikada nije napredovao brže nego danas. zaključila je Glavaš-Kul.
Treba li donositi pravilnike o umjetnoj inteligenciji?
S obzirom na to da mladi uvelike koriste umjetnu inteligenciju u svom obrazovanju, profesor Schmidt je rekao kako su na RIT-u bili u velikom šoku kada su se u proljetnom semestru odjednom pojavili eseji koji su bili bolji nego što je to bio slučaj prije pojave umjetne inteligencije i ChatGPT-ja.
– Na trenutak smo pomislili kako smo konačno uspjeli, a onda smo polako počeli shvaćati zašto je to tako. Taj ChatGPT se širio brže nego što smo mislili, izjavio je Schmidt.
Nastavio je kako su on i njegovi kolege odmah odlučili napraviti izvještaj i sazvati sastanke kako bi sve informirali o pojavi ChatGPT-ja i umjetne inteligencije te što napraviti po pitanju očuvanja integriteta. Taj korak su napravili još u svibnju, a u lipnju su organizirali radionice na kojima su pokazali slučajeve u kojima je korištena umjetna inteligencija te su raspravljali koje bi korake mogli poduzeti da se to spriječi.
Neke korake su već počeli primjenjivati u jesenskom semestru, ali Schmidt kaže kako se se umjetna inteligencija razvija tolikom brzinom da se slobodno može reći da se svaki tjedan pojavi nešto novo te da nema smisla stvarati neka rigidna i stalna pravila nego ih prilagođavati tom razvoju i novim mogućnostima koje se pojavljuju.
– Bilo bi smiješno u potpunosti zabraniti umjetnu inteligenciju jer je ona ogromna prilika. Velika greška bi bila zabraniti nešto za što još nitko u potpunosti ne zna kakve sve ima mogućnosti i kako nam može služiti u budućnosti. Potencijal toga je toliko velik i relevantnost umjetne inteligencije u stvarnom životu je visoka, a da ne pričamo i o poslovnom svijetu. Ne možemo poslati naše studente van bez da su učili o umjetnoj inteligenciji, govori Schmidt.
Inače, na više od 77 posto ispitanih obrazovnih institucija još nije bilo sastanaka na temu korištenja alata umjetne inteligencije, a skoro polovica ispitanika uopće ne zna hoće li biti ikakvih pravilnika o korištenju AI alata na njihovoj instituciji.
Na većini obrazovnih institucija još nije bilo sastanaka na temu AI-ja | Foto: srednja.hr
Hoće li učenici i studenti više prepisivati?
Prepisivanje je dugo poznato kao najveći akademski grijeh, a jasno je da je to jedan od većih problema koji je prisutan i u osnovnim i srednjim školama, a ne samo na fakultetima. Velike mogućnosti za takva nedjela nude i neki od alata umjetne inteligencije.
– Svi smo u životu barem jednom prepisali. Moramo se pitati zašto je uopće došlo do takvih situacija. Trebamo liječiti uzrok, a ne posljedicu, budući da je dolaskom ovakvih ‘jakih’ alata umjetne inteligencije mogućnost prepisivanja puno veća, rekao je Dmitrović.
Anketa je pokazala da postoji određena bojazan da će učenici i studenti više prepisivati kada u tome imaju pomoć AI alata, a u tome se slaže ukupno 47.7 posto ispitanika.
Što ravnatelji i dekani misle o prepisivanju uz AI? | Foto: srednja.hr
Hoće li AI uskoro zamijeniti učitelje i profesore?
Anketa je pokazala većina ispitanika smatra da će korištenje alata umjetne inteligencije kod učenika i studenata smanjiti kreativnost. Glavaš-Kul podijelila je svoja razmišljanja na taj odnos te istaknula kako će sada učitelji i profesori imati puno veću ulogu u razvijanju kreativnosti kod učenika nego što su je imali do sad.
– Mislim da ne treba očekivati niti se bojati da bi moglo nestati zvanje profesora, odnosno učitelja zato što ovdje do sada nismo spominjali ulogu odgoja, a obrazovanje i odgoj idu ruku pod ruku. Naime, to je odgojno-obrazovni proces i naglasak će u budućnosti sigurno biti na odgoju, a odgoj ipak treba raditi čovjek i poticanje razvijanja kreativnosti ostaje na učiteljima, govori pročelnica Glavaš-Kul.
Smanjenje kreativnosti učenika i studenata uz AI? | Foto: srednja.hr
Čitav panel na temu ‘Kakvi su stavovi ravnatelja i dekana o umjetnoj inteligenciji?‘ možete poslušati u nastavku.
srednja.hr+ konferencija: Obrazovanje x AI organizirana je povodom 12. rođendana portala, a održana je 10. studenog u prostoru Algebra Spark event Space. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš. Sve u vezi događaja možete pratiti u rubrici Obrazovanje x AI.
