Zagrebački fakultet na svoju 60. godišnjicu predstavio nove jedinstvene studijske programe
Novi prijediplomski i diplomski studijski programi Primijenjena geologija i geološko inženjerstvo jedinstveni su u Republici Hrvatskoj jer predstavljaju sinergiju prirodnih i tehničkih znanosti, a izvodit će se od akademske godine 2024./25. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (RGNF). Početak provedbe novih studijskih programa je ujedno na 60. godišnjicu Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te njima započinje 105. akademska godina kontinuirane nastave iz geoloških disciplina u visokoškolskom tehničkom obrazovanju u Hrvatskoj. Pokretanje novih studijskih programa na RGN fakultetu predstavlja značajan korak naprijed u razvoju geološkog obrazovanja u Hrvatskoj.
Foto: RGN
Od samog početka prijediplomski program naglašava primjenu geoloških znanja u stvarnom svijetu, pružajući studentima priliku da steknu konkretne vještine i iskustvo potrebno za uspješnu karijeru u različitim sektorima. Kroz interdisciplinarni pristup i primjere iz prakse, studenti će biti osposobljeni za rješavanje složenih problema vezanih uz geološke resurse, geološke opasnosti, infrastrukturne projekte te zaštitu okoliša. Fokus na praktičnoj primjeni geoloških znanja omogućuje studentima da steknu konkurentnu prednost na tržištu rada. Prijediplomski studij se izvodi kao trogodišnji sveučilišni prijediplomski studij (šest semestra) na kojemu je potrebno ostvariti ukupno 180 ECTS-a. Završetkom prijediplomskog studija studenti stječu kvalifikaciju prvostupnik inženjer geologije.
U svrhu unaprjeđivanja nastave i prilagodbe na trenutne potrebe tržišta rada, dva postojeća diplomska studijska programa iz znanstvene grane Geološko inženjerstvo (Tehničke znanosti) i znanstvenog polja Geologija (Prirodne znanosti) zamijenjena su novim studijem kojim se stječe akademski naziv magistar/magistra inženjer/inženjerka geologije. Sukladno razvoju tehnologije, pojavila se potreba za cjelovitom izmjenom studijskih programa kako bi budući stručnjaci iz područja primijenjene geologije i geološkog inženjerstva stekli nova znanja i vještine potrebne za lakše uključivanje u tržište rada.
Diplomski studij se izvodi dvogodišnji sveučilišni diplomski studijski program (četiri semestra) na kojemu je potrebno ostvariti ukupno 120 ECTS-a. U prvoj godini studenti odabiru jedan od četiri ponuđena modula (Hidrogeologija, Inženjerska geologija, Geoenergija i Geologija mineralnih sirovina i okoliša). Zajednički dio studija je osam obaveznih kolegija, kao i stručna praksa i diplomski rad (ukupno 60 ECTS-a). Osim toga, postoji i više vrsta izbornih kolegija kroz koje se stječe dodatnih 60 ECTS-a.
Studenti će steći kompetencije za provođenje istraživanja prirodnih resursa (voda, tlo, prostor), na površini i u podzemlju, sa svrhom njihove eksploatacije, ali i očuvanja, a također i kompetencije za zaštitu od prirodnih opasnosti (geohazarda). Stručnjaci s kompetencijama iz geološkog inženjerstva i primijenjene geologije zapošljavaju se u gospodarskim djelatnostima vezanim za prirodne resurse (npr. voda, mineralne sirovine itd.), energetiku (npr. nafta, plin, geotermalna energija i sl.) i graditeljstvo (npr. građenje zgrada, mostova i drugih složenih građevina itd.). Također se zapošljavaju u upravama i ustanovama koje se bave zaštitom prirode i civilnom zaštitom.
Odabirom modula Hidrogeologija stječu se specifična znanja o načinu prikupljanja podataka o podzemnim vodama, te izradi modela tečenja podzemnih voda i transporta onečišćivala u svrhu utvrđivanja njihovog održivog korištenja. Hidrogeolozi, osim na vodoopskrbnim projektima, često rade i na velikim građevinskim projektima, izgradnji prometnica, tunela i sl., te pomažu u sigurnom odlaganju opasnih materijala. Osim obavljanja općih istraživanja okoliša, rješavaju sve specifične probleme vezane uz podzemnu vodu.
Odabirom modula Inženjerska geologija stječu se kompetencije za izradu inženjerskogeoloških izvještaja tijekom planiranja namjene zemljišta, izrade studija utjecaja na okoliš, projektiranja i izvođenja građevina, kao i drugih preliminarnih istraživanja koja prethode inženjerskim projektima ili studijama većih područja. Istraživanja koje provode inženjerski geolozi uključuju: procjenu geoloških opasnosti i inženjerskogeoloških uvjeta, svojstva materijala, stabilnost klizišta i padina, pojave i procese erozije, seizmička istraživanja i drugo.
Kroz modul Geoenergija razvijaju se kompetencije za istraživanje dubokog podzemlja u svrhu pronalaska i karakterizacije pouzdanih izvora energije te podzemnih skladišta fluida. Izobrazba stručnjaka u ovom području je od izrazitog značaja, jer će njihove kompetencije pomoći rješavanju najvećih izazova energetske tranzicije, a to su integriranje promjenljive proizvodnje iz obnovljivih izvora u energetsku mrežu i korištenje fosilnih goriva bez štetnih emisija.
Kroz modul Geologija mineralnih sirovina i okoliša steći će se znanja o geološkim procesima i materijalima, svojstvima stijena i tala te mineraloškim, petrografskim i geokemijskim parametrima s ciljem utvrđivanja tipova, načina postanka i eksploatacijskih zaliha mineralnih sirovina, kao i mogućnosti njihova optimalnog korištenja za industrijsku preradbu, proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevnog kamena i kovina.
Više o novim studijima na RGN fakultetu možete naći ovdje.
