Pretraga

Hrvatski studenti su skloni nezdravoj prehrani: Srećom dvije studentice s PBF-a imaju rješenje za kolege

Studentice zagrebačkog PBF-a Stella Mirić i Dolores Dravinec dobile su Rektorovu nagradu za projekt ‘Stekni zdrave navike’, u sklopu kojeg su zajedno s kolegama s drugih sastavnica i iz udruge Probion, proveli nekoliko radionica. Svrha tih radionica bilo je osvješćivanje kolega o zdravoj prehrani, ali i zdravim životnim navikama. Kako nam Stella ističe, primijetili su da je studentska populacija sklona nezdravim prehrambenim navikama pa su tako odlučile posvetiti se toj skupini i pokušati barem dio njih, privoliti na za zdravlje korisne promjene.

foto: Facebook stranica Stekni zdrave navike

Da je njihov projekt bio uspješan svjedoči i podatak da će ga Dolores i Stella, koje su u međuvremenu otišle na studentsku razmjenu u Haag, predstaviti i na 10. Međunarodnoj konferenciji nutricionista i dijatetičara ‘The Future is Now, koja će se održati 28. rujna u Rotterdamu.

Kojim su lošim prehrambenim navikama hrvatski studenti skloni, kako ih se riješiti, kako se odati zdravom životu te kako se hraniti tijekom pojačanih psihičkih napora, u intervjuu nam objašnjava Stella Mirić.

Jeste li kroz svoj rad i djelovanje udruge utvrdili kojim su to lošim navikama hrvatski (zagrebački) studenti skloni, bilo kada je riječ o prehrani, a i ostalim navikama koje utječu na zdravlje?  Koje ste im savjete dali da svoje loše navike promijene?

Studentska populacija vrlo je podložna usvajanju neprikladnih prehrambenih navika kao što su preskakanje zajutarka, učestala konzumacija slatkiša i alkoholnih pića, izbjegavanje konzumacije adekvatne količine povrća te nedovoljna količina sna, dugotrajno sjedenje, zanemarivanje tjelesne aktivnosti i psihološkog zdravlja pa se upravo iz tog razloga projekt usmjerio na ovu rizičnu skupinu. Smatra se kako je stjecanje zdravih životnih navika u toj dobi ključno za održavanje zdravlja i kvalitete života u odrasloj i starijoj dobi. Zbog toga se u cilju unaprjeđenja javnog zdravlja preporuča multidisciplinaran pristup u edukaciji kojom se želi postići promjena u ponašanju.

Osnovna tri načela pravilne prehrane su ravnoteža, umjerenost i raznolikost. Ravnoteža se odnosi na adekvatni unos svih makronutrijenata, odnosno proteina, ugljikohidrata i masti. Glavna pogreška većine studenata je preskakanje zajutarka koji je najvažniji obrok u danu jer nam omogućava dovoljnu količinu energije na početku dana nakon noćnog „gladovanja“.

Ne postoji „dobra“ i „loša“ hrana, ova rečenica se odnosi na načelo umjerenosti. Sva hrana je dozvoljena, ali važnu ulogu igra količina konzumirane hrane. Zadnje načelo, ali ne i manje bitno je raznolikost. Pravilna prehrana uključuje sve skupine namirnica (ukoliko se radi o svejedima). Jednostavno pravilo za adekavatan unos voća i povrća je pet na dan, odnosno tri jedinice povrća i dvije voćke na dan.

Savjeti za unaprijeđenje prehrane: ne preskačite zajutrak,  dnevni unos hrane podijelite u 5 obroka (3 glavna i 2 međuobroka), unos minimalno tri jedinice povrća i dvije voćke na dan, unosite dovoljno tekućine, prvenstveno vodu i nezaslađene sokove, osigurajte adekvatnu količinu sna (6-8 h) i vrijeme odlaska na spavanje jer također imaju značajnu ulogu u stjecanju zdravih navika. Uključite također svakodnevno kretanje, koje uključuje vožnju bicikla, pješaćenje umjesto korištenja tramvaja, trčanje, vježbe snage…

foto: Facebook stranica Stekni zdrave navike

Projekt „Stekni zdrave navike“ se temeljio na radionicama kroz koje je cilj bio osvijestiti studente o pravilnom načinu života, kako bi mogli biti produktivniji i time uspješniji u obavljanju svakodnevnih zadataka i ostvarivanju svojih ciljeva. Koliko je studenata sudjelovalo na njima u svojstvu edukatora, a koliko kao korisnici edukacije?

Radionice su provodili studenti četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, točnije studenti preddiplomskog i diplomskog studija Nutricionizam Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, studenti 5. godine kineziologije Kineziološkog fakulteta, studenti  6. godine medicine Medicinskog fakulteta te studenti diplomskog studija psihologije Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Točnije sudjelovalo je 27 studenata edukatora te 25  studenata korisnika edukacija s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

„Uočen je značajan napredak u znanju o općim načelima pravilne prehrane i utjecaja tjelesne aktivnosti na zdravlje“ jedan je od zaključaka koje ste dali na osnovu provedenih radionica. Kako ste te zaključke izveli?

Usporedbom ulaznih i izlaznih podataka dobivenih iz upitnika o znanju o prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti provedenih prije i nakon provedene edukacije, zaključeno je da nije došlo do značajnih promjena u ponašanju tijekom samog trajanja projekta, ali je zamijećen značajan napredak u znanju o općim načelima pravilne prehrane, utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje i ostalim zdravim navikama. Sudionici su na početku radionica ispunjavali upitnik o općem znanju o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti  te njihovim prehrambenim navikama. Na taj način smo dobili uvid u njihove trenutne prehrambene navike i početno znanje o stjecanju zdravih navika. Po završetku radionica, sudionici su riješavali isti upitnik o općem znanju i prehrambenim navikama te smo usporedbom ulaznih i izlaznih podataka došli do sljedećih zaključaka.

Prehrambene navike sudionika nisu se značajno promjenile u periodu od mjesec dana, ali treba istaknuti kako se konzumacija zajutraka značajno povećala  te je većina sudionika hranu počela pripremati kod kuće. Naime, prije radionica sudionici nisu znali prepoznati niti nabrojati principe pravilne prehrane, većina ih nije znala podjelu makronutrijenata, prepoznati piramidu pravilne prehrane niti razliku između doručka i zajutrka. Po završetku radionica svi sudionici su točno napisali i objasnili principe pravilne prehrane, važnost konzumacije zajutarka i hidracije. Iako se prehrambene navike sudionika tijekom radionica nisu značajno promijenile, među sudionicima je porasla osviještenost o za zdravlje važnim životnim navikama. Time se može smatrati da je ostvarena svrha projekta, uz vjerojatnost dalekosežnijeg utjecaja preko promjene životnih navika i pojedinaca u društvenoj mreži sudionika.

Već su počeli jesenski rokovi na fakultetima pa nas zanima bi li mogla dati neke preporuke kako se pravilno hraniti tijekom pojačanih psihičkih napora, a da to onda pojedincu donese i određene beneficije?

Tijekom pojačanih psihičkih napora savjetujemo planiranje prehrane unaprijed kako bi se izbjegla velika konzumijacija proizvoda s visokim udjelom šećera, primjerice slatkiša. Opće je poznato da studenti tijekom ispitinih rokova lakše posežu za visokoenergetskom hranom bogatom zasićenim mastima i jednostavnim rafiniranim šećerima te upravo zbog toga preporučujemo zamjenu navedne hrane s „grlickalicama“ od svježeg povrća ili voća (npr. voćna salata, štapići od mrkve, sušeno orašasto voće (pripaziti na količinu), sušene brusnice..).  Također je važan redoviti unos tekućine (vode, nezaslađeni napitci, čaj) tijekom učenja kao i svakodnevna tjelesna aktivnost poput, bicikliranja, trčanja, brzog hodanja, rolanja…

Tijekom ispitnih rokova, zbog dugotrajnog sjedenja, preporučujemo ustajanje svakih pola sata i stajanje nekoliko minuta kako bi smanjili rizik od nastajanja kardiovaskularnih bolesti­­­­­­. Nikako ne smijemo zaboraviti na adekvatnu količinu sna tijekom pojačanih psihičkih napora.

I na kraju, koliko ti je značilo dobivanje rektorove nagrade i imate li neki novi projekt ili rad u planu u bližoj budućnosti?

Rektorova nagrada za projekt „Stekni zdrave navike“ veliko je  priznanje za uloženi trud, rad i prijenos znanja za sve provoditelje projekta, posebice članovima studentske udruge Probion kao glavim organizatorima te je poticaj za daljnji nastavak edukacija u vidu provođenja radionica široj populaciji. Uistinu nam je drago što je ovaj projekt prepoznat od strane Sveučilišta u Zagrebu čime je potvrđena njegova kvaliteta, vrijednost i primjenjivost te nam je to veliki poticaj za daljni rad i osmišljavanje novih projekata slične namjene.

Trenutno se kolegica Dravinec i ja nalazimo u Nizozemskoj gdje u sklopu studentske razmjene studiramo na The Hague University of Applied Sciences – Faculty of Health, Nutrition and Sports te prikupljamo znanja i ideje za stvaranje novih projekata. Sljedeći veliki korak u promociji samog projekta, udruge Probion i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta je predstavljanje na 10. Međunarodnoj konferenciji nutricionista i dijatetičara 28.09.2017. u Rotterdamu (10th EFAD conference- ‘The Future is Now ‘).

Stella Mirić, Dolores Dravinec s kolegom na jednoj od radionica / foto: Facebook stranica Stekni zdrave navike

 

 

Hrvatski studenti su skloni nezdravoj prehrani: Srećom dvije studentice s PBF-a imaju rješenje za kolege
Share via
Copy link
Powered by Social Snap