Pretraga

Je li točno pet centa ili pet centi? Profesor objasnio kako deklinirati novu valutu

A- A+

Uvođenjem nove valute stigle su i nove jezične dileme. Dok se još privikavamo na euro, sigurno ste se zapitali trebamo li govoriti da u novčaniku imamo sedam centi ili sedam centa. Odgovor na to pitanje na svom YouTube kanalu ‘Jezikomat’ dao je profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji se bavi raznim jezičnim pitanjima.

jezikomat

Jezikomat | foto: srednja.hr, screenshot YouTube

Trebaju li nam trgovci uzvratiti dvadeset pet centa ili centi? Iako je suma ista, razlika u jezičnom smislu postoji. U određenim padežima trebat ćemo koristiti ‘centi’, a u nekim drugima izraz ‘centa’. Cijelu je jezičnu dilemu u svome videu objasnio Marko Alerić, profesor s Filozofskog u Zagrebu.

‘Kada je riječ o eurima, onda ćemo tu uvijek imati isti oblik’

Alerić je prvotno istaknuo da se prilikom dekliniranja riječi prilagođavaju padežima te dobivaju određene padežne nastavke. Kada smo imali kune, govorili smo jedna kuna, dvije tri i četiri kune te pet, šest, sedam, osam i devet kuna. Kod eura to je ponešto drukčije.

– Kada je riječ o eurima, onda ćemo tu uvijek imati isti oblik. Jedan je euro, dva tri, četiri su eura i pet je eura. Dakle, u svim je oblicima ‘eura’ jer nema posebnog oblika za male brojeve dva, tri i četiri. Ako ćemo imati sreće, u novčaniku ćemo imati sto i jedan euro. Kako se brojevi povećavaju, uvijek gledamo zadnji broj. Na primjer, imam sto dvadeset osam eura, ali sto pedeset jedan euro, rekao je profesor.

Kod centa treba biti oprezan

Kod deklinacije centa treba biti posebno oprezan. Profesor je istaknuo da je jedan cent, dva tri i četiri su centa, a pet i više je centi. Dakle, u novčaniku imamo četiri centa, ali osam centi. Odnosno, imamo sedamdeset jedan cent, dvadeset četiri centa ili sedamdeset pet centi.

Ako bismo povukli paralele s kunama, njihova deklinacija bila je ista kao i deklinacija lipa. Budući da su bile dvije, tri i četiri kune, profesor je objasnio da je to ostatak takozvane stare dvojine. Ona je bila vidljiva i na novčanici od dvjesto kuna na kojoj je zapravo pisalo – dvjesta kuna. To je, napomenuo je Alerić, sve bio ostatak stare dvojine. Uvođenjem nove valute ostaci stare dvojine, barem u deklinaciji valuta, ostaju u prošlosti.

Podsjetimo, Alerić je profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a svoj YouTube kanal Jezikomat pokrenuo je nedavno. Tada smo napisali veću priču o njemu, a možete ju pročitati na poveznici.