Pretraga

[Kako si?] Student psihologije objasnio zašto bi se mjera socijalnog distanciranja trebala zvati drugačije

U novoj epizodi iz serijala ‘Kako si?’ kojeg radimo u suradnji sa studentima psihologije razgovaramo o utjecaju dugotrajne karantene na mentalno zdravlje. Ok, prvi val emocija je prošao, živimo već više od mjesec dana na distanci od drugih ljudi. Kako dalje? Student Sandro nam je sve objasnio!

foto: Pixabay

Polako kreće popuštanje mjera, no to ne mijenja činjenicu da već više od mjesec dana živimo u karanteni, gotovo u potpunosti izolirani od prijatelja, a neki čak i od obitelji. Koronavirus je sigurno već ostavio svoj trag u povijesti, ali i u budućnosti nam slijede posljedice ove pandemije. O posljedicama koje ostaju na psihičkom zdravlju smo pričali sa studentom psihologije, Sandrom Krašićem.

[Kako si?] Za sve kojima pomaže Dr. Google: Studentica psihologije otkrila nam je što je kiberohondrija

– Danas se sve gleda iz biomedicinskog kuta gledanja, što je dobro i pohvalno, ali u svemu tome se zaboravlja koje su sve dugotrajne posljedice ove karantene na ljude. Sigurno postoji određen broj ljudi kod kojih će se nakon što sve ovo prođe  javljati strah od komuniciranja s ljudima, gdje ljudi neće zapravo zastati, osmjehnuti se ili popričati s nekim, nego jednostavno se spušta glava i svatko svojim putem ide. Mislim da je to zabrinjavajuće zato što je do sada fokus bio na fizičkom zdravlju, ali mislim da bi sad trebalo malo više početi obraćati pažnju na naše mentalno zdravlje, poručio je Sandro.

Komunikacija stožera

U razgovoru sa Sandrom, dotakli smo se i problema komunikacije stožera s javnošću. Iako je stožer na početku imao puno povjerenje, kako smo se ipak našli u nikad viđenoj situaciji, vremenom to povjerenje opada. I naravno, bilo je i nekoliko propusta.

– Ono što je meni najveći problem oko komunikacije samih mjera jest mjera ‘socijalnog distanciranja’, gdje socijalno podrazumijeva društveno, a socijalno distanciranje samim time podrazumijeva da se mi izoliramo od svih drugih ljudi, da se zatvorimo u svoja četiri zida i da se tamo osjećamo sigurno. Onda se javlja situacija u kojoj ljudi, na primjer, gledaju van kroz prozor, vide ljude kako se šeću. I samim time se javlja strah i ljutnja zato što se radi o ljudima koji se ne pridržavaju mjere socijalnog distanciranja i zatim se javlja cijeli niz zaključaka. Zato što ako se ti ljudi ne drže mjere, samim time će oni biti zaraženi, pa će se karantena oduljiti, i sve to onda loše utječe na mentalno zdravlje. Mislim da bi tu mjeru trebalo zvati fizičkom distancom upravo zato da se naglasi taj fizički prostor od dva metra između ljudi, zato što to ne znači da se mi ne smijemo biti vani, da mi ne smijemo komunicirati s drugima, da se moramo bojati drugih ljudi. To samo znači da je šansa minimalna da se zarazimo ako smo na dva metra od druge osobe. Mislim da bi nam svima dobro došlo malo šetnje po vani u šumi, ili na brdu, ili negdje gdje je lakše održavati mjeru fizičke distance, jer sami boravak vani ima puno benefita za naše mentalno zdravlje, objasnio je Sandro.

Katatrofiziranje i ruminacija

Spomenuli smo i katastrofiziranje, koje je promišljanje o najgorim mogućim scenarijima, a i ruminaciju, koja bi bila prežvakavanje nekih misli. Radi se o povezanim pojmovima koji se često zajedno pojavljuju.

-Određeni broj ljudi, čim se javi neki simptom, na primjer zakašljaju ili ih zapecka grlo, odmah to povezuju sa sadašnjom situacijom i idu misli poput ‘što ako sam zaražen?, što ako zarazim nekog sebi bliskog?, što ako to bude teški oblik bolesti?, što ako osoba bude morala u bolnicu?’. Vidimo gdje to onda sve na kraju vodi. Mislim da je jako bitno naglasiti ljudima koji su sklonim tim mislima da shvate da nisu sve misli stvarne, nisu sve misli točne. Mi možemo sami odlučiti na koje misli ćemo se uhvatiti i koje misli nam ‘dobro’ služe, a koje nam štete. Te koje nam štete možemo zapravo ignorirati, pa bi jedna od tih bila i recimo strah od potencijalne zaraze, savjetovao je Sandro.

Cijeli razgovor pogledajte u videu u nastavku, a pretplatite se i na naš YouTube kanal za još sličnih sadržaja.

[Kako si?] Student psihologije objasnio zašto bi se mjera socijalnog distanciranja trebala zvati drugačije
Share via
Copy link
Powered by Social Snap