Pretraga

HOK: Urušavanje dualnog sustava obrazovanja u Hrvatskoj počelo je uvođenjem novog Zakona o obrtu

A- A+

Cjelovita kurikularna reforma trebala bi donijeti promjene i u strukovnom obrazovanju, gdje učenici već godinama ne stječu adekvatne kompetencije za izlazak na tržište rada. S druge strane, prema primjerima iz Europe, kvalitetno obrazovanje u obrtničkim i strukovnim zanimanjima vrlo je važno za razvoj stabilnog gospodarstva pa su nužna konkretna poboljšanja, bez obzira tko će na vlast u sljedeće četiri godine.

Obrtnička i industrijska graditeljska škola Zagreb, foto: Anton Mezulić|www.srednja.hr

Nedavnom objavom svog prijedloga o dualnom strukovnom obrazovanju po uzoru na Austriju i Njemačku, u provedbu Cjelovite kurikularne reforme uključila se i Hrvatska gospodarska komora.

U intervjuu za srednja.hr istaknuli su kako bi se trebalo osigurati više prakse i uvesti specijalna državna matura za strukovnjake, ali i da se promjene neće dogoditi bez intenzivne suradnje s Hrvatskom obrtničkom komorom, ministarstvima obrazovanja, gospodarstva i rada te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Stoga smo odlučili kontaktirati i HOK, iz koje su se također složili da treba provesti korjenite promjene kako bi se uskladile potrebe tržišta rada s ponudom obrazovanja. Potvrdili su kako je upravo dualni sustav savršen primjer modela obrazovanja koji dobro utječe na zapošljavanje mladih, ali i da se taj sustav počeo uvoditi još devedesetih godina.

Izdvojeni članak

Boris Jokić: Bez gospodarstvenika neće biti promjene u strukovnom obrazovanju

Razvoj dualnog sustava obrazovanja započinje već devedesetih godina

– Do značajnih promjena dolazi 1994., donošenjem Zakona o obrtu, koji je bio podloga i pretpostavka za izradu obrazovnih propisa, nastavnih planova i programa te praktično uvođenje dualnog sustava obrazovanja. Nakon izrade zakonske legislative, nastavnih planova i programa, započela je eksperimentalna primjena dualnog sustava obrazovanja. Rezultati su bili ohrabrujući, ali su istovremeno pokazali kako je potrebno još mnogo rada da bi takav sustav u potpunosti zaživio, objasnili su iz HOK-a kako je počelo uvođenje dualnog sustava obrazovanja u hrvatsko školstvo prije skoro dvadeset godina.

Uz taj eksperimentalni sustav, cijelo vrijeme se provodio i ‘klasični model’. Početkom 2003. godine pristupa se izradi jedinstvenog modela obrazovanja (JMO), koji se također odvijao u skladu s odredbama Zakona o obrtu, a sadržavao je, iako u manjoj mjeri, i karakteristike dualnog obrazovanja.

Prema HOK-u, tijekom te godine izrađeni su programi za 16 zanimanja, a do kraja 2007. još 43. Slijedom tih promjena, u 2011. su u obrazovni sustav uvedena i dva potpuno nova programa za automehatroničara i instalatere kućnih instalacija.

Izdvojeni članak

[REFORMA] Napredni učenici vjerojatno će moći slušati nastavu sa starijim kolegama

U školama vladao veliki otpor pri uvođenju dualnog sustava

– Temelj je takvog modela obrazovanja inzistiranje na većem fondu sati praktične nastave u odnosu na ostale programe strukovne izobrazbe, pri čemu se veći dio te izobrazbe, 70 posto, mora realizirati u realnom radnom okruženju, odnosno u licenciranim gospodarskim subjektima. Međutim, stupanjem na snagu novog Zakona o obrtu 2013. godine, obrtnički programi obrazovanja vraćaju se ponovo u okrilje državnih institucija, odnosno počinje urušavanje postojećeg dualnog sustava obrazovanja u Hrvatskoj, rekla nam je Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje, razvoj ljudskih potencijala i informacijski sustav Hrvatske obrtničke komore.

Ističu kako je među školama vladao veliki otpor pri uvođenju dualnog sustava u redovno strukovno obrazovanje, a kao jedan od glavnih problema nametnuo se i nedostatak broja mjesta za praktičnu nastavu u gospodarstvu.

– Nažalost, Hrvatskoj obrtničkoj komori nisu se pridružile ostale asocijacije gospodarstvenika ni nadležna ministarstva, kako bi zajedničkim naporima osigurali dovoljan broj naučničkih mjesta. Takva se situacija pokazala pogubnom kasnije i za jedinstveni model obrazovanja, izjavila je Lekić, koja je i član radne skupine za izradu Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja.

Izdvojeni članak

Jokić: Državna matura nije prepreka strukovnjacima, većina njih upisuje fakultete nakon srednje škole

Veća uloga poslodavaca u obrazovanju jedini je način za razvoj strukovnog obrazovanja

S obzirom na to kako se prijedlogom dualnog modela u promjenu strukovnog obrazovanja uključila i HGK, a i Boris Jokić je nedavno potvrdio da za provedbu Cjelovite kurikularne reforme ima političku podršku najvećih hrvatskih stranaka, možemo napokon očekivati da će učenici moći nakon srednje obavljati posao za koji su se školovali.

Osim toga, na prošlotjednom predstavljanju dosadašnjih rezultata i planova Reforme Jokić je najavio i razvijanje obrazovnih tehnoloških centara s kvalitetnom opremom, koji bi trebali omogućiti modernu praksu za učenike strukovnih škola u cijeloj Hrvatskoj.

– Mnogo je faktora koji sprječavaju razvoj dualnog sustava u našoj državi, a najvažnija je različito vrednovanje općih i strukovnih kvalifikacija. Tu su još i nemotiviranost učenika za upis u obrtnička zanimanja te nesenzibiliziranost gospodarstva i neshvaćanje vlastite odgovornosti i uloge u obrazovanju budućih kadrova, naglasila je Mirela Lekić iz HOK.

HOK: Urušavanje dualnog sustava obrazovanja u Hrvatskoj počelo je uvođenjem novog Zakona o obrtu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap