Pretraga

Stručnjaci predlažu vaganje školaraca pri povratku u školu i praćenje kilaže

A- A+

Pandemija koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet u proteklih nekoliko mjeseci će sigurno biti još dugo godina predmet raznih istraživanja. Od one osnovne medicinske perspektive, pa do toga koji je bio učinak na društvo – u svim aspektima. Između ostaloga, i kako su razne mjere utjecale na opće zdravstveno stanje kod ljudi.

foto: Unsplash

Koronavirus je trenutno glavna tema zato što utječe na skoro svaki aspekt našeg života. Diktira kada ćemo izlaziti i gdje ćemo izlaziti, kako će se odvijati nastava i gdje će se odvijati, pa i to s kime ćemo se družiti, a koga ćemo izbjegavati. To povlači jedan sasvim drugi set pitanja o tome što je u redu zabranjivati, a što ne, ali to nije tema ovog teksta.

Izdvojeni članak

[Kako si?] Student psihologije objasnio zašto bi se mjera socijalnog distanciranja trebala zvati drugačije

Tema ovog teksta jest jedna od posljedica koje pandemija koronavirusa ostavlja na nama, a to su zdravstvene posljedice. Naravno, ovdje ne mislimo na to što sam koronavirus radi jednom kada se zarazite, već na sve ostale tegobe koje ostaju.

Tijekom karantene koja je trajala neko vrijeme kod nas, imali smo podcast serijal imena Kako si?, u kojem smo ugostili profesoricu psihologije s Filozofskog, te njezine studente, a tema su upravo bili svi problemi s kojima se mladi suočavaju kada su prisiljeni biti zatvoreni u svojim domovima.

Jedna od stvari s kojima su se skoro svi suočili jest višak kilograma. Postoje oni koji imaju čeličnu snagu volje pa su tako karantenu iskoristili kako bi radili na sebi i fizički i psihički, no većina je ipak bila demotivirana za bilo što, pa je tako ovo vrijeme provela pokušavajući preživjeti.

Manjak aktivnosti i vjerojatno veći unos hrane su doprinijeli tome da se neželjeni kilogrami polako počnu skupljati, a svi znamo da je skidanje kilograma puno teži posao nego dobivanje istih­. Pogotovo u demotivirajućem okruženju koje je stvorila karantena, kada je doslovno bio izazov ustati se iz kreveta i istuširati.

Trenutne su prognoze da će možda i biti povratka u školu (naglašava se da je to prioritet!), pa su se onda znanstvenici sjetili i da bi mogli provesti mini istraživanje na školarcima. Njihov je prijedlog da se zabilježi kilaža sve djece pri povratku u školu, te onda opet nekad na proljeće, nakon što prođe dovoljno vremena.

Twitter objava

Tu ideju je spomenuo Jeremy Vine, novinar engleske televizije BBC, koji je započeo temu na svom Twitter profilu. U komentarima se odmah skupio pozamašan broj negativnih komentara, pa onda svi podsjećaju na uobičajenu traumu vaganja na tjelesnom (koje mnogi pokušaju izbjeći, neki i uspiju), a neki misle da bi moglo dovesti i do porasta poremećaja u prehrani.

Danas su upravo poremećaji u prehrani vrlo česti među mlađom populacijom, a obavezno javno vaganje bi sasvim sigurno doprinijelo tome da se školarci međusobno uspoređuju, što rade previše i u normalnim uvjetima.

Dio komentara se osvrnuo i na činjenicu da roditelji često ne prepoznaju pretilost kod vlastite djece, te da bi ovo možda ipak pomoglo bar nekima da pripaze na način života i prehranu. Ipak bi ono što unosimo u svoje tijelo trebalo biti dobro, puno nutrijenata, ukusno i zdravo. No, taj argument nije najbolje prošao, zato što većina roditelja ipak nema taj problem.

Ono oko čega se većina slaže jest da bi obavezno vaganje moglo negativno utjecati na ionako upitno samopouzdanje djece koja se napokon vraćaju u školu, te ih tako pretvoriti u osobe opsjednute kalorijama, vaganjem i uspoređivanjem. No ne radi li to i obično vaganje na tjelesnom? Ili je to ukinuto svugdje, osim u Hrvatskoj, gdje se još uvijek prati kilaža učenika i učenica?