Apsurdistan: Maturanata je već godinama sve manje, ali kvote na fakultetima sve su više

Što zbog iseljavanja, a što zbog negativnih demografskih trendova, Hrvatska već godinama ima sve manji broj maturanata. S druge strane, broj upisnih mjesta na hrvatskim fakultetima povećava se svake godine. Ako gledamo proteklih pet godina, svake godine u prosjeku imamo 1.215 učenika četvrtih razreda manje nego one prije. Bez obzira na to, prošle godine visoka su učilišta željela upisati 1.244 studenta više. Na kraju je ostalo više od 11 tisuća slobodnih mjesta, a po svemu sudeći, ove će nas godine dočekati ista, ili barem slična, sudbina.

Damir Boras / foto: Ivan Božić|srednja.hr

‘Nikad više slobodnih mjesta’ – naslov je koji ćemo vjerojatno čitati i ove jeseni.

Prema podacima u Školskom e-Rudniku, u Hrvatskoj se ove godine školuje 29.442 učenika četvrtih razreda iliti 1.263 učenik manje no prošle godine.

‘Ma stavi još koje mjesto…’

Prazno ostalo 11.251 upisno mjesto: Ovo su najpoželjniji studiji na jesenskom roku

Ako pogledamo podatke tijekom proteklih pet godina, u prosjeku svake godine imamo 1.215 učenika četvrtih razreda manje.

Budući da u sustavu postoje i učenici petih razreda srednjih škola (medicinskih) koji također mogu upisati fakultet, i njih smo pribrojili u broj maturanata. Još 2015./16. bilo ih je 1.336, a prošle školske godine ih je bilo tek 956.

Ispada da smo u pet godina izgubili 5.437 maturanata (učenika četvrtih i petih razreda).

No bez obzira na to, broj upisnih mjesta raste iz godine u godinu. U ne baš tako jako davnu 2015./.16. visoka učilišta željela su upisati 37.528 studenata. Prošle akademske godine taj broj popeo se na 40.590.

Dakle, u međuvremenu je 5.437 učenika manje završilo četvrti ili peti razred, ali su im zato visoka učilišta ponudila 3.062 mjesta više.

Kako se na fakultete mogu prijaviti i oni koji su ranije završili srednju školu, analizirali smo sveukupan broj kandidata za upise na studijske programe u sustavu Postani student. Oni su, dakle, potencijalni studenti. Prije pet godina bilo ih je 42.739, a lani tek 33.267 kandidata.

Povežimo to opet s kvotama – u pet godina imamo 9.437 potencijalnih studenata manje, ali je 3.062 upisnih mjesta više.

Da se ta razlika iz godine u godinu sve više povećava, jasnije je kad se podaci prikažu grafički.

izvor: ŠeR/MZO, AZVO; graf: srednja.hr

Mjesta ostaju prazna

Posljedično se, naravno, događa da na fakultetima ostaje veliki broj neupisanih mjesta. Spomenute 2015./16. ostalo je 4.310 neupisanih mjesta, a godinu dana kasnije ‘samo’ njih 2.417.

Sveučilište u Zagrebu objavilo upisne kvote za 2019./2020.: Više je mjesta nego lani

Brojke su nakon toga samo rasle. U akademsku godinu 2018./19. nije se upisalo 7.152 studenata (toliko je mjesta ostalo prazno), dok je lani nakon jesenskog roka ostalo čak 11.341 neupisano mjesto.

Da stvar bude bolja, radi se o podacima koji se odnose na sva visoka učilišta koja studente upisuju putem Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta (NISpVU) pa iz Agencije za znanosti i visoko obrazovanje napominju da je stvarni broj neupisanih u stvarnosti još i veći.

– Radi se o ostvarenim pravima upisa, dok brojem upisanih raspolažu sama visoka učilišta. Naime, moguće je da neki od kandidata, iako su ostvarili pravo, u konačnici odustanu od samog upisa, objašnjavaju iz Agencije.

Ministrica ih može samo opominjati

Ekonomija povećala upisnu kvotu za 935 mjesta, a ministrica zaprijetila da to država neće plaćati

Podsjećamo, zagrebački Ekonomski fakultet povećao je lani kvotu za gotovo 60 posto. Ministrica Divjak rekla da je odluka donesena bez ikakvih razgovora s Ministarstvom te da povećanje kvote nije opravdano, a da se bez opravdanja ova nova mjesta neće moći financirati iz državnog proračuna.

Dekan Jurica Pavičić opravdanje  je pokušavao pronaći u činjenici da je Ekonomski fakultet od akademske godine 2015./2016. počeo izvoditi integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije te da više ne upisuje studente na diplomske sveučilišne studije.

Problem je u tome što država javnim sveučilištima i visokim učilištima daje novac po studentu, a ona sama mogu određivati koliko će ljudi upisati. Rasprava o nekom drugačijem modelu financiranja se niti ne vodi.

Odgovori