Dok brojni profesori ignoriraju temu, na ovom kolegiju studenti već 8 godina uče o LGBTIQ osobama
Život i iskustva LGBTIQ osoba, odrastanje, posvajanje, tranzicija. Teme su to o kojima se mnogi profesori boje razgovarati, a Marina Milić Babić svojim studentima sasvim normalno o njima govori već 8 godina na kolegiju Socijalni rad i ljudska prava. Surađuje s Duginim obiteljim i trans udrugom kolekTIRV, a kaže nam kako su studenti jako zainteresirani za ove teme i uvijek se stvori lijepa, konstruktivna rasprava.
Studenti socijalnog rada na predavanju Matee Popov iz Duginih obitelji na kolegiju Socijalni rad i ljudska prava
Foto: Dugine obitelji
Ako je suditi po istraživanjima na tu temu, LGBTIQ teme nepoželjne su u hrvatskom obrazovnom sustavu, a cijeli niz gej, trans i queer osoba prođe cijelo školovanje da ni jednom ne čuje ništa o tome. Ni o povijesti pokreta, ni o slavnim osobama, ni o ljudskim pravima. Takva je situacija i na brojnim studijima. Ne i na socijalnom radu.
Već 8 godina uče o LGBTIQ osobama
Socijalni rad i ljudska prava. Naziv je to kolegija na petoj godini studija socijalnog rada pri zagrebačkom Pravnom fakultetu. Na tom kolegiju studenti već 8 godina dosta detaljno uče o LGBTIQ osobama. Kolegij vodi profesorica Marina Milić Babić, sluša ga otprilike 70 studenata, a svake godine surađuju i s Duginim obiteljima.
Nedavno je i ovogodišnjoj generaciji studenata, na poziv profesorice, predavanje održala psihoterapeutkinja i psihologinja Matea Popov, inače jedna od koordinatorica u udruzi Dugine obitelji. Kako nam je rekla, prvenstveno je cilj osvijestiti položaj LGBTIQ populacije u Hrvatskoj, ali i budućim socijalnim radnicima dati i pogled iz kuta prakse
– LGBTIQ osobe će se u životu vrlo vjerojatno susresti sa socijalnim radnicima u životu. Neki ako žele postati roditelji, a trans osobe moraju proći socijalne radnike kao jedan od obaveznih koraka u tranziciji. Osim toga, 10 posto populacije pripada LGBTIQ spektru pa je jako bitno da još za vrijeme studija upoznaju i taj dio populacije, kaže nam Popov.
Od terminologije do osobnih iskustava ljudi
Na kolegiju uče terminologiju, zašto su identiteti važni, a svake godine, ukratko, prođu i povijest LGBTIQ pokreta, od prvog prajda pa do implementacije progresivnih zakona. Surađuju i s kolegama iz udruge kolekTIRV za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba.
Ovogodišnje je predavanje, tako, obuhvatilo i iskustva iz prve ruke. S jedne strane, osobe koja je u postupku posvojenja, a s druge, trans osoba koja je u postupku promjene oznake spola na dokumentima. I jedni i drugi se, na sebi specifičnim fazama postupka, susreću upravo sa socijalnim radnicima.
– Oni su pričali iz prve ruke, podijelili su svoja iskustva, a to je nešto što studenti iznimno cijene i pamte. Jako je puno interesa za ove teme. Na kolegijima na sveučilištu ima prostora da se LGBTIQ sadržaji prožmu kroz kolegije. Ne da budu izdvojeni kao neki fenomen, već prožeti kroz druge kolegije. Ovdje su to ljudska prava, ali bi, recimo, na psihologiji moglo biti sadržano u kolegijima razvojne psihologije, priča nam Matea Popov, koja je i sama prošla studij psihologije na kojem se, de facto, sadržajno ignoriralo postojanje LGBTIQ osoba.
‘Ključno je polaziti iz perspektive stručnjaka’
O svemu smo, naravno, porazgovarali i s nositeljicom kolegija, profesoricom Marinom Milić Babić. Socijalni rad je praktično utemeljena profesija i znanstvena disciplina koja promiče socijalne promjene i razvoj, socijalnu koheziju, kaže profesorica Milić Babić, te osnaživanje ljudi za njihovo samostalno i slobodno djelovanje.
– Ostvarivanje socijalne pravde, poštivanje ljudskih prava, društvene odgovornosti i društvenih različitosti su ključna načela socijalnog rada. Za prosječnog čitatelja i studenta/icu važno je učiti o specifičnostima LGBTIQ osoba i različitim vidovima diskriminacije kojoj su bili izloženi ili još uvijek jesu u društvu. Ključno je polaziti iz perspektive stručnjaka koji će u praksi raditi u području: savjetovanja, udomiteljstva, posvojenja, obitelji, djece i mladih ili će biti budući kreatori politika i u ovom području, kaže profesorica.
Dodatno smatra važnim educirati buduće stručnjake i za rad u području savjetovanja i psihoterapije LGBTIQ populacije i to na način izravnog kontakta s osobama koje su spremne podijeliti svoje iskustvo i životne izazove. To, naravno, podrazumijeva i uključivanje praktičara s dugogodišnjim iskustvom u radu.
‘Reakcije studenata su pozitivne, uvijek se razvije konstruktivna rasprava’
Uključivanje LGBTIQ tema u kolegije ne samo da educiramo mlade već i odgajamo. Kako nam kaže naša sugovornica, smanjuje se stigmatizacija koja je često produkt neinformiranost i neznanja te manjka osobnog iskustva.
– Reakcije studenata su pozitivne, uvijek se razvije konstruktivna rasprava u kojoj nemamo, pod navodnike, glupih pitanja već ih se učiti razumijevati i prihvaćati različitosti koje društvo čine boljim mjestom za život. Generalno pomagačke profesije usmjerene su radu s ranjivim skupinama i ne samo kroz upoznavanje teorije već kroz neposredni praktični i iskustveni rad, komentira profesorica Milić Babić.
Studenti koji su posebno zainteresirani uključuju se i u rad udruge ZaPravo, prve nastavničko-studentske LGBTIQ udruge koja je pri zagrebačkom Pravnom fakultetu osnovana 2020. godine i koja je na Sveučilište u Zagrebu po prvi put dovela neki veliki LGBTIQ događaj.
‘Mislim da smo društvo koje bi trebalo biti manje tolerantno na nasilje’
Popis udruga s kojima Marina Milić Babić surađuje na svojim kolegijima poprilično je dugačak. Nisu to samo LGBTIQ udruge, već i one koje se, primjerice, zalažu za prava žena, uključujući i skloništa za žene. Surađuje s bolnicama, klubovima liječenih alkoholičara, udrugama koje se bave pravima i životom azilanata i migranata, djece, mladih, odraslih, starijih, obitelji, osoba s invaliditetom.
– Mislim da bi unutar redovitog odgoja i obrazovanja trebalo u nastavne kurikulume uključiti više sadržaja vezanih uz sve ranjive skupine u društvu i da se treba raditi na informiranju, edukaciji i time prevenciji stigmatizacije, jer svi smo prvenstveno ljudi, a zatim idu sve te karakteristike koje nas definiraju i s kojima se identificiramo kao pojedinci. To bi trebao biti izvor pozitivne različitosti, a ne temelj diskriminacije ili stigmatizacije, mišljenja je profesorica Milić Babić.
Kroz rad u visokom obrazovanju, ali i svoju roditeljsku ulogu svjesna je, kaže nam profesorica, kakve izazove LGBTIQ osobe doživljavaju; od sazrijevanja preko outanja pa do prihvaćanje od strane okoline, kako obitelji, tako i susjedstva, kolega, prijatelja pa i samog društva.
– Vjerujem da će se kroz edukativne sadržaje unaprijediti položaj ne samo LGBTIQ osoba već generalno svih ranjivih skupina, žena, djece, osoba starije životne dobi, osoba s invaliditetom, migranata, djece s teškoćama u razvoju i drugih, koji su često dovedeni u nepravedan položaj baš od okoline koja bi mogla i trebala biti više educirana od prvih godina života, a time i senzibilizirana na prihvaćanje i toleranciju koja donosi rast i razvoj. Generalno mislim da smo društvo koje bi trebalo biti manje tolerantno na nasilje, stigmatizaciju, govor mržnje ne samo kroz zakonske norme već u svakodnevno praksi na radnom mjestu, u kvartu, u obitelji u odgojno obrazovnom sustavu, zdravstvu, i svim drugim sustavima, zaključuje profesorica Milić Babić.
Ovo nije jedini kolegij…
Ovo nije jedini kolegij na kojem se studenti dotiču LGBTIQ osoba. Matea Popov nam kaže kako na kolegiju Terenska praksa iz osnova savjetovanja studenti na praksu dolaze u Dugine obitelji i kolekTIRV. Tu govorimo o nekih 130 studenata koji godišnje upišu ovaj kolegij.
Dosta socijalnih radnika studij je završilo prije dvadeset ili trideset godina i nisu, nažalost, bili u mogućnost dobiti edukaciju o ovim sadržajima. No, Dugine obitelji pobrinule su se i za njih.
U veljači ove godine organizirana je edukacija za 40-ak djelatnica centara za socijalnu skrb. Odmah su se popunila sva mjesta, a u edukaciji je sudjelovala i profesorica Marina Milić Babić. Suradnja sa socijalnim radom, dakle, jako dobro funkcionira, a studenti i oni koji su već zaposleni u sustavu imaju česte prilike dobiti edukacije o radu s LGBTIQ osobama.
