EKSKLUZIVNO: Unatoč mišljenju saborskog Odbora o autoplagijatu, 65-godišnji Mislav Kukoč zaposlen na Hrvatske studije

Paralelno sa spremanjem otkaza nekim djelatnicima, Hrvatski studiji počeli su pružati utočište nesuđenim umirovljenicima. Među ostalima, ovog ljeta zaposlili su Mislava Kukoča i Jasnu Jeličić Radonić, 65-godišnje profesore Filozofskog fakulteta iz Splita, a odmah su im produljili radni odnos. Koliko je situacija ozbiljna govori činjenica da smo u posjedu ekskluzivnog dokumenta mišljenja saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju prema kojem je Kukoč autoplagirao svoj rad. Riječ je o Odboru koji je donio mišljenje o plagijatu bivšeg ministra Barišića da bi bio srušen od strane Ustavnog suda. Cjelokupna procedura zapošljavanja i izbora u zvanja provedena je dosta netransparentno na svim razinama. Tome je doprinijelo i Ministarstvo Blaženke Divjak koje je odobrilo koeficijente za zaposlenje dvoje djelatnika na Hrvatske studije, unatoč prodanoj priči o blokadi zapošljavanja na sveučilištima. Nije zanemariva ni činjenica da je Kukoč dugogodišnji suradnik zagrebačkog prorektora Ante Čovića na Centru za integrativnu bioetiku, a bio je i jedan od potpisnika pisma podrške bivšem ministru Pavi Barišiću.

Prosvjed studenata Hrvatskih studija | Foto: srednja.hr
Burno ljeto na Hrvatskim studijima: Pokrenut stegovni postupak protiv profesora Tomislava Janovića

Ljeto na Hrvatskim studijima zaista je bilo burno. Misleći da neće privući puno pozornosti, Hrvatski studiji su, po tek donesenom Pravilniku, pokrenuli stegovni postupak protiv predstojnika Odsjeka za filozofiju Tomislava Janovića. Za ono što mu stavljaju na teret, Pravilnikom propisana sankcija je – otkaz. Postupak je još uvijek u tijeku jer rok za pismeno očitovanje još nije istekao, a Janovićeva sudbina visi o koncu. Koliko je situacija ozbiljna, govori i sljedeća činjenica. Paralelno sa spremanjem otkaza Janoviću, na Hrvatskim studijima provodilo se netransparentno kadroviranje, a u jednom je trenutku doživjelo i svoj vrhunac.

Prije no što su potpisali ugovor, dobili produljenje ugovora nakon 65-e

Vrhunac kadroviranja nesuđenih umirovljenika dogodio se 12. srpnja ove godine. Tada je održana sjednica privremenog Znanstveno-nastavnog vijeća Hrvatskih studija na kojoj se, između ostalog, glasalo o prihvaćanju izvješća za izbor na radno mjesto dvoje profesora. Radi se o Mislavu KukočuJasni Jeličić Radonić, u tom trenutku zaposlenicima Filozofskog fakulteta na Sveučilištu u Splitu.

Članovi privremenog Vijeća iz dnevnog reda sjednice, koji su dobili prije, mogli su iščitati da će se odlučivati o zapošljavanju. No kada su se pojavili na sjednici, dobili su novi dnevni red. Uz točku o prihvaćanju izbora na radno mjesto našla se i podtočka o produljenju ugovora o radu nakon 65. godine života. Nakon što je prihvaćeno izvješće o izboru na radno mjesto, preostala je još jedna stvar koju su Hrvatski studiji morali riješiti s dvoje novih zaposlenika, a to je potpisivanje ugovora. No, na istoj sjednici, dakle prije nego što je radni odnos s HS-om zasnovan, dvoje profesora dobilo je produljenje (nepostojećeg) ugovora o radu.

Prema podacima koje nam je ustupio Filozofski fakultet u Splitu, u to vrijeme spomenuti su profesori još uvijek bili zaposleni na Sveučilištu u Splitu. Implicira se, dakle, da se Sveučilište u Zagrebu, produljivanjem ugovora djelatnicima drugog Sveučilišta, direktno uplelo u Ustavom zagarantiranu sveučilišnu autonomiju. No, kada primjerice konzultiramo Zakon o znanstvenoj djelatnosti, u članku 102., stavku 7. nije izričito definirano da se djelatnicima jednog Sveučilišta ne može produljiti ugovor na drugom. U tom je kontekstu izrazito važno naglasiti da je Filozofski fakultet u Splitu već odlučivao o produljenju ugovora Kukoču i Jeličić Radonić, dok su bili njihovi zaposlenici. Na 13. sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 24. svibnja odlučeno je da nema potrebe za daljnjim angažmanom dvoje spomenutih djelatnika FFST-a te im neće biti produljen radni odnos nakon isteka akademske godine. Potvrdio nam je to dekan FFST-a Aleksandar Jakir.

Srednja.hr u posjedu ekskluzivnog dokumenta Odbora za etiku: Kukoč autoplagirao svoj znanstveni rad

Uza sve to imamo i službeni dokument Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju sa sjednice održane 25. siječnja 2017. Odbor je tada, između ostaog, donio mišljenje da je Mislav Kukoč autoplagirao svoj rad, odnosno prekršio Etički kodeks u smislu ‘višestruke publikacije istovjetnog izvornog znanstvenog rezultata’ bez navođenja primarnog izvora podataka.

– Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (OEZVO) smatra predmetnu prijavu dr. sc. Tomislava Bracanovića, dr. sc. Pavela Gregorića, dr. sc. Tomislava Janovića i dr. sc. Davora Pećnjaka protiv prof. dr. sc. Mislava Kukoča djelomično opravdanom, tj. utvrđuje se kršenje čl. 8. st. 5. Etičkog kodeksa OEZVO od strane prof. dr. sc. Mislava Kukoča, u smislu ‘višestruke publikacije istovjetnog izvornog znanstvenog rezultata’ bez navođenja primarnog izvora podataka. Radi se o utvrđenim elementima autoplagijata, tj. dupliciranja ili prepisivanja vlastitih tekstova bez navođenja prethodnog izvora takvog teksta. Konkretno, u članku ‘Liberal Philosophy and Globalization’ (Synthesis Philosophica, god. 24, br.1, 2009, str. 65-78) utvrđeni su elementi autoplagijata iznošenjem dijelova vlastitih ranijih članaka (‘Liberal democracy and the rule of law. U: Milardović et. al.(ur): The globalization of politics.’ iz 2008. i ‘Democracy and neoliberal globalization. Synthesis Philosophica’ iz 2006.) bez citiranja istih, stoji u mišljenju Odbora.

Važno je naglasiti da u Etičkim kodeksima Sveučilišta u Zagrebu te Filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu autoplagijat, odnosno dupliciranje ili prepisivanje vlastitih tekstova bez navođenja prethodnog izvora nije prepoznato kao oblik neetičnog ponašanja, što navodi i OEZVO u svojemu mišljenju. Kao i u prethodnim slučajevima, Odbor je donio i mišljenje o prijaviteljima koji su dostavljanjem prijave protiv profesora Kukoča na znanje dvanaest institucija, tijela i pravnih subjekata ‘stvorili neprijateljsko radno, nastavno i akademsko okruženje uznemiravanjem’ (članak 5. Etičkog kodeksa OEZVO).

Profesori su zaposleni, no nije bilo potvrde izbora u zvanje

PMF-ovac i član Senata Damir Bakić javno postavlja 6 neugodnih pitanja rektoru Damiru Borasu

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu prošle srijede povelo se i pitanje o kadroviranju na Hrvatskim studijima i slučaju dvoje 65-godišnjih profesora. Navedeni djelatnici prošli su izbor na radno mjesto, dok njihovo zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju nije osiguralo ni potvrdilo Sveučilište u Zagrebu. Neki članovi Senata, uključujući profesora Damira Bakića, poveli su raspravu oko prakse da se zvanje redovitog profesora ima potvrditi odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu. Na sjednici su rektor Damir Boras i prorektor Ante Čović objasnili prisutnima kako je s procedurom sve u redu, dok je Čović napomenuo da su uvjeti za izbor u zvanja isti u cijeloj Hrvatskoj. Za sva dodatna pitanja, Boras je senatore uputio da dostave pismeni upit. Tako je profesor Bakić taj problem adresirao i u otvorenom pismu koje je poslao rektoru prije nekoliko dana.

Prošlu srijedu, odmah poslije Senata, Vijeće društveno-humanističkog područja odlučivalo je o prethodnom mišljenju o davanju suglasnosti na produljenje radnog odnosa, što se odnosi i na dvoje novozaposlenih profesora HS-a. Na Vijeću se nastavila rasprava sa Senata vezano za potvrdu izbora u znanstveno-nastavno zvanje, a u jednom je trenutku jedan od članova DHV-a spomenuo da postoji mišljenje Odbora za etiku da je profesor Kukoč autoplagirao svoj rad, no prorektor Čović nazvao je to insinuacijama. Kada je došlo do glasanja, kako neslužbeno doznajemo, tek je 7 ruku bilo protiv i 5 suzdržanih, a drugi su glasali za davanje suglasnosti na produljenje radnog odnosa.

Ministarstvo odobrilo zapošljavanja unatoč blokadi zbog prekoračenja koeficijenata

Kandidate za izbor u zvanje i na radno mjesto direktno ne bira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, no visoka učilišta dužna su dostaviti im rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika zbog pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava. Ministarstvu je tako Sveučilište u Zagrebu dostavilo podatke za 2017. godinu iz kojih je vidljivo da određenim zaposlenicima prestaje radni odnos zbog odlaska u mirovinu. Sveučilište je stoga zatražilo preraspodjelu koeficijenata u svrhu zaposlenja, među ostalim, Kukoča i Jeličić Radonić. Ministarstvo je to odobrilo, što je u potpunosti nejasno s obzirom na najavljenu blokadu zapošljavanja na Sveučilištu zbog prekoračenja obračunskih koeficijenata.

[AFERA KOEFICIJENTI] Ministrica Divjak blokirala sveučilišta zbog 30 milijuna kuna

– Prema dostavljenim podacima za Hrvatske studije, za tri zaposlenika na radnom mjestu redoviti profesor u trajnom zvanju koeficijenta složenosti poslova  2.958,  prestaje radni odnos s 1.10.2017. godine radi odlaska u mirovinu te je Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo unos promjena plaća za nova radna mjesta koja ste naveli kako bi se osiguralo redovito obavljanje osnovne djelatnosti Hrvatskih studija, potvrdili su nam iz Ministarstva.

Podsjetimo, najavljena blokada zapošljavanja ministrice Blaženke Divjak, odnosno zaustavljanje unošenja u Registar,  dogodila se u lipnju. No, blokada je očito prestala vrijediti i to nepunih mjesec dana nakon, s obzirom na to da je Ministarstvo odobrilo preraspodjelu koeficijenata i zaposlenje dvoje profesora.

Istaknimo da je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja zatražio od MZO upravni nadzor nad 33 novootvorena radna mjesta na Hrvatskim studijima. Ministarstvo po tom pitanju, nije napravilo mnogo.

Kukoču dodijeljeni kolegiji bez da je itko s Odsjeka za filozofiju to znao

I nakon sjednice privremenog Vijeća Hrvatskih studija u srpnju, nije se znalo na kojem će odsjeku raditi Kukoč. Sve dok jednog dana njegovo ime nije osvanulo na mrežnim stranicama Odsjeka za filozofiju. Uvidom u ISVU pronašli smo i kolegije koji su dodijeljeni profesoru Kukoču. Radi se o kolegijima Socijalna filozofija i Filozofija povijesti, koje će izvoditi zajedno s još jednom novozaposlenom nastavnicom Željkom Metesi Deronjić. S njom će na nastavničkoj naobrazbi držati kolegij Ljubav i ljepota u dijelima hrvatskih renesansnih filozofa, a samostalno je još dobio i Filozofiju globalizacije. Iako su osvanuli u ISVU-u, Kukočeve kolegije nismo pronašli u Izvedbenom nastavnom planu za preddiplomske i diplomske studije. I ne, nismo nepismeni kada napišemo ‘dijelima’ umjesto ‘djelima’ već je kolegij tako doista naveden u ISVU što je prilično ironično s obzirom na to da će se održavati na Hrvatskim studijima.

O promjenama i novim kolegijima nije bio obaviješten niti upitan za mišljenje nijedan djelatnik Odsjeka za filozofiju, potvrđuju nam sami djelatnici. Promjena programa zaobišla je i uobičajenu proceduru predlaganja kolegija na Vijeću Odsjeka, no čak i da procedure stavimo na stranu, ostaje prilično nejasna potreba za kadrom na Odsjeku za filozofiju. Jer Filozofija na Studijima, kako je prorektor Čović opetovano tvrdio, ne može opstati zbog triplikacije na Sveučilištu.

[INTERVJU] Bivši rektor Šunjić: Smijenio sam Čovića i Barišića jer su pokušali privatizirati Hrvatske studije

Sveučilište u Zagrebu na Hrvatske studije odbilo zaposliti najcitiranijeg hrvatskog filozofa

Sve ovo postaje još zanimljivije kada se vratimo dvije godine unatrag. U sklopu provedbe programa zapošljavanja znanstvenika-povratnika na sveučilištima u Republici Hrvatskoj, Hrvatski studiji su preko uprave Sveučilišta u Zagrebu tražili odobrenje Ministarstva za zapošljavanje profesora Nevena Sesardića. Sesardić je najcitiraniji hrvatski filozof u svijetu s preko 400 citata, a proveo je više od 20 godina na sveučilištima diljem planete. Kao takav zadovoljavao je sve potrebne uvjete. Zahtjev s obrazloženjem i planom uključivanja profesora Sesardića u znanstveno-nastavne aktivnosti filozofije na Hrvatskim studijima poslan je 6. listopada 2015. godine, a možete ga pročitati ovdje.

Kako je Sveučilište taj zahjtev ignoriralo, 7. prosinca 2015. poslana je i požurnica s dodatnim obrazloženjem. Međutim, Sesardić nikada nije postao zaposlenikom Hrvatskih studija. Sveučilište je tada de facto odlučilo odbiti najcitiranijeg hrvatskog filozofa. Danas zapošljavaju 65-godišnje profesore od kojih su neki poput profesora Kukoča, prema mišljenju Odbora za etiku, proglašeni i autoplagijatorima. O znanstvenoj produktivnosti i utjecaju Sesardića u odnosu na Kukoča brojke govore za sebe. Prema podacima koje smo prikupili putem programa Publish or Perish, Sesardić ima ukupno 495 citata, a h-index citiranosti mu je 12, što znači da ima barem 12 radova od kojih je svaki citiran minimalno 12 puta. Kukoč se, s druge strane, može pohvaliti s oko 114 citata i h-indexom 5.

Kontaktirali smo profesora Mislava Kukoča i profesoricu Jasnu Jeličić Radonić kako bi razjasnili mnogobrojna pitanja o njihovom zapošljavanju na Hrvatskim studijima, no odgovora nije bilo.

Odgovori