Pretraga

‘Na praksi u Austriji stekao sam neprocjenjiva iskustva, znanje i poznanstva od kojih ću profitirati i u budućnosti’

A- A+

Agronomski fakultet u Zagrebu za svoje studente organizira odrađivanje stručne praske u inozemstvu. Osim programa u Kaliforniji i Francuskoj moguće je pronaći i vlastitu destinaciju za koju su osigurani putni troškovi. Unatoč navedenim mogućnostima većina ih se i dalje odlučuje za liniju manjeg otpora pa po dva mjeseca osam sati dnevno provode u stolici na zavodima i institutima čekajući kraj radnog vremena.

facebook.com

Vid Radošević početkom listopada kreće na prvu godinu diplomskog studija Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ali još uvijek mu se nisu slegli dojmovi i iskustva koja je stekao prošlog ljeta u Austriji. Umjesto da linijom manjeg otpora odradi praksu u Hrvatskoj odlučio je naučiti kako se poljoprivredom bave u zemlji gdje su postavljeni visoki standardi u proizvodnji hrane, a s više od 20 postotnim udjelom ekološke poljoprivrede u tom je segmentu uvjerljivo vodeća u Europskoj uniji.

Izdvojeni članak

Neobični fakultetski smjerovi: Lako zapošljiv mehatroničar je zanimanje budućnosti

Umjesto dva mjeseca u tri godine, u jednom je ljeto odradio tri mjeseca

– Kada sam završio drugu godinu bio sam tri mjeseca na jednoj farmi biodinamičke poljoprivrede u sjevernoj Austriji te sam tako riješio praksu koju svaki student mora odraditi prije završetka preddiplomskog studija. Ona inače traje dva mjeseca i moje kolege si ju najčešće odrađuju u dva navrata po mjesec dana, ali ja sam odlučio ostati cijelo ljeto jer sam imao jedinstvenu priliku svakodnevno učiti i na pravom imanju napokon upotrijebiti dobiveno znanje, pohvalio nam se Vid.

Njegov mu fakultet nudi i plaćanje troškova prijevoza, a u zamjenu za poslove koje obavlja dobio je smještaj i hranu. Posebno studenti nižih godina ove mogućnosti rijetko iskorištavaju.

Farma koju je posjetio preko navedenog programa prakticira najstariji oblik ekološkog uzgoja hrane. Njegova načela postavljena su na ‘Poljoprivrednom tečaju’ kojeg je začetnik antropozofije Rudolf Steiner održao prije skoro 100 godina. Najvažnija značajka takvih gospodarstava je da imaju zatvoren ciklus biljne i životinjske proizvodnje. Osim što svoje nasade gnoje isključivo organskim preparatima, dodaju i posebne pripremljene pripravke pomoću kojih se pospješuje rast i vitalnost biljaka.

– Oni se tamo bave svime i svačime. Imaju oko 35 krava, 15 koza, 40 kokoši, vrt s povrćem, uzgajaju žitarice, a imaju i dućan na samom imanju pa sve što proizvedu prodaju na licu mjesta. Zbog navedene raznovrsnosti stekao sam ogromno znanje. Kod nas na faksu stalno učimo teoriju, a za one koji kod kuće nemaju neki komad zemlje navedenih dva mjeseca prakse često je jedina šansa za stjecanje praktičnog znanja. Dok se većina mojih kolega uglavnom dosađivala i samo iščekivala potpis pa da mogu na more, ja sam svaki dan od jutra do mraka pomagao svojim gazdama u razno raznim poslovima i mogu reći da je to za mene bilo neprocjenjivo iskustvo, izjavio je student agronomije.

Izdvojeni članak

Neobični fakultetski smjerovi: ‘Na studiju produkcije smo kao čudna disfunkcionalna obitelj’

Nedostatak praktičnog znanja čest je problem diplomiranih agronoma

Po povratku u Zagreb njegove kolege nisu mogli vjerovati što je sve tamo naučio i radio. Studenti koji provode po dva mjeseca na razno raznim zavodima fakulteta uglavnom nisu ni jedan dan proveli na terenu, a to je prema Radoševiću nerijetko i glavni razlog nesuglasica između poljoprivrednika i zaposlenika ministarstva, ali i drugih institucija.

– To je sve tamo tek toliko da prosjediš i dobiješ papire. Ja to stvarno ne bi preporučio nekome tko ima imalo interesa i tko bi htio danas, sutra nešto sam napraviti. Mislim da i oni koji se planiraju zaposliti u nekom uredu također trebaju iskusiti pravi rad na polju kako bi se upoznali s mogućim problemima jer ovako ne razumiju potrebe ljudi koji proizvode, predložio je Vid koji je osim znanja na putovanju u Austriju stekao mnoga poznanstva i kontakte koji će mu koristiti i u budućnosti.

Izdvojeni članak

Neobični fakultetski smjerovi: ‘Japanologija ima dobar potencijal za eksploziju uma’

Prinosi manji, ali puno veće nutritivne vrijednosti

Osim zemaljskog utjecaja antropozofija promatra i makro utjecaj svemira na život na zemlji pa bi se pri obradi zemlje trebao konzultirati i biodinamički kalendar i njegova stroga pravila rasporeda sadnje i brige za pojedino bilje koja se za svaku godinu ponovno računaju u odnosu s predviđenim položajima mjeseca, sunca i drugih zvijezda.

– Na farmi na kojoj sam ja bio ne pridržavaju se i tih pravila jer im je to previše komplicirano s obzirom na veličinu gospodarstva kojim upravljaju. Previše je to ograničenja i pravila, a potrebno se prilagoditi i vremenskim uvjetima koje navedeni kalendar ne uzima u obzir. Međutim svakako koriste neobične načine pripreme preparata za biljke, a na žalost nisam imao priliku naučiti i kako se priređuje i njihov najkontroverzniji pripravak od kravljeg gnoja koji se u njezinom rogu zakopava preko zime, prisjetio se Radošević.

Prinosi na svim ekološkim farmama manji su za 30 do 50 posto nego li kod konvencionalno obrađenih zemljišta. Međutim, zagovornici organske poljoprivrede osim što naglašavaju štetnost pesticida i umjetnih gnojiva stalno ističu i veća nutritivna svojstva tako proizvedene hrane te upozoravaju na obrnuti proces degeneracije namirnica koji se pojavio zbog razvoja poljoprivrede kojoj je jedini cilj zarada.

– Postotak hranjivih tvari, vitamina, minerala i proteina neusporedivo je viši kod biodinamičkog uzgoja pa su njihovi proizvodi vitalniji i bogatiji. Kada pojedeš jednu takvu rajčicu kao da si pojeo pet ovih uzgojenih na konvencionalan način, a uz to je sve 100 posto prirodno, objasnio nam je student Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

‘Na praksi u Austriji stekao sam neprocjenjiva iskustva, znanje i poznanstva od kojih ću profitirati i u budućnosti’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap