Neobični fakultetski smjerovi: Lako zapošljiv mehatroničar je zanimanje budućnosti

U potrazi za rijetkim smjerovima studija koje su naši srednjoškolci skloni upisati dolazimo i do inženjerske znanosti – mehatronike koja je zasnovana na klasičnim disciplinama proizvodnje strojarstva, električnog inženjeringa i elektronike, uključujući i informatičku tehnologiju. Mehatroniku je moguće studirati u sklopu Tehničkog veleučilišta u Zagrebu koje je 2009. godine ishodilo dopusnicu za novi stručni studij mehatronike koji pohađaju naša dva sugovornika, Stjepan Desin i Anton Galetić.

www.facebook.com

Stručni studij mehatronike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu obrazuje inženjere mehatronike za samostalno obavljanje niza poslova poput projektiranja, konstruiranja, ispitivanja, vođenja i održavanja mehatroničkih uređaja i postrojenja. Iako je trenutno studij mehatronike jedinstven te bez usmjerenja, u budućnosti će se to vjerojatno promijeniti, pa je u planu usmjerenje za mehatroniku u industriji, mehatroniku na transportnim sredstvima, u medicini i slično. Budući inženjeri Stjepan Desin i Anton Galetić odabrali su, kako kažu, ovo zanimanje budućnosti jer ih intrigira, ali smatraju i da sa završenom mehatronikom neće imati problema pri pronalasku zaposlenja.

Neobični magistarski smjerovi diljem svijeta

Nije nova tehnička grana, nego novonastali pristup

Termin ‘mehatronika’ prvi je put upotrijebljen 1975. godine u elektroničkoj tvrtci Yaskawa u Japanu, kao kombinacija riječi MehanikaElektronikaKontrola koje sačinjavaju srž mehatronike. Galetić kaže da je mehatronika postala inženjerska znanost, zasnovana na klasičnim disciplinama proizvodnje, strojarstva, električnog inženjeringa i elektronike, uključujući i informatičku tehnologiiju.

– Da ne bi bilo zabune, mehatronika nije nova tehnička grana, već novonastali pristup koji naglašava neophodnost ujedinjavanja i snažnog međudjelovanja različitih područja tehnike.Cilj ove znanosti je poboljšanje funkcionalnosti tehničkih proizvoda i sustava spajanjem svih komponenti u jednu. Mehatronika nije isto što i automatika, robotika ili automatizacija proizvodnje. To su termini koji ne samo da postoje paralelno jedan s drugim već i jedan za drugog. Mehatronika se može prepoznati kao moderna upotreba automatizacijske tehnologije za širok spektar potreba inženjeringa i edukacije. Dakle, radi se o prilično mladoj znanosti koja je ,unatoč tome, danas vrlo traženo zanimanje, ističe Galetić koji je trenutno na drugoj godini preddiplomskog studija.

Originalno, mehatronika je bila zamišljena kao sredstvo dopunjavanja mehaničkih komponenti elektroničkim u preciznoj mehanici, a ne kao zasebna inženjerska znanost. Refleksna kamera bila je primjerice tipična mehatronička naprava. S vremenom se koncept mehatronike promijenio i uvelike proširio. Omogućuje stvaranje jednostavnih, ekonomičnih, pouzdanih i svestranih sustava, a isti pojam je u posljednjih nekoliko godina usvojen u cijelom svijetu.

Neobični fakultetski smjerovi: 'Japanologija ima dobar potencijal za eksploziju uma'

Deficit inženjera mehatronike je velik

– Privukla me samim time što je polivalentno inženjersko polje, jer kad sam upisivao nisam znao točno čime bih se želio baviti, a znao sam da će to biti nešto teško i vezano za inženjerske smjerove, pa je mehatronika bila najlogičniji izbor za mene. Profesija je dosta tražena po mojim saznanjima. Eto, kažu da je u Njemačkoj to najtraženije inženjersko zanimanje odnosno da je deficit inženjera mehatronike velik, izjavio je Stjepan Desin.

Njegov kolega Anton, pak, tvrdi da ga je mehatronika privukla zbog velikog spektra mogućnosti koje vidi u tome da jednom kada je završi, znanje će mu pokrivati široko područje različitih poslova. Smatra i da je jedna od kvaliteta ovog smjera što olakšava zaposlenje jer ujedinjuje tradicionalna područja strojarstva, elektrotehnike i informatike, to jest bilo što iz ovih područja.

Završeni inženjeri mehatronike mogu se zaposliti u mnogim gospodarskim subjektima, poput metaloprerađivačke i elektrostrojarske industrije, farmaceutske i prehrambene industrije, u proizvodnji bijele tehnike i svih ostalih mehatroničkih uređaja kao što su pisaći, kopirni i medicinski uređaji i slično.

U svim tim gospodarskim subjektima mogu raditi na poslovima konstruiranja, rekonstruiranja postojećih rješenja, vođenja proizvodnih procesa i konačno održavanja svih tih mehatroničkih uređaja. Svakako treba reći da se za ove stručnjake može naći radnih mjesta u laboratorijima, školama, bolnicama, biroima, jer se bez mehatroničkih uređaja ne može zamisliti niti jedno suvremeno poslovno ili privatno okruženje. Isto tako imaju odgovarajuća znanja za organizaciju i vođenje manjih proizvodnih, servisnih i montažnih tvrtki, kao i za marketing i prodaju.

Neobični fakultetski smjerovi: 'Na studiju produkcije smo kao čudna disfunkcionalna obitelj'

Uz malo volje i truda, nije teško

Na natječaj za upis na stručni studij mehatronike Tehničkog veleučilišta u Zagrebu mogu se prijaviti pristupnici sa završenom gimnazijom ili drugim srednjim školama. Pristupnici se upisuju na temelju postignutog rezultata na državnoj maturi, a ključna su znanja iz matematike, fizike i informatike.

Galetić tvrdi da će od ove godine biti malo teže upisati Mehatroniku nego što je to bilo do sada jer je uvedena viša razina državne mature za matematiku i engleski, što bi nekima moglo predstavljati problem. Ipak je mišljenja da jednom kada se upiše taj fakultet, uz malo volje i truda bez problema se i završi.

– Kolegiji koje polažemo, sastoje se od predavanja i vježbi. Na vježbama radimo u laboratorijima koji su opremljeni za praktični rad. Ja bih rekao da Mehatronika ne spada u teže smjerove studiranja jer se bavi svim područjima, no ne toliko opširno koliko kada se zasebno ti smjerovi upišu, poput strojarstva, elektrotehnike i informatike, ističe student Anton.

Stjepan, pak, tvrdi da fakultet nije prezahtjevan, mada je daleko od laganog. Student mora uistinu biti zainteresiran za ovaj smjer te mu tada neće biti preteško. Po zahtjevnosti kaže da bi ga ocijenio na skali od jedan do pet, s tri i pol.

– Imam ambicije za dalje, samo problem je što još nema specijalističkog studija Mehatronike. Da bih nastavio dalje morao bih upisati drugi smjer na Veleučilištu koji ima specijalizaciju te zatim polagati razlike predmeta. To isto vrijedi za bilo koji drugi fakultet, mora se polagati razlika predmeta. Samo se nadam da će, dok ja završim, osnovati i specijalistički studij za Mehatroniku, zaključuje Galetić.

Kolega Desin koji je također na drugoj godini preddiplomskog studija, pak, tvrdi da se za par godina vidi s diplomom mehatronike u ruci te svijetlom budućnosti u svojoj profesiji.

Odgovori