Na Sveučilištu se, sasvim ozbiljno, boje da im tajnici ne uzmu ovlasti: Zato su ukinuli Kolegij tajnika
Da vam netko kaže da će tajnici fakulteta i sveučilišta organizirati puč i svrgnuti rektore i dekane s vlasti, pomislili biste da je riječ o nekoj lošoj šali koja pleše na granici kliničke paranoje. No, da je to stvaran tok misli sveučilišnih moćnika sugerira nam odgovor rektora Stjepana Lakušića na naše pitanje zašto je u zadnji tren Sveučilište u Zagrebu odlučilo promijeniti mišljenje pa iz Statuta izbrisati Kolegij tajnika, tijela koje bi okupljalo sve tajnike. Nema potrebe, kazao je, za uspostavljanjem takvog tijela, posebice kako ne bi došlo do, citiramo, ‘konfuzije nadležnosti’.
Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Iako to možda niste znali, ali tajnici su u lancu upravljanja fakultetom ili akademijom vrlo važna karika. Oni su zaduženi za provođenje odluka dekana, njegovih prodekana, kao i odluke te zaključke fakultetskih vijeća. Dekan ih, isto tako, može ovlastiti da obavljaju određene poslove iz njegova djelokruga.
Zbog toga uopće ne čudi da neka sveučilišta, pa tako i naše najveće zagrebačko u svojoj povijesti, imaju nešto što se zove Kolegij tajnika. Tijelo je to kojem predsjeda glavni sveučilišni tajnik ili tajnica, a okuplja fakultetske tajnike i tajnice. Na svojim sastancima Kolegij bi se bavio proceduralnim i pravnim promjenama te ujednačavanjem prakse – propisa i odluka – na sastavnicama. U prvom nacrtu novoga Statuta Sveučilišta u Zagrebu predviđeno je bilo upravo takvo tijelo, no kad je Statut izglasan, Kolegij tajnika je samo – nestao.
Kolegij tajnika izbrisali u zadnji tren
Pitali smo stoga zagrebačkog rektora Stjepana Lakušića zašto je i kako došlo do brisanja tog tijela iz postojanja. Početak te priče događa se tijekom petnaest dana javnog savjetovanja oko Statuta, tijekom kojih je pristiglo, napominje rektor, nekoliko komentara i na Kolegij tajnika.
– Kolegij tajnika na Sveučilištu u Zagrebu postojao je od 1994. do 2005. Na temelju Statuta Sveučilišta u Zagrebu iz 2005., poslovi razmatranja stručnih i pravnih pitanja, ujednačavanja primjene propisa i odluka tijela Sveučilišta i sastavnica, pripreme općih akata Sveučilišta i sastavnica i sličnih poslova, obavljali su se u okviru postojećega statutarnoga okvira iako Kolegij tajnika nije bilo istaknut kao posebno statutarno tijelo. Sukladno tome, a na temelju pristiglih primjedaba i njihove analize, Sveučilište u Zagrebu donijelo je odluku da se članak 24. u Nacrtu prijedloga Statuta briše iz konačne verzije teksta novoga akta, stoji u odgovoru Lakušića.
Ono što navodi na kraju odgovora posebno je znakovito. Naime, odluku da će izbrisati Kolegij tajnika iz novog Stauta u rektoratu su obrazložili time što, kako kaže, ne postoji potreba uspostavljanja takvog tijela na temelju iskustva iz prethodnih godina, i to, pazite sada, ‘posebice kako ne bi došlo do eventualne konfuzije nadležnosti s ostalim sveučilišnim tijelima’.
Rektori i dekani se boje tajnika?
Sveučilište u Zagrebu je, ne samo za hrvatske, već europske i svjetske standarde, jedno mastodontsko sveučilište. Ono broji gotovo 70 tisuća studenata i ima 34 sastavnice. Svaki faks ima svoje uprave i vijeća za sebe, a objedinjeno tu su rektor, prorektori i sedamdesetak profesora i studenata – senatora – koji upravljaju na sveučilišnoj razini. Tu su, naravno, posebni sveučilišni odbori, područna vijeća i administracije.
No, poanta je jasna; radi se o ogromnom sustavu kojim je teško upravljati, a ujednačena praksa tu predstavlja nadrazinu. Potpuno je logično i očekivano da se formira tijelo koje bi se bavilo upravo i uglavnom samo time. No, prema onome što nam kaže rektor Lakušić, uz prilično doslovno shvaćanje njegova odgovora, netko se na liniji upravljanja rektorat-dekanati (a eventualno i između) uplašio da bi im tajnici mogli oduzeti (o)vlast(i).
Sasvim je bespredmetno navoditi kako to, pravno ni praktično, baš nema smisla. To je jasno iz same postavke i propisanih ovlasti Kolegija tajnika. No, zaziranje od tajnika među sveučilišnim čelnicima nije uopće iznenađujuća pojava. Na pojedinim su problematičnim fakultetima do te mjere šikanirali tajnika da su, dosta dubiozno, zaposlili ‘savjetnika dekana’, a na jednom drugom je tajnik dobio otkaz kada je došlo do neslaganja s dekanatom. Ne čudi stoga da su užasnuti idejom da se tajnici, radeći svoj posao, još sastaju u nekom tijelu koje ima svoj pravni okvir i ovlasti.
‘Ne postoji zaprjeka da se okupe na sastanku’
Naši izvori nam kažu kako su tajnici na fakultetima bili dosta oduševljeni idejom da će se na Sveučilište u Zagrebu vratiti Kolegij tajnika. Mnogima od njih to bi olakšalo posao. Mogli bi razmijeniti mišljenja i znanja, dobiti savjete jedni od drugih i zajedno pojednostaviti često nepotrebno komplicirane fakultetske procedure. No, strah od ‘puča’ je očito prevladao pa od tog tijela neće biti ništa.
Ne da neće biti ništa u ovom trenutku, nego, kako smo shvatili, dokle god je na čelu rektorata Stjepan Lakušić. Pitali smo ga hoće li zagrebačko sveučilište u budućnosti možda promijeniti mišljenje i ipak ustrojiti Kolegij tajnika. Neće, kaže, ustrojiti takvo nešto kao statutarno tijelo.
– Ipak, ne postoji zaprjeka da se, u slučaju potrebe, tajnici sastavnica i glavna tajnica Sveučilišta okupe na sastanku u svrhu razmatranja pojedinih tema važnih za djelovanje Sveučilišta u cjelini, zaključio je Lakušić.
