Rektor se pohvalio novim Statutom: Studenti moraju promicati ugled faksa, a novinari paziti s upitima
Studenti imaju obvezu promicati ugled faksa, nastavnika i kolega studenata, a novinari moraju paziti s upitima prema rektoratu, da ne budu ‘bezrazložni’ ili ‘pretjerani’. Ako se to ne bude poštovalo, studenti na stegovni sud, a novinari i javnost neće dobiti odgovore. Nisu ovo Mućke ni Monty Python, ovo su poprilično ozbiljne i realne odredbe novog Statuta Sveučilišta u Zagrebu, dokumenta s temeljnim internim propisima te institucije koje su senatori izglasali na posljednjoj sjednici. Ovo je, naglasimo, samo dio potencijalno problematičnih točaka u novim propisima kojima se naše vodeće, javno financirano sveučilišta pohvalilo na svojim stranicama.
Novi zagrebački rektor Stjepan Lakušić
Foto: srednja.hr
Senatori zagrebačkog sveučilišta na posljednjoj su sjednici 21. ožujka, premoćno, s 57 glasova za, četiri protiv i tri suzdržana, izglasali novi Statut. Dokument je to koji sadrži temeljne interne propise koji reguliraju cjelokupan rad Sveučilišta u Zagrebu, a stupit će na snagu 31. ožujka. Izmijeniti propise su bili dužni sukladno novim zakonskim odredbama, no tu su priliku iskoristili i za neke druge preinake. U finalnu je verziju Statuta tako ušao nemalen broj potencijalno problematičnih odredbi. O nekima od njih smo pisali kada je objavljen prvi nacrt statutarnih odredbi, no do izglasavanja konačnog dokumenta došlo je do nekih promjena.
Rektor može računati na glasove prorektora
Pa krenimo. U članku 10. godinama se ranije, pa i u prvoj verziji novog Statuta, nalazila odredba koja obvezuje članove sveučilišne zajednice – nastavnike, studente i službenike – da na Sveučilištu djeluju ‘politički neutralno, bez isticanja političkih stavova’. Tu smo odredbu odmah kritizirali kao nedovoljno konkretnu. Svaki vrijednosni sud je politički stav pa je u tom pogledu politička neutralnost samo nerealan teorijski konstrukt. Do finalne verzije to su shvatili i na zagrebačkom sveučilištu pa je odredba konkretizirana. Obveza je članova sveučilišne zajednice, po novome, da djeluju ‘stranačko-politički neutralno’ i to ‘bez isticanja specifičnih stranačko-političkih stavova’.
Prorektori će imati pravo glasa, propisano je to u članku 21. Statuta zagrebačkog sveučilišta, što rektoru u Senatu koji broji 70 članova, ovisno o broju prorektora, može donijeti znatnu prednost i podršku oko inače polarizirajućih pitanja. I u članku 50. došlo je do nekih promjena u odnosu na prvu verziju propisa; bilo je zamišljeno da rektor, koji smatra da je neki statut ili pravilnik faksa nezakonit ili protustatutaran, o tome pita za mišljenje sveučilišni Odbor za statutarna pitanja. Po proceduri to, finalna verzija propisuje, neće biti tako. Moći će pitati Odbor za mišljenje, ali ne nužno.
U prvoj verziji Statuta bilo je predviđeno novo tijelo, tzv. Kolegij tajnika koji bi okupljao glavnu tajnicu Sveučilišta u Zagrebu te tajnika fakulteta i akademija. Oni bi imali sjednice i međusobno dogovarali ujednačavanje propisa i praksi pod okriljem istog rektorata. No to tijelo je potpuno izbačeno iz finalne verzije Statuta. Nije jasno zašto je tomu tako.
Student mora, pazite sad, promicati ugled faksa, nastavnika i kolega
Neosporno najproblematičnije odredbe dolaze u drugoj polovici Statuta. Tako članak 65. propisuje da student ima obvezu ‘čuvati i promicati ugled i dostojanstvo Sveučilišta, sastavnice, studenata, nastavnika i drugih članova akademske zajednice’. Asistenti, prema članku 98., bivaju ocjenjivani jednom godišnje. Ako ih netko uzme na pik i dvije godine zaredom njihov rad negativno vrednuje, automatski dobivaju otkaz.
Što je najgore od svega, na to se rješenje ne mogu žaliti, već angažirati odvjetnika i pokrenuti spor pred Upravnim sudom. To je, napomenimo, skupo i dugotrajno, a asistenti su na dnu hijerarhije primanja u visokom obrazovanju. Prema posljednjim podacima koje imamo za listopad 2022., uvjerljivo najmanje plaće imaju asistenti. Prosječna neto plaća im je oko 1.040 eura, a medijan oko 1.019 eura. Ujedno su i najmlađi zaposlenici u sustavu, prosjek je 33 godine. Ovo je, pak, odredba koja proizlazi iz novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
Istovremeno, članak 102. sveučilišnim profesorima omogućava da rade i na drugim sveučilišta, a više, za razliku od prethodno važećih propisa, nema odredbe o izbjegavanju sukoba interesa. Za medije i javnost te porezne obveznike iz čijih se džepova financira rad Sveučilišta u Zagrebu, i svakog javnog visokog učilišta u državi, najveći problem dolazi u vidu članka 126. Statut tu kaže da se pravo na pristup informacijama može uskratiti u slučaju ‘zloporabe, šikaniranja i drugih postupanja kojima se pretjerano i bezrazložno iscrpljuju resursi te kojima se ometa i sprječava redoviti rad Sveučilišta’.
Novi Statut Sveučilišta u Zagrebu možete pogledati u dokumentu ispod. (Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, ponovno učitajte stranicu)
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
