Pretraga

Pitali smo studente planiraju li se cijepiti protiv korone: ‘Ako ne bude obavezno, neću. Nisam neodgovorna’

A- A+

Kampanja ‘Misli na druge’ je u punom mahu, a počela su i masovna cijepljenja. Ovih dana se priprema i konačno lansiranje portala cijepise.zdravlje.hr putem kojeg će se moći prijaviti svi zainteresirani za cijepljenje protiv koronavirusa, pa tako i studenti. No, koliko je velik interes studenata za to?

foto: Unsplash

Pandemija koja traje već godinu dana u Hrvatskoj i dalje ne jenjava. Epidemiološka situacija se mijenja iz dana u dan, a najgore je kada čujemo da je došlo do blagog porasta. Trenutno je teško uopće zamišljati kraj ove situacije, no mnogi nade polažu u cjepivo. No, isto tako postoji dobar dio ljudi koji sumnja u cjepivo.

Sa samim cjepivom je već bilo nekih problema, od samog broja dostavljenih doza, pa do toga što mnogi nemaju povjerenje u isto. Postoji nekoliko cjepiva koja su trenutno u opticaju i došlo je već do situacija da se pojedinci odbijaju cijepiti, ako nije ono po njihovom izboru. Kako se u svemu tome vide studenti i žele li se uopće cijepiti, saznali smo u razgovoru s njima.

‘Ako ne bude obavezno, neću se cijepiti. Nisam neodgovorna’

– Nisam preboljela koronavirus, ali znam par ljudi koji jesu. Oporavili su se bez većih komplikacija, samo su se tih par dana osjećali jako umorno. Ne planiram se cijepiti budući da je svako cjepivo malčice opasno samo po sebi, a i ne bojim se toliko virusa. Mislim da bih ga u slučaju zaraze preboljela bez većih komplikacija. Trenutno mislim da cijepljenja teku u redu – tko želi neka se cijepi, njegov izbor. Super mi je što nam je dano na izbor želimo li se cijepiti ili ne. Ako ne bude obavezno, neću se cijepiti. Nisam neodgovorna: štitim sebe i svoju okolinu nošenjem maske, a kad bi se razboljela, bila bih u samoizolaciji i ne bih nikog ugrozila. Ali, ne osuđujem one koji su se cijepili ili to žele. Zašto ne, za nekog tko je rizična skupina virus bi mogao biti poguban. Nažalost, nemaju svi sreću kao ljudi koje poznajem, da su dobrog zdravlja pa da covid prebole kao jaču prehladu, rekla nam je Anđela (19) sa Sveučilišta u Zadru.

S trenutnim tempom cijepljenja je uopće upitno kada će studenti doći na red (osim onih koji su u rizičnim skupinama), no ne djeluje ni da su jako željni cijepljenja. Sličnog je mišljenja i naša sljedeća sugovornica. No, postavlja se pitanje – koliko je uopće u redu davati prednost starijima i rizičnim skupinama, ako je motivacija izbjegavanje mogućih nepoznatih nuspojava?

Izdvojeni članak
državna matura

Izgubljena generacija: Umjesto slatkih muka oko norijade i putovanja, maturanti brinu o pandemiji

Teorije zavjere

– Ne znam što bih točno rekla za cjepiva. Dakako, daleko sam od onih teoretičara da cjepivom unosimo čipove, i slično. Po onome što sam  pročitala, sastojci Pfizerovog cjepiva mi se ne čine strašnima. No, smatram da nije dovoljno ispitano te se neka cjepiva s razlogom ne preporučuju mlađima od 18 i starijima od 65. Istina je da je malo vremena prošlo od lansiranja cjepiva, ali isto tako znam da se s takvim sastojcima cjepiva radi već dugi niz godina i da to nije nešto potpuno novo. Treba biti oprezan jer zaista mislim da se mali broj ljudi cijepio kako bi se donio valjan zaključak o tome kako cjepivo utječe na različite dobne skupine. Treba svatko procijeniti sam što je najbolje za njega, ali konzultirati se i s liječnikom. Ne razumijem ljude koji misle da bolje znaju od liječnika ili molekularnih biologija koji imaju itekakvo obrazovanje. Ako nisi siguran i skeptičan si, to je u redu, ali ne volim slušati teorije o čipiranju kada nemaju valjane podloge niti dokaza. Za cijepljenje nisam još sigurna, vidjet ću sve kako će se situacija odvijati i hoće li cijepljenje biti potrebno. Ako se situacija ne smiri, mislim da ću se cijepiti. Cijepila sam se i protiv gripe, a vjerujem da će se prolaženjem vremena ipak vidjeti kako ljudska populacija reagira na cjepivo te je li 100% sigurno za pojedinca. Ako sve bude ok, cijepit ću se kako bi štitili jedni druge, objasnila nam je Lukrecija (19) s biologije.

Postoji određen broj ljudi koji se ne želi cijepiti niti s onim standardnim cjepivima, a sada kada je u pitanju dolazak novog i nepoznatog, nije teško za shvatiti zašto su ljudi toliko skeptični. No, treba ipak cijelo vrijeme imati na umu koliko su cjepiva pomogla u borbi s razno raznim bolestima.

– Smatram da su cjepiva u povijesti donijela jako puno dobroga i iskorijenile (ili svele na minimum) mnoge bolesti, pa tako vjerujem da će i taj koronavirus. Osobno smatram da je problem sa samom organizacijom cijepljenja gdje se ne zna koliko ima doza, koliko će ih stići niti tko se zapravo mora, odnosno može cijepiti. Tu onda dolaze svima već poznate farmaceutske  tvrtke među kojima vlada ona da jači pobjeđuje. No, to je neka politička sfera, ali s medicinske strane smatram da je zaista bitno da se što više ljudi cijepi, što naravno nije baš uvijek moguće. Tada treba detaljno gledati brojeve kako bi se izbjegle manipulacije kao što ih je bilo. Kod takvih stvari treba sagledati i statističke podatke i pravilno ih interpretirati, ali i educirati građane, rekao nam je Franjo (21) s Libertasa.

Godinu dana pandemije

Otegotna okolnost u cijeloj ovoj priči jest ta što ovo izvanredno stanje traje već zaista dugo. Dugo vremena živimo pod maskama i u strahu od druženja, izbjegavajući velika okupljanja i živeći od dana do dana. Koliko smo blizu trenutku sloma?

– Općenito smatram da smo se već svi naviknuli  na cijelu situaciju, ali i da se trebamo postupno i polagano (nema ništa naglo jer opet smo u još većim problemima) na ‘staro normalno’. Život je jedan prirodni proces i danas jesi, a već sutra možda nisi. Nekada godine i dijagnoze ne znače puno. Može sada nekoga grom pogoditi, pa mislim da to ne znači da nitko neće izlaziti zbog toga, već neće izlaziti kada je grmljavina ako baš ne moraju. Slično je i s mjerama predostrožnosti o sprječavanju zaraze koronavirusom. Osvrnuo bih se i na mjere vladajućih – zaista moramo razumjeti da je jako teško donositi mjere jer niti jedna krajnost nikad nije, niti će biti dobra. Treba u svemu imati neku umjerenost, a to je najteži posao: najlakše je sve zabraniti/zatvoriti ili sve otvoriti, mišljenje je Franje (21).

Mjere polako popuštaju, no ništa nije sigurno. Mnogi stručnjaci upozoravaju i na to da cjepivo neće odjednom ugasiti pandemiju, no trebalo bi olakšati situaciju i ubrzati povratak na ‘staro normalno’. Nadajmo se.

Pitali smo studente planiraju li se cijepiti protiv korone: ‘Ako ne bude obavezno, neću. Nisam neodgovorna’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap