Rektori i dekani ocjenjivat će profesore po novom Zakonu: ‘Svake godine prijeti nam opasnost od otkaza’
Na tribini ‘Sustav ocjenjivanja sveučilišnih nastavnika prema novom Zakonu o plaćama’ u srijedu govorio je Ivan Obadić, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Naime, prema novom Zakonu o plaćama dekani i rektori ocjenjivat će profesore jednom godišnje, a onima koji će biti ocijenjeni najnižom ocjenom prijeti otkaz ugovora o radu. Obadić je istaknuo da akademskoj zajednici ne treba još jedan sustav napredovanja i nagrađivanja uz onaj u izbor ili reizbor znanstveno nastavnog radnog mjesta. Objasnio je da sveučilišnim profesorima zbog Zakona svake godine prijeti otkaz te da bi moglo doći do osobnih osveta. Tenzije na tribini razvile su se između Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Akademskog sindikata.
Ivan Obadić na tribini o ocjenjivanju profesora | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Odredba novog Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi prema kojoj će se ocjenjivati i zaposlenici škola te fakulteta na snagu stupa početkom 2025. godine. Tako će u visokom obrazovanju rektori i dekani jednom godišnje ocjenjivati profesore, a onima ocijenjenima najlošijim ocjenama prijeti otkaz. Na tribini u organizaciji Pravnog fakulteta u Zagrebu i Kluba pravnika grada Zagreba u srijedu je sa sveučilišnim profesorima u Hrvatskom državnom arhivu o tome govorio Ivan Obadić, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu.
‘Naš sustav napredovanja mjeri se na objektivnim i mjerljivim kriterijima’
– Zakon o plaćama ukida akademske slobode. Ta izjava može zvučati vrlo hrabro. Dvoumio sam se ukida li ili ugrožava li novi Zakon akademsku slobodu. Došao sam do zaključka da za profesore ukida akademske slobode jer ukida sigurnosno zaposlenje sveučilišnim profesorima, čak i onima koji su u najvišim zvanjima. Mi uživamo jedan poseban status u odnosu na ostale, a to je da mi prema Ustavu trebamo uživati autonomiju. I to je posebno našeg sustava. Vlast je mogla drugačije regulirati sustav ocjenjivanja za sveučilišne profesore, zaposlenike u državnoj upravi i drugim službama, a ne jednako, objasnio je Obadić.
Nastavio je da se novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ukinuo sustav zvanja, a uveo sustav radnog mjesta i da je to otvorilo ovu mogućnost ocjenjivanja. Profesori su do sada, naveo je Obadić, mogli dobiti otkaz na temelju Zakona o radu i temeljem Zakona o visokom obrazovanju ako ne ispunjavaju uvjete za reizbor ili napredovanje.
– To nikome nije sporno, logično je jer time osiguravamo kvalitetu znanosti i visokog obrazovanja. Sporna je treća osnova koja se uvodi u Zakonu o plaćama. Ona je nepotrebna i opasna. Pitam se zašto još jedan sustav napredovanja i nagrađivanja? Svi smo mi tu iz sveučilišne i akademske zajednice i mi već imamo sustav ocjenjivanja kroz sustav napredovanja. Ne samo to, naš sustav ocjenjivanja uistinu je najrazrađeniji. Naš sustav napredovanja mjeri se na objektivnim i mjerljivim znanstveno nastavnim kriterijima. I kod nas se mogu dogoditi razne situacije, ali imamo objektivne kriterije, pojasnio je Obadić.
Zaključci prezentacije Ivana Obadića | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
‘Svake godine prijeti nam opasnost od otkaza’
Kazao je da bi prema UNESCO-voj preporuci o položaju nastavnika i nastavnog osoblja u visokom obrazovanju iz 1997. sveučilišni nastavnici trebali biti ocjenjivani isključivo na temelju akademskih kriterija, a da je ovaj Zakon u suprotnosti s dokumentima organizacija čijih je Hrvatska član. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u narednom razdoblju mora donijeti pravilnik koji će utvrđivati posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada zaposlenih u školama i na fakultetima. U kalendarskoj godini, nalaže novi Zakon o plaćama, izvrsnih može biti najviše pet posto, a naročito uspješnih najviše 15 posto od ukupnog broja zaposlenih.
– Zakon je opasan, podložan zloupotrebama. Odredba da oni koji su bolji budu dodatno nagrađeni načelno nije sporna i može se urediti na neki drugi način. Svake godine mi ćemo biti ocjenjivani od rektora ili dekana i svake godine nam prijeti opasnost od otkaza. Na neintegriranim sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci dekani će ocjenjivati profesore, dok na ostalim integriranim rektor će biti taj koji ocjenjuje sveučilišne nastavnike i profesore. To je opasnost koja će biti prisutna svake godine. Može se dogoditi da imamo izvanrednog profesora s izvrsnim radovima u međunarodnim časopisima koji ima ugled, a dobije otkaz na temelju nekih drugih kriterija. I redoviti profesor u trajnom izboru može automatski dobiti otkaz, nastavio je Obadić.
Naglasio je i da ne postoji mogućnost žalbe na ocjenu. Naime, Zakon propisuje Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena, ali on će preispitivati samo one najviše ocjene. Zbog toga, smatra Obadić, u slučaju otkaza s kojim se zaposlenik ne slaže jedino mu preostaje obratiti se sudu. Time je, dodao je, dovedena u pitanje materijalna egzistencija i degradacija društvenog ugleda.
– Smatram da je ovaj mehanizam opasniji za profesore u najvišem zvanju jer se asistenti, docenti i izvanredni profesori mogu okrenuti drugim karijernim smjerovima, ali profesor koji je cijeli život posvetio akademskom radu sa 60 godina nema previše prilika za okrenuti novu stranicu. Opasnost je najveća za one koji bi trebali biti najviše zaštićeni. Nadalje, tu je pitanje i akademske slobode. Hoće li biti moguće da profesori istupaju kao što su istupali o netransparentnosti donošenja Zakona o izbornim jedinicama ili kad su profesori poslali pismo o plagiranju bivšeg ministra Banožića i ministra Fuchsa, zapitao se Obadić.
Akademik koji je u znanosti 50 godina: ‘Ti ljudi nisu u stanju prepisati stvari, osim kad plagiraju’
Ipak, Obadić ne očekuje val otkaza, no ne zaboravlja na mogućnost osobnih osveta i obračunavanja unutar akademske zajednice. Objasnio je da je pitanje tko će se na Senatu ili Fakultetskom vijeću usuditi dići ruku i kritizirati nadređene ako ih oni ocjenjuju. Spomenuo je i da bi moglo doći do autocenzure, što bi moglo dovesti do još većeg kritiziranja akademske zajednice od javnosti.
– I sada nam se govori da nismo dovoljno aktivni. Ovo ocjenjivanje će biti poticaj da smo još šutljiviji, da još manje istupamo, a možda je to i cilj cijele ove priče, naglasio je Obadić.
Na tribini nakon prezentacije Obadića za riječ su se mogli javiti i prisutni sveučilišni profesori. Razjasnilo se da će dekana i rektora ocjenjivati Fakultetsko vijeće, odnosno Senat Sveučilišta. Kada je Obadić rekao da se otkazi neće događati često, ali da to kao mogućnost ni ne smije postojati, dio sveučilišnih profesora zapljeskao mu je, a čuo se i uzvik ‘bravo’. Vlatko Silobrčić, akademik koji je u hrvatskoj znanosti već 50 godina, kazao je da nikada nije bio siguran ne znaju li oni koji pišu Zakone to raditi ili to rade namjerno.
– U zadnje vrijeme mi je svejedno, ali ovo pokazuje da ne znaju što je znanost. Kad si ministar za znanost dopušta reći da se u znanosti ne zna tko je bolji, a tko je lošiji, on ne razumije sustav. Pogledajte uvod u ovaj Zakon pa ćete vidjeti koliko grešaka ima. Ti ljudi nisu u stanju prepisati stvari, osim kad plagiraju. To već sada postaje biti namjera, rekao je Silobrčić.
Šimpraga (lijevo) i Marković (na slici desno prvi slijeva) | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
‘Ovakvo pitanje ne služi vam na čast, očigledno vas i dalje žulja što ste izbačeni iz članstva’
Između Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Akademskog sindikata na tribini su se razvile tenzije. Naime, prisutan je bio bivši Borasov prorektor Miljenko Šimpraga, inače jedan od osnivača Nezavisnog sindikata znanosti odakle je izbačen, pa je osnovao svoj Akademski sindikat. Uz njega u publici bio je i predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Predrag Marković. Prvo se za riječ javio Šimpraga i prozvao Markovića da objasni zašto je Nezavisni sindikat znanosti dao podršku Zakonu o plaćama.
– Veoma mi je žao da nakon svega dolazite na ovakvu tribinu postaviti to pitanje. Zna se kako sindikat reagira primjerice sada što se tiče koeficijenata. Ovakvo pitanje ne služi vam na čast, lijepo ste u mirovini, držite se tog svog nekog područja kojim se bavite. Očigledno vas i dalje žulja što ste izbačeni iz članstva. Cijelo vrijeme svi jasno znaju preko naših medija što zastupamo, za što se borimo. I mi odgovaramo našim članovima, a ne onim koje smo izbacili iz članstva, odgovorio mu je Marković.
Potom je kraći monolog održao Šimpraga u kojem je objasnio kako je nastao Akademski sindikat i zašto bi se zaposlenici visokog obrazovanja trebali njima pridružiti. Kazao je i da je Akademski sindikat jedini bio protiv ovog Zakona te da je drugi sindikat krenuo s akcijama kada su shvatili što se događa. Marković mu je nakon toga kratko odgovorio da neka pročita ono što će pisati na jumbo plakatima u gradu sljedećih dana i tko će biti u potpisu. Naime, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u potpisu je jumbo plakata u Zagrebu s natpisom: ‘Povećali ste plaće da dobijete izbore! Što je tu loše? Naši sramni koeficijenti!’.
Jumbo plakat Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u Novom Zagrebu, 14. ožujka | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
