Pretraga

Usvojen zakon kojim će se ocjenjivati i zaposlenici škola, donesene i izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju

A- A+

Na posljednjoj sjednici Sabora prije zimske pauze usvojene su izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju. Jedna od važnijih izmjena je da će nastavnici u školama moći raditi do 67. godine, izostanci će se moći opravdavati putem e-Dnevnika, a otvorena je i mogućnost online upisa u prve razrede. Donesene su i izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama. To je bitno i za zaposlenike škola, jer će se po novom ocjenjivati njihov rad. No ta odredba na snagu stupa tek 2025. godine.

nastavnica piše na ploči

Na profesorima je da učine matematiku zabavnom | Foto: Pexels

Sa 77 glasova za i 37 protiv ovog su petka u Saboru usvojene izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju. Ovo je ukupno 16. izmjena tog Zakona. Iako je Ministarstvo obećalo donijeti potpuno novi zakon, išlo se je tek u izmjene. Po hitnom je postupku u srijedu održano prvo i drugo čitanje, što je oporba žestoko kritizirala.

Što donose izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju?

Neke od novosti su da će sada nastavnici u školama moći raditi i nakon 65. godine, najdulje do 67., kao i da će roditelji moći opravdavati izostanke putem e-Dnevnika. Uz to, do sada su škole matičnu knjigu morale voditi i u e-Matici u digitalnom obliku i usporedno u fizičkom. Po novom prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Ovim izmjenama Zakona uvodi se i mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, slično kao što se to provodi i za srednje škole.

Svaka škola koja za to ima kadrovske i prostorne kapacitete može tražiti provođenje eksperimentalnih programa. Izmjene Zakona sada će školama dozvoliti i da se za potrebe provođenja eksperimentalnoga programa na određeno zaposle radnici i to na vrijeme trajanja programa, ali ne duže od šest godina. Prema ovoj izmjeni Zakona, ravnatelji će zaposlenika protiv kojeg je podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta biti dužni privremeno suspendirati.

Škole koje već sada za to imaju uvjete morat će provoditi jednosmjensku nastavu. S obzirom na to da od 2027. Ministarstvo planira u sve škole uvesti program cjelodnevne škole, već ovom izmjenom Zakona nalaže se da je ‘osnovna škola dužna organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike’. Taj se program sastoji od obveznog i izbornog dijela, s time da će učenici biti obvezni sudjelovati samo u obveznom dijelu. No ova odredba Zakona na snagu stupa tek 2027. godine.

Podsjetimo, ministarstvo uoči postavljanja izmjena Zakona na javno savjetovanje predvidjelo devet prekršajnih odredbi zbog kojih bi nastavnici, ako se utvrdi njihova osobna odgovornost, plaćali novčane kazne. Izazvalo je to poprilično veliku pobunu među sindikatima, kao i samim zaposlenicima škola. Još je i prije završetka javne rasprave Ministarstvo povuklo prijedlog. Osim od ove, nakon javne rasprave odustalo se i od skraćivanja dopunskog rada za učenike koji na kraju godine imaju dvije jedinice. Prvotni prijedlog Ministarstva bio je da se minimalno trajanje produžne skrati na pet, umjesto da traje deset sati.

Izdvojeni članak
Sabornica tijekom rasprave o ZOO-u

Ovako je izgledala sabornica tijekom rasprave o zakonu za škole: ‘Vladajući, to je vaša slika’

I zaposlenike škola od 2025. čeka ocjenjivanje

Usvojen je u petak i potpuno novi Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi – za je bilo isto 77 zastupnika, suzdržano je njih 24, a protiv je bilo samo 12 zastupnika. Zašto je to bitno u kontekstu školstva? Pa ovim zakonom uvodi se ocjenjivanje javnih službenika, dakle i zaposlenika škola te fakulteta. Bolje ocjenjeni dobivat će veću plaću, oni ocjenjeni najlošijim ocjenama dobivaju otkaz. Učinkovitost rada službenika i namještenika ocjenjuje se jednom godišnje za prethodnu kalendarsku godinu.

Skala se sastoji od pet ocjena: ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan’, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ i ‘ne zadovoljava’. Odluku o ocjeni učinkovitosti rada donosi čelnik državnog tijela ili čelnik javne službe odnosno osoba koju on ovlasti. Dakle u školama bi to bio ravnatelj.

Onima koji su ocijenjeni ocjenom ‘ne zadovoljava’ dobivaju redoviti otkaz. Dakako, postojat će i mogućnost ulaganja prigovora na ocjenu. Što je bolja ocjena, to je i veći broj bodova koji stječe zaposlenik, a što je veći broj bodova, to je i veći dodatak na plaću odnosno brža dinamika napredovanja u plaći. Treba naglasiti i postoje ograničenja u broju onih koji mogu biti ocijenjeni najvišim ocjenama. U kalendarskoj godini izvrsnih može biti najviše pet posto, a naročito uspješnih najviše 15 posto od ukupnog broja zaposlenih.

U slučaju škola, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u narednom razdoblju mora donijeti pravilnik koji će utvrđivati posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada zaposlenih u školama i na fakultetima. Novi Zakon o plaćama na snagu stupa od 1. siječnja 2024., no ova odredba o ocjenjivanju provodit će se od 1. siječnja 2025. godine, za rad u 2025. godini.

Izdvojeni članak

Vlada usvojila izmjene Zakona za škole: Dio prijedloga MZO-a otpao u javnoj raspravi

U utorak zbog Zakona o plaćama prosvjed ispred Filozofskog

Podsjetimo, Sindikat Preporod je u suradnji s Akademskim sindikatom i Carinskim sindikatom Hrvatske pokrenuo peticiju kojim traži izmjene po njima spornih odredbi predloženog Zakona, konkretno sustava ocjenjivanja. Peticija je do glasanja u Saboru prikupila nešto više od devet tisuća potpisa.

Sa sindikalne strane ovih se dana moglo čuti i nezadovoljstvo oko toga što se zakon usvaja bez da je sindikatima predočena nova uredba o koeficijentima za izračunavanje njihovih plaća. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja zbog postupanja vladajućih organizira i prosvjed pod nazivom ‘Dosta ‘filozofiranja’ o plaćama’. Održat će se u utorak, 19. prosinca u 12:30 ispred Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Unatoč brojnim obećanjima da se to neće dogoditi, Vlada će donijeti Zakon bez da je sindikatima predočila novi sustav plaća. Ne znamo kakav će biti položaj plaća radnih mjesta našeg sustava u odnosu na druge javne službe i gdje će se svrstati naši zaposlenici u rasponu koeficijenata od 1 do 8. Što će biti s najvišim radnim mjestima? Što će biti s mladima? Kako će se pozicionirati nenastavna radna mjesta? Vlada nas nekorektno razvlači oko dostave novih koeficijenata već mjesecima. Moramo na to reagirati jer će nas dovesti pred gotov čin kada više nećemo moći ništa promijeniti!, navode iz Nezavisnog sindikata znanosti.