Pretraga

Stručnih studija je sve više: Od svih diplomiranih na sveučilištima, 11,7 posto je sa stručnih studija

A- A+

Iako propisi kažu da se na sveučilištima i pripadajućim fakultetima stručni studiji izvode tek iznimno, statistike pokazuju drugačiju sliku. Od ukupnog broja diplomiranih na sveučilištima i fakultetima diljem države, čak se 11,7 posto odnosi na studente stručnih studija. Pitali smo dekana Damira Jugu, i studenticu stručnog studija te predvodnicu inicijative koja se bori za prava studenata stručnih studija Dijanu Radovniković, da nam prokomentiraju taj fenomen.

znanstvenica inženjerka

Foto: Unsplash; scienceinhd

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, odnosno izvješća o visokom obrazovanju za 2020. godinu, te je godine u Hrvatskoj studij završilo ili diplomiralo na fakultetima sveučilišta i sveučilištima 27.969 studenata. Na stručnim studijima koji se odvijaju na fakultetima sveučilišta i samim sveučilištima, diplomiralo je 3.278 studenata. Drugim riječima, 11,7 posto ukupno diplomiranih studenata na fakultetima i sveučilištima odnosi se na studente stručnih studija.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 74., stavak 2. jasno propisuje da se stručni studiji provode na visokoj školi ili veleučilište, dok se tek ‘iznimno, stručni studiji mogu provoditi i na sveučilištu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća u skladu s ovim Zakonom’.

Često se stručni studiji gledaju kao izvor novca

Kako nam se broj od 11,7 posto diplomiranih stručnih studenata na sveučilištima diljem države učinio ipak nešto višim od ‘iznimnog’, kontaktirali smo Damira Jugu, dekana Visoke škole Edward Bernays i predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola. Iako je mogućnost izvođenja stručnih studija na sveučilištima definirana kao iznimna, kaže nam odmah, sveučilišta nedvojbeno imaju tu mogućnost.

– Osobno nemam ništa protiv da jedno sveučilište izvodi stručne studije, ali smatram da je jedino ispravno da kad to čini, da studentima i samoj izvedbi studija pristupa jednako kvalitetno kao što pristupa i svojim sveučilišnim studijima. Zna se što je priroda stručnih studija; čvrsta povezanost s praksom, gospodarstvom i samim područjem njihove primjene, kaže dekan Jugo.

Nažalost, dodaje, dio sveučilišta odnosno fakulteta koji izvode stručne studije promatraju ih isključivo, kaže, kao sredstvo za punjenje fakultetskih proračuna.

– Studenti koji ih upisuju toga su najčešće potpuno nesvjesni. Po meni je ključ upravo student koji bira stručni studij koji će upisati ne upadne u zamku jeftinije školarine i činjenice da ‘studira na sveučilištu’ već da samostalno procjeni koliko to sveučilište ulaže u svoje stručne studije, koliko ih razvija i koliko im je posvećeno, mišljenja je profesor Jugo.

Izdvojeni članak
studenti predavanje

Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama

Studentica uputila kritiku zagrebačkom rektoratu

Za mišljenje o ovome fenomenu upitali smo i Dijanu Radovniković, jedno od istaknutijih lica inicijative 300=300 koja se godinama bori za prava studenata stručnih studija. Kada su god stručni studiji ili studenti u pitanju, ona nam je, zbog aktivizma i utjecaja koji je inicijativa imala, nezaobilazna sugovornica. Ona se slaže s Jugom, nema ništa protiv stručnih studija na sveučilištima, ali ih treba tretirati kao jednako vrijedne te se prema studentima odnositi s jednakim poštovanjem i pažnjom.

– To se, nažalost, u praksi često pokaže suprotnim. Vrlo često svjedočimo diskriminaciji studenata stručnih studija upravo na sveučilištima, što smatramo posebno poraznim te se Inicijativa uporno i čvrsto bori protiv takvih stavova, što ćemo i nastaviti raditi, rekla je Radovniković.

Tu se ukratko osvrnula na stavove zagrebačkog rektora Damira Borasa i njegovog bliskog suradnika prorektora Tonćija Lazibata koji su se, nasuprot nje i inicijative, pak, istaknuli kao lica težnje da kvalifikacije stručnih studija uvijek budu na nižoj razini od sveučilišnih, budući da su i pred Ustavnim sudom predvodili rušenje Zakona o HKO-u koji je, sukladno europskim standardima, izjednačavao kvalifikacijske razine.

– Stavove rektora i prorektora smatram veoma licemjernima jer ukoliko dotični nemaju problem sa uzimanjem novca od školarina stručnih studija, onda je nekakav minimum zdravog razuma da te iste studije koje su sami osnovali te od njih imaju poprilične svote prihoda u svojim budžetima ne pokušavaju konstantno obezvrijediti, a studente koji im te prihode omogućuju konstantno ponižavati. Inicijativa jako dobro pamti te pokušaje, a od istih rigidnih i vrlo destruktivnih stavova ne odstupaju ni danas unatoč način konstantnim naporima i apelima na zdrav razum, uputila je kritiku vrhuški zagrebačkog rektorata naša sugovornica.

Stručnih studija je sve više: Od svih diplomiranih na sveučilištima, 11,7 posto je sa stručnih studija
Share via
Copy link
Powered by Social Snap