Studentski posao i studentski ugovor: Sve što trebate znati o radu preko SC-a
Što je studentski posao, a što studentski ugovor, kako se traže studentski poslovi i kako se određuje studentska satnica – samo su neka od pitanja koje imaju brojni studenti koji žele ući u svijet rada. Sva najčešća pitanja koja se odnose na studentski rad saželi smo u jednom tekstu.
Foto: srednja.hr/Pixabay
Prvi puta tražite studentski posao ili podižete studentski ugovor? Ulazak na tržište rada nije nimalo jednostavan, a studentski rad uređen je nizom zakonskih pravila. Prikupili smo neka od najčešćih pitanja studenata koji se planiraju zaposliti i na sve njih donosimo odgovore.
Što je student servis?
Kako biste mogli obavljati studentski posao, bilo da ste izvanredni ili redoviti student, najprije je potrebno učlaniti se u student servis, koji je posrednik pri zapošljavanju studenata. Primjerice, ako studirate u Zagrebu, možete se učlaniti u student servis Studentskog centra u Zagrebu, ali i druge poput Student servisa Karlovac, Sisak ili Varaždin. Svaki student servis za sebe propisuje način učlanjenja. Uzmimo za primjer Student servis SC-a Split. Ondje vam je za učlanjenje potrebno sljedeće: valjana iksica, ispunjena i potpisana Izjava studenta za učlanjenje u Student servis i potpisana Privola za prikupljanje i obradu osobnih podataka – oboje dostupno na webu ili u poslovnici, osobna iskaznica na uvid te osobni IBAN tekućeg ili žiro računa.
Kako pronaći studentski posao?
Nakon što ste se učlanili u student servis, možete početi s traženjem posla. Svaki student servis ima svoj oglasnik gdje je dostupna široka lepeza studentskih poslova u različitim kategorijama. Ako vam se ništa iz te ponude ne sviđa, posao možete pokušati potražiti i putem drugih internetskih oglasnika, gdje se također nerijetko nude studentski poslovi. Možete se, dakako, javljati i na oglase koji nisu nužno namijenjeni studentima, ali u prijavi svakako naglasite da ste student, kolika je vaša dostupnost u danu i da imate mogućnost rada preko studentskog ugovora.
Što je studentski ugovor?
Nakon što se učlanite u student servis, možete sklapati studentski ugovor. Studentski ugovor se, prema zakonu, sklapa prije početka obavljanja studentskoga posla, između izvođača, posrednika i naručitelja posla, dakle u tri istovjetna primjerka. Nakon obavljenoga posla. prema prethodno potpisanome ugovoru. student i poslodavac potpisuju izjavu kojom potvrđuju konačan broj sati ili dana obavljanja posla. Vi se kao student ugovorom obvezujete obavljati određeni posao, dok se vaš poslodavac obvezuje isplatiti vam plaću te naknadu student servisu. Student servis obvezuje se da će vam isplatiti plaću koju je uplatio poslodavac.
Mogu li studentski ugovor podići online?
Studentski ugovor moguće je podići i online putem, svaki studentski centar ima svoj online sustav u koji se studenti većinom prijavljuju pomoću AAI korisničkih podataka. Moguće je i zaključenje ugovora u elektroničkome obliku, no morate imati na umu da se takav može se potpisati samo naprednim elektroničkim potpisom.
Kolika je minimalna studentska satnica?
Uz većinu oglasa doznat ćete i kolika vam je satnica, jer se studentima zbog fleksibilnosti radnog vremena tako najčešće obračunava plaća. U Hrvatskoj je Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana i minimalna studentska satnica. Ona se izračunava tako da se da se minimalna bruto plaća u Hrvatskoj podijeli sa 160. Prema tome, minimalna studentska satnica u 2024. biti 5,25 eura neto.
Kada se uvećava studentska satnica?
Prema istom zakonu, nedjeljom, blagdanima i za noćni rad između 22 i 6 sati ujutro studentska satnica uvećava za 50 posto. To znači da će u te dane studenti u 2024. godini raditi za minimalno 7,88 eura po satu.
Koliko iznose limiti zarade za studente?
Studenti koji rade moraju pripaziti i na neke porezne odredbe. Naime, za njih vrijede dva limita koja uvijek moraju imati na umu – prvi je onaj do kojeg mogu biti porezna olakšica roditeljima. Odnosno, ako znaju da će zaraditi više od te svote, roditelji ih moraju odjaviti sa svoje porezne kartice. Drugi je limit onaj nakon kojeg će se oporezivati njihova zarada. U novom krugu porezne reforme od 2024. podiže se iznos osobnog odbitka, zbog čega se mijenjaju i iznosi obaju limita za studente koji rade – onaj do kojeg mogu biti porezna olakšica roditeljima te onaj do kojeg se njima oporezuje zarada. Tako se iznos do kojeg student može biti uzdržavani član svom roditelju povećava s 3.185,38 eura na 3.360 eura godišnje. Iznos do kojeg se studentima ne oporezuje zarada s 9.556,18 eura raste na 10.080 eura.
Imaju li studenti koji obavljaju studentski posao pravo na pauzu?
Prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova, student koji obavlja studentski posao najmanje šest sati dnevno ima svakog dana obavljanja posla pravo na plaćeni odmor od najmanje trideset minuta. Dakako, student s poslodavcem može sklopiti i drugačiji dogovor, primjerice, ako radi četiri sata da ima pravo na plaćenu i pauzu ili ako radi tri sata da ima pravo na neplaćenu pauzu.
Imaju li studenti pravo na putne troškove?
Studentu mogu biti plaćeni putni troškovi, no Zakon ne obvezuje poslodavca da ih isplaćuje. Zakonom je samo propisano da student ima pravo i na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok i druge naknade ako su ugovorene.
Što ako poslodavac ne isplaćuje plaću na vrijeme?
Prema Zakonu, poslodavac je dužan student servisu za račun studenta isplatiti naknade za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla. Student servis onda ima najviše tri dana da tu naknadu vama proslijedi na račun. Ako poslodavac ne isplati naknadu za obavljeni studentski posao, to prijavljujete student servisu. Student servis onda ima obvezu zastupati studenta u potraživanju naknade i poduzeti sve pravne radnje da se račun naplati od poslodavca i naknada isplati studentu. Kada student servisu prijavite poslodavca koji vam nije uplatio plaću u propisanom roku, student servis mu prvo šalje opomenu. Onda poslodavac ima određeni rok u kojem mora dostaviti dokaz da je uplatio naknadu za obavljeni posao. Ukoliko do toga ne dođe, kreće postupak prisilne naplate.
Smijete li obavljati studentski posao preko tuđeg ugovora?
Zakonom je strogo zabranjeno obavljati poslove putem tuđeg ugovora. Studentu koji zlouporabi ugovor tako da omogući obavljanje posla osobama koje nisu potpisnici ugovora može se izreći zaštitna mjera zabrane korištenja studentskog ugovora do jedne godine, kao i novčana kazna u iznosu vrijednosti obavljenoga posla definiranoga ugovorom, a koja ne može iznositi više od 50.000 kuna.
Smijem li obavljati studentski posao nakon diplomiranja?
Studenti koji završe studij imaju pravo na rad preko studentskog ugovora još neko vrijeme. Ako diplomirate nekad u tijeku akademske godine, primjerice u lipnju, imate pravo na studentski ugovor do kraja tekuće akademske godine, dakle do 30. rujna. Ako diplomirate, recimo u rujnu, onda imate pravo na studentski ugovor još tri mjeseca od datuma diplomiranja. Za ostvarivanje prava ne smijete imati zasnovan radni odnos niti obavljati samostalnu djelatnost obrta, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, stoji na službenoj stranici SC-a u Zagrebu. U slučaju SC-a Zagreb nezaposlene osobe koje su završile studij, a bile su učlanjene u student servis, trebaju priložiti presliku diplome ili izvornu potvrdu o diplomiranju, kako bi im se produžila prava. Ako ste učlanjeni u neki drugi student servis, svakako bi na stranicama tog servisa trebalo detaljno biti istaknuto koje korake trebate poduzeti.
Mogu li maturanti raditi studentski posao?
Nakon što završe školu, a prije nego službeno upišu faks, i maturanti mogu raditi preko SC-a. Maturant tako može preko studentskog ugovora raditi najdulje tri mjeseca od završetka školske godine u kojoj je završio srednjoškolsko obrazovanje. Svaki student servis ima svoja pravila učlanjenja za maturante. Za primjer ćemo uzeti student servis zagrebačkog SC-a. Ondje je dosadašnjih godina maturantima za učlanjenje bila potreba preslika svjedodžbe završnog razreda srednje škole ili maturalne svjedodžbe, ispis ‘Moji rezultati’ po prijavljenim studijskim programima u ljetnom roku na Postani student, osobna iskaznica na uvid dvije male fotografije te osobni žiro ili tekući račun (ugovor ili potvrda banke). Svakako prije učlanjenja morate provjeriti imate li važeće zdravstveno osiguranje.
Kada se gubi pravo studentski posao?
Student može sklopiti ugovor za obavljanje studentskoga posla za vrijeme studiranja od dana upisa na visoko učilište. Prema zakonu, pravo na sklapanje ugovora ne može biti duže od dvostrukog vremena trajanja studija na prvoj i drugoj razini. Također, možete raditi preko student servisa ako ste u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje jedan ECTS bod (osim ako ste brucoš). U svim ostalim slučajevima, znači ako studirate više od dvostruko dulje od propisanog ili ste godinu ranije imali nula ECTS-a, ne možete dobiti studentsku ugovor. Preko SC-a ne možete raditi niti ako ste dvaput promijenili studij i reći puta upisujete prvu godinu iste razine. Pravo na studentski ugovor nemaju niti studenti koji imaju posao preko redovitog ugovora o radu, obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.
Kako provjeriti imate li pravo na rad preko student servisa?
Imate li pravo na studentski ugovor i rad preko student servisa možete provjeriti i online, putem usluge koju pruža Sveučilišni računski centar (srce). Dovoljno je na ovoj poveznici kliknuti ‘Prijava u sustav’ na kartici studenti. U sustav se prijavljujete putem svog AAI@EduHr elektroničkog identiteta. Nakon prijave možete provjeriti koja sve prava ostvarujete, status subvencije, a moguća je i provjera izdanih računa te, vam se, među ostalim nudi provjera prava na rad. Studentski centri raspolažu istim ovim podacima koje u svojoj bazi vide studenti jer ih preuzimaju iz istog sustava.
Kada ostvarujete pravo na obavljanje studentskog posla? Pa prvo i osnovno – morate imati status redovitog ili izvanrednog studenta i uz tu stavku u sustavu vam mora stajati ‘da’. U sustavu treba postojati i zapis o ECTS bodovima u zadnjoj godini studiranja, budući da prema zakonu student servis može posredovati za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu, a koji je u prethodnoj akademskoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod. Pod karticom ‘upisujete li treći puta prvu godinu studija’ u sustavu mora pisati ‘ne’, budući da SC zakonski ne može ‘posredovati za studenta koji je dva puta promijenio studijski program i treći puta upisuje prvu godinu iste razine’. I pod karticom ‘studirate li predugo’ mora vam stajati ‘ne’, a i ne smijete biti u radnom odnosu.
Što ako se ozlijedim na poslu?
U slučaju da se ozlijedite tijekom obavljanja studentskog posla, studentski centar ima odgovornost osigurati vam zaštitu i podršku. Svaki studentski centar ima ugovore s nekom osiguravajućom kućom te se studentu koji je ozlijeđen tijekom bolesti isplaćuje određena naknada. Dnevno je to u većino slučajeva oko 13 eura, a može pokriti i trošak liječenja. Bitno je da imate obavezno zdravstveno osiguranje. Kako ostvariti pravo na odštetu tijekom ozlijede uzrokovane za vrijeme studentskog posla možete doznati na web stranici student servisa čiji ste član ili se direktno obratiti student servisu.
Smiju li studenti ulaziti u radni odnos koji nije preko student servisa?
I izvanredni i redoviti studenti mogu raditi i preko redovitog ugovora o radu, odnosno ulaziti u stalni radni odnos, dakle bez posredstva student servisa. No moraju znati da kad uđu stalni radni odnos gube određena studentska prava, poput prava na prehranu preko iksice, prava na studentski dom, prava na državnu stipendiju i prava na studentski ugovor.
