Pretraga

U Finskoj se uspješno provodi reforma, a studentima iz Švicarske nedostaje prakse

A- A+

Sigurno je da su u hrvatskom obrazovanju nužne promjene koje bi omogućile kvalitetniju edukaciju mladih. S obzirom na to da se povodom Europskih sveučilišnih igara 2016 u Zagrebu nalaze studenti iz cijele Europe, odlučili smo saznati kakva su njihova razmišljanja o sustavu kroz koji upravo prolaze. Što im se sviđa, a što bi trebalo mijenjati.

foto: Anton Mezulić| www.srednja.hr

U Studentskom naselju Stjepan Radić naišli smo na studente iz Švicarske, Finske, Rumunjske i Srbije, a za mišljenje o sustavu obrazovanja pitali smo i futsal igrače sa Sveučilišta u Splitu.

Većina je istaknula kako na fakultetima treba puno više prakse pa da se mladi kvalitetnije spreme za tržište rada. Finci su nam otkrili je li istinita priča o njihovom ‘savršenom obrazovanju’. Švicarcima iz Berna sviđa se jer im je studiranje pristupačno, ali ih smeta što Bolonja’ previše inzistira na polaganju ispita u što kraćem roku, dok su Rumunji zadovoljni znanjem koje stječu studiranjem.

Studenti iz Niša podsjetili su nas na balkanski način provođenja Bolonjskog procesa, a Splićani upozoravaju da se praksa na fakultetima mora tražiti povećalom.

Izdvojeni članak

[Intervju] Profesor Kurelić o Bolonji: Cijeli sustav u Hrvatskoj je očito besmisleno postavljen

Studenti iz Berna tvrde da je kod njih jeftino studirati

– Jeftino je studirati. Semestar nas košta 800 franaka, a to je nešto više od 700 eura. Osim toga, imamo vrlo jeftine i kvalitetne menze s odličnom hranom. Možemo birati između četiri, pet različita menija za oko pet eura po obroku. Za naše standarde je to dosta jeftino, rekli su nam studentice i studenti iz Berna kako je studiranje na njihovom sveučilištu dosta jeftinije nego li u Zürichu.

Dodaju kako nemaju studentske domove pa se svatko samostalno mora snalaziti i tražiti stan. Za smještaj u prosjeku potroše od 400 do 500 eura mjesečno, a obično žive s po tri ili četiri cimera.

– Smeta nas što se zbog ‘Bolonje’ studiranje svodi na skupljanje ECTS bodova i to što je brže moguće. Osim toga, teško je uopće uspoređivati različite kolegije, posebno s drugih fakulteta i različitih znanstvenih područja, kažu nam švicarski studenti.

Smatraju kako se obveze na medicini ne mogu uspoređivati s obvezama na menadžmentu. Priznaju kako na fakultetima pokušavaju procijeniti koliko vremena treba potrošiti na određeni predmet pa teži predmeti zaista vrijede više ECTS bodova. Ali nezgodno ih je međusobno uspoređivati, a koliko je zapravo teško proći neki ispit ne ovisi isključivo o utrošenom vremenu.

u Luzernu se provodi eksperimentalni projekt u kojem ne postoje ocjene

– Ponekad ni nemamo dovoljno vremena učiti gradivo s razumijevanjem, već nas se tjera da što brže polažemo ispite pa si primoran ‘štrebati’ kako bi riješio sve obveze u roku. Učiš za ispit, a tri dana nakon sve zaboraviš, istaknuli su nam Švicarci iste probleme s kojima se suočavamo i u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Napominju da se to mora promijeniti. Nisu sigurni kako, ali su se prisjetili da se na Sveučilištu u Luzernu, njihovom najmlađem javnom sveučiištu, upravo provodi eksperimentalni projekt u kojem ne postoje ocjene ni klasični ispiti, već se kroz dolaske, zalaganje, pisanje istraživačkih radova i eseja skupljaju samo bodovi. Slažu se da to možda nije moguće za svaki predmet, ali uvjereni su da postoje kolegiji koji bi mogli funkcionirati.

U ‘domu na Savi’ naišli smo i na studente iz Finske pa smo mogli iz prve ruke provjeriti priču o njihovom famoznom obrazovnom sustavu.

I Finci bi više prakse

– Čini nam se da bi moglo biti više prakse. Iako već sada imamo dosta mogućnosti za to, uvijek može biti više. A manje ispita. Umjesto toga bi se moglo uvesti više interaktivne nastave, predložila su nam finski studenti koji će nakon diplome biti profesori tjelesnog.

Ističu kako je prije reforme obrazovanja i kod njih preveliki fokus bio na memoriranju, a premalo na razumijevanju sadržaja. Još kao srednjoškolci morali su nepotrebno štrebati, kopirati informacije iz knjiga, ali posljednjih godina stvari su se značajno promijenile. Sada već i učenici, a posebno studenti, nemaju poslužene informacije na pladnju, već sami traže, istražuju i razmišljaju o gradivu koje moraju svladati.

– Promjena sustava je provedena bez većih turbulencija, ali u samim školama se pojavljuju određeni problemi jer nisu baš svi profesori spremni promijeniti svoj način predavanja, kažu nam Finci te dodaju kako reforma zapravo još uvijek traje, a glavni razlog zbog kojeg se uspješno provodi je to što se većini ljudi sviđaju promjene.

Prije nego li se krenulo s izradom i provedbom reforme napravljena su temeljita istraživanja. U izradu novog obrazovanja uključeno je jako puno ljudi. Razgovaralo se s puno škola, profesora, a što bi trebalo mijenjati pitalo se i učenike. Kažu nam kako su đaci imali jako važnu ulogu pri izradi novog pristupa u školstvu.

– Profesori u Finskoj imaju primanja na razini srednje klase, a mislim da zbog boljeg društvenog položaja i fakultete za nastavnike u prosjeku upisuju bolji studenti nego li u ostalim zemljama. Istina je kako su nastavnici u Finskoj prilično cijenjeni, to je sigurno, rekli su nam studenti s Jyväskylä sveučilišta, koji su se na Europske sveučilišne igre Rijeka-Zagreb došli natjecati u nogometu.

Studenti Pomorskog fakulteta u pet godina ne vide mora

U ‘domu na Savi’ naišli smo i na grupicu studenata sa splitskog Sveučilišta, koji su koristili slobodan dan kako bi se oporavili od prethodnih napornih utakmica. I oni su se kao većina naših sugovornika požalili na nedostatak prakse. Međutim, u Hrvatskoj je to toliko apsurdno da studenti Pomorskog fakulteta ne vide mora tijekom obrazovanja za rad na brodu.

– Cilj obrazovanja mora biti pripremanje mladih za budući život i cjeloživotno obrazovanje, jer kako danas sve ide naprijed, prošla svršena su vremena gdje nešto naučiš i sad si miran do kraja života. Zato je važno konstantno usavršavanje, a na to se treba naviknuti odmah u školi i priuštiti im što sličnije uvjete koje ih čekaju u stvarnosti. A ne da studenti Pomorskog fakulteta u Splitu tijekom pet godina ne vide more, kažu splitski studenti.

Smatraju kako bi se fokus morao prebaciti s forme na samu stvar. Previše se bavimo etiketiranjem, teorijom, a praksa praktički ne postoji. Predavanja se održavaju u učionicama bez informatičke opreme s kredom i pločom.

– To je prošlo svršeno vrijeme. Dan danas u Splitu ima situacija da u studentskim domovima i fakultetima nema laptopa ili interneta pa za izradu seminarskih radova moraju od kolega posuđivati informatičku opremu. To je nedopustivo u 2016. godini. A naš ministar se hvali da će do 2020. godine pedeset posto hrvatskih škola biti informatički opremljeno, ističu studenti Sveučilišta u Splitu kako je to smiješno, s obzirom na to da danas postoje tableti za tisuću kuna koji mogu zamijeniti cijelu školsku torbu, rekli su nam mladi sportaši iz Splita.

Izdvojeni članak

Novi FER 3 sustav bit će prilagođen velikoj većini koja studira punih pet godina

‘U Dalmaciji se bavimo otvaranjem slastičarni i pekara’

Ne misle da bi trebalo u potpunosti izbaciti knjige, ali ne razumiju zašto se ne prihvaćaju nove tehnologije, s kojima će se nove generacije sigurno susresti, prije ili kasnije. Ovaj problem zapravo se nadovezuje na nedostatak prakse. Studentima se događa da završe fakultet pa tek kada krenu raditi se upoznaju s tehnologijom i načinom funkcioniranja u poslu za koji su se obrazovali više od 15 godina. A često se zapošljavaju i na poslovima za koja ni nisu morali na fakultete.

– Danas se veliki novci okreću u IT sektoru i računalnim tvrtkama koje se bave programiranjem, a mi u Dalmaciji se bavimo otvaranjem slastičarni i pekara. Sedamdeset posto zaposlenih radi u tercijarnom i kvartarnom sektoru. Poslužuju pekarske proizvode turistima. A tragedija je da pola tih radnika ima završene fakultete. Jednostavno nema poslovnih mjesta koja bi upraznila te visokoobrazovane osobe. I onda ženske osobe nakon diplome se zaposle u robnim dućanima, a muške u građevinskim tvrtkama, kažu nam Splićani kako nije sve tako crno, ali iznose neke od problema koje bi trebalo riješiti.

U Srbiji uveli kolokvije, ali svi moraju i na završne ispite

Kao ključan problem obrazovanja u Srbiji studenti iz Niša istaknuli su nestandardno provođenje ‘Bolonje’. Pravila procesa kojeg su prihvatili primjenjuju se selektivno. Profesori koriste samo ono što njima odgovara, a svaki fakultet izmišlja svoja pravila.

Kažu nam kako u visokom obrazovnom sustavu Srbije postoje kolokviji, predavanja, ispiti i predispitne obveze, ali čak i ako sve to odrade studenti moraju polagati završni ispit kao i u starom sustavu.

– To je po nama najgluplji mogući sistem. Zapravo je problem što su profesori starog kova. Oni su na fakultetima već 100 godina. Kao što starim ljudima baš ne odgovara tehnologija, tako ni njima ti neki novi sistemi. Oni se drže svog, dosta su jaki na svojim fakultetima i nitko im ništa ne može, požalili su se srpski studenti koji su se u Zagreb došli natjecati u odbojci.

Smatraju kako je danas najvažnije da obrazovanje osposobljava ljude za posao. Uveli bi što više primjenjivog znanja jer im teorija na poslu može malo pomoći ako ne znaju ništa napraviti. Slično kao i u Hrvatskoj, i na srpskim fakultetima se praktična nastava mora tražiti povećalom.

Izdvojeni članak

[INTERVJU] Rektor Pero Lučin o Bolonji: Studentima dajemo premalo samostalnosti

Dok u Dalmaciji ekonomisti rade na blagajni, u Srbiji toče gorivo

– Kod nas postoji još jedan važan problem. Mnogo mladih ljudi se masovno odlučuje da upisuje fakultete, a generalno u našoj zemlji je veliki problem nezaposlenost. Postoji brdo ljudi koji završe fakultete, a diploma ništa ne znači. Moja rođena sestra je diplomirani ekonomista. Završila je fakultet pre tri, četiri godine, a na benzinskoj pumpi toči gorivo, požalio nam se jedan od studenata iz Niša, koji se nada da će nakon diplome biti profesor tjelesnog.

Studenti ističu da je u Srbiji previše takvih ljudi. Ako nemaju člansku iskaznicu neke stranke, ništa od diploma, sve pada u vodu. Pa tko se kako snađe. Na kraju se sve svodi na plivanje.

Da mogu, uveli bi ocjenjivanje profesora i asistenata što im odgovara, a što treba mijenjati. Smatraju kako je nemoguće da jedan ispit od 100 studenata položi svega deset ljudi.

– To je prvo što bi uveli jer profesori su tu zbog nas, a ne mi zbog njih. To je sistem koji se mora dovesti u red. S druge strane, u osnovnim i srednjim školama pak profesori nemaju nikakvih prava. Učenik što god da uradi, profesor može samo da sjedi i eventualno mu smanji ocjenu iz vladanja, ali da ga udalji sa časa ili mu da jedinicu, nema šanse, upozoravaju odbojkaši iz Niša te dodaju kako učenici zloupotrebljavaju svoja prava.

‘Imamo dovoljno znanja da se odmah nakon diplome zaposlimo’

– Na fakultetima se može zaista puno naučiti. Imamo dovoljno znanja da se odmah nakon diplome zaposlimo i kvalitetno radimo. Mi studiramo kineziologiju pa nam fakultet omogućava da se specijaliziramo u jednom sportu. Nakon diplome smo spremni za trenerski posao, kažu nam studenti sa Sveučilišta ‘Vasile Alecsandri’ u Bacauu.

Osim toga, s obzirom na to kako na sportskim natjecanjima nastupaju za Sveučilište, studiranje im je besplatno, ali osigurano im je i sve ostalo pa imaju plaćen smještaj i prehranu, a dobivaju i mjesečnu stipendiju.

– U osnovnoj i srednjoj školi možda i postoje neki predmeti koji nisu korisni za one koji se ne žele baviti tim područjem. Na primjer, mislim da mi učenje fizike nije bilo potrebno, s obzirom na to kako sam znao da se time neću baviti u životu. A ima puno takvih nepotrebnih stvari. Nedostaje nam više slobode u biranju predmeta, ističu rumunjski studenti.

Pročitajte i ostale vijesti vezane za Europske sveučilišne igre i sportaše koji se natječu na njima:

[FOTO] Zagrebačke studentice isfurale cool tajice koje svi morate imati

Hrvatska skupila već 7 zlata na Europskim sveučilišnim igrama

Đir po Savi: Budući da nemaju ispite, studenti su jako opušteni u domu Stjepan Radić

Košarkašice Sveučilišta u Zagrebu idu po medalju na Europskim sveučilišnim igrama

Događaji koje ne smijete propustiti na Europskoj univerzijadi u Zagrebu i Rijeci

[FOTO+VIDEO] Spektakularnim programom otvorene Europske sveučilišne igre

EUG: Organizatori mijenjali pravila usred turnira, a Poljakinje skoro završile na ulici

EUG: Sportaši tvrde da hrane u menzi ima i više nego dovoljno, a cijene smještaja su im nevjerojatne

[FOTO] Zagrebačke košarkašice razmontirale Rumunjke i obranile titulu europskih prvakinja

Hrvatski sportaši osvojili tucet medalja na Europskim sveučilišnim igrama

[Video] Provjerili smo koliko strani studenti znaju o Hrvatskoj

Share via
Copy link
Powered by Social Snap