Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola: ‘Ne želimo novac, nego vertikalnu prohodnost i skončati diskriminaciju’

Toni Ganjto je 23-godišnji student Visoke škole za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić u Zaprešiću te predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH. Većina hrvatskih studenata s Vijećem se upoznala tek u nedavnoj borbi za vraćanje starih cijena u menzama kao i zdravstvenom osiguranju za studente starije od 26 godina. Stoga smo u razgovoru s predsjednikom Ganjtom, kojemu je u tijeku drugi mandat, doznali kad i s kojim ciljem su se formirali te na koji način planiraju postići to da se studijski programi visokih škola i veleučilišta pođu percipirati kao jednakovrijedni sveučilišnima.

Foto: privatna arhiva

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH aktivno je u pravom smislu riječi nešto više od godinu dana, a za spomenuto tijelo većina studenata čula je tek prije par mjeseci kad je krenula borba za ‘zdravstveno osiguranje 26+’ kao i vraćanje starih cijena u menzama. S obzirom da je njihov predsjednik Toni Ganjto, zajedno s predsjednicima studentskih zborova svih Sveučilišta, član Hrvatskog studentskog zbora te Vijeće iza sebe ima nekoliko uspješnih akcija, odlučili smo vas bolje upoznati s radom predstavnika veleučilišta i visokih škola u Lijepoj našoj.

Nakon nepravilnosti na izborima za Studentski zbor, na tri fakulteta održani ponovljeni

‘Glavni pokretač bila je iskrivljena percepcija prema veleučilištima i visokim školama’ 

Ganjto je 23-godišnji student Visoke škole za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić u Zaprešiću, a na funkciji predsjednika Vijeća je od studenog prošle godine, što znači da mu je u tijeku drugi mandat. Otkrio nam je kako su temelji ovog aktivnog tijela postavljeni u svibnju prošle godine kada se otvorila javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te se okupilo pet-šest studenta koji su detektirali nekoliko problema, dok je prije toga postojao samo kao mrtvo slovo na papiru.

– Nitko od nas nije znao tko je naš predstavnik na nacionalnom nivou i kako je on izabran. Kad smo napokon došli do njega, shvatili smo da je Vijeće neaktivno. S obzirom da smo mi naveli da u Nacrtu prijedloga zakona postoji problem oko vertikalne prohodnosti studenata stručnih studija kao i općenito negativan stav prema studentima visokih škola i veleučilišta, odlučili smo aktivirati tijelo kojim bi pokušali popraviti probleme kao i promijeniti situaciju nabolje, rekao nam je 23-godišnji student.

Dodao je kako im je glavni pokretač bila iskrivljena percepcija prema veleučilištima i visokim školama, a nakon što su dobili sastanak s profesoricom Slavicom Ćosović Bajić koja je predsjednica Vijeća dekana za visoke škole i veleučilišta, Ganjto je dobio podršku da oformi tijelo te je imenovan vršiteljem dužnosti, a zatim i predsjednikom Vijeća.

Sinergija i transparentnost su najveće vrijednosti

Vijeće okuplja predstavnike od 42 veleučilišta i visoke škole, a kako se radi o različitim institucijama koje nisu pod okriljem Sveučilišta, predsjednik tvrdi da su imali jako težak zadatak.

– Najveća vrijednost ovog Vijeća je sinergija i povjerenje jer smo postali jedno jedinstveno tijelo bez obzira od kuda dolazimo, istaknuo je Ganjto. Dodao je i to kako je rad Vijeća nakon izrade Pravilnika o radu potpuno transparentan.

Studenti o privatnim fakultetima: 'Koliko novca - toliko muzike'

– Najvažnije je bilo da mi između sebe shvatimo da i privatni i državni fakulteti imaju isti interes. Da zajedno tvorimo tu snagu veleučilišta i visokih škola te predstavnika stručnog obrazovanja – cijelog drugog stupa u odnosu na Sveučilišta i znanost, zaključio je 23-godišnji student.

Omogućili svima subvencioniranu prehranu, a rade na vertikalnoj prohodnosti

Jedan od glavnih problema koje je Vijeće svojim djelovanjem riješilo bila je diskriminacija studenata pojedinih visokih škola koji nisu ostvarivali pravo na subvencioniranu prehranu iako su po statusu bili redoviti.

Dekan Bernaysa: 'Privatni fakulteti će se uskoro percipirati kao ravnopravni državnima'

– Svi redoviti studenti sveučilišnih studija hrane se u menzama preko X-ica, dok je samo dio redovitih studenata privatnih učilišta imalo to pravo. Potonje nije bilo u skladu s Ustavom jer se ne smije praviti razlika između studenata državnih i privatnih fakulteta. No, mi smo se uspjeli izboriti da svi redoviti studenti imaju pravo na subvencioniranu prehranu, što se uvrstilo u novi Pravilnik o studentskoj prehrani, izjavio je predsjednik Vijeća.

Drugi problem, na čijem rješavanju još uvijek rade, jest onemogućena vertikalna prohodnost sa stručnih studija na sveučilišne diplomske te doktorske studije. Naime, po završetku stručnih studija stječe se zvanje stručnog specijalista, što je na tržištu rada kao i u cijeloj Europi totalno nepoznato. Ganjto nam je objasnio da se Vijeće zalaže da nakon pete godine oni dobivaju zvanje magistra struke, dok bi na sveučilišnim studijima stjecali naziv magistra te bi razlika između stupova obrazovanja i dalje bila očita. 

 – Kada u nekoj europskoj zemlji studenti stručnih studija dobiju prijevod diplome, na istoj im stoji magistar jer je stručnog specijalista nemoguće prevesti. Ta neprepoznatljivost na tržištu rada predstavlja diskriminirajuću sliku o visokim školama i veleučilištima. Jednom poslodavcu stručni specijalist ništa ne predstavlja, kao što je slučaj i s prvostupnicima, požalio se Ganjto.

Odgovori