Analiza ispita iz matematike na državnoj maturi: ‘Država treba pooštriti kriterije prolaznosti’

Institut za društvena istraživanja danas je predstavio analizu sadržaja i rezultata ispita državne mature iz matematike. Budući da je matematika jedan od tri glavna predmeta koja se polažu na maturi, te učenci mogu birati višu i nižu razinu, Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić sa spomenutog Instituta predstavili su sažetak istraživanja. Doznali su iz kojih škola se postižu najbolji uspjesi iz matematike, koji spol ostvaruje bolje rezultate, kao i  što treba promijeniti u samom polaganju mature.

Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu danas su predstavili ‘Analizu sadržaja i rezultata ispita državne mature iz matematike 2009./10. – 2011./12.“. U svom istraživanju stavili su naglasak na analizu odabira više i osnovne razine ispita državne mature iz matematike iz različitih srednjoškolskih programa te posvetili pažnju na spolne razlike u obrazovnim postignućima učenika na temelju zaključnih ocjena i rezultata na državnoj maturi.

Strukovnjaci bi mogli imati drugačiju državnu maturu

Osnovna razina nije poželjna za gimnazijalce

Maturanti samostalno biraju hoće li pisati višu ili osnovnu razinu matematike, no kako sve veći broj fakulteta zahtjeva višu razinu, logično je da raste broj onih koji istu i polažu. Međutim, po mišljenju Borisa Jokića, gimnazijalci ne bi trebali polagati osnovnu razinu, jer je ona prilagođena za učenike medicinskih škola. Drugim riječima, gimnazijalci na taj način završavaju srednju školu ispitom koji je ispod njihove razine obrazovanja.

– Ispit iz matematike na osnovnoj razini sadrži samo zadatke iz prvog i drugog razreda srednje škole, dok na višoj razini obuhvaća sadržaj iz cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Gimnazijalci koji ne polože državnu maturu, nisu završili srednju školu, a strukovnjacima ti ispiti samo služe za upis na fakultete, izjavio je Jokić. Nadodao je, pak, i to da nije najbolje rješenje da učenici sami biraju koju će razinu iz matematike polagati.

Učenice bolje u školi, no na maturi prednjače muški

Analizom sadržaja i rezultata ispita državne mature došli su do podataka kako je broj gimnazijalaca koji su prošle godine polagali višu razinu iz matematike iznosio 56 posto, što je čak 10 posto više nego što je bio slučaj prije tri godine. Međutim postotak učenika iz strukovnih škola koji su izabrali višu razinu je u prethodne tri godine konstantan, točnije 15 posto.

Pokazalo se da učenice tijekom srednjoškolskog obrazovanja imaju statistički značajno bolje zaključne ocjene iz matematike od učenika bilo da se radi o gimnazijskim ili stukovnim programima. No na ispitima državne mature iz matematike na obje razine razlike se izjednačavaju ili učenici čak postižu nešto bolje rezultate od učenica.

Stigli primjeri ispita iz biologije i etike

Isti ispiti, ali lošiji rezultati

Na osnovnoj, ali i višoj razini najbolje rezultate ostvaruju gimnazijalci, a među njima se opet iščekivano ističu oni koji pohađaju prirodoslovno-matematičke gimnazije. Međutim, ispiti u posljednje tri godine su iste kvalitete i istih karakteristika, no učenici ostvaruju sve lošije rezultate.

– U prošloj godini se dogodilo nešto jako bitno za obrazovni sustav u Hrvatskoj, a to je činjenica da su učenici iz strukovnih sektora, točnije elektrotehnike, ostvarili bolje rezultate od onih koji su pohađali jezične gimnazije.

Glas mladih: Treba li se ukinuti državna matura

Ispit iz matematike je najbolji ispit državne mature

Kao zaključak analize, Boris Jokić je istaknuo kako su ispiti iz matematike jako kvalitetni, težinski ujednačeni te strukturno usporedivi što smatra jako dobrim. – Država treba pooštriti kriterije za prolaznost na državnoj maturi, tvrdi Jokić dodajući kako isto tako treba osigurati da se talentirani matematičari vrate u svoje gradove, a ne samo da odlaze u Zagreb ili čak izvan države.

Odgovori