Došli rezultati mature, a ja se u zadnji tren predomislio: Upisao sam faks koji mi nije bio prvi izbor
Super ste riješili državnu maturu, upali na sve ili većinu studija, ali sad ne znate što da odaberete? I ja sam se našao u toj situaciji i doslovno sam u zadnji tren promijenio mišljenje. Sada, kad gledam s odmakom od osam godina, to mi je bila najbolja odluka u životu.
Foto: Unsplash | srednja.hr
Državna matura službeno je gotova. Došli su privremeni rezultati, a liste upisa na faks pomalo se formiraju. Možete mijenjati studije na listi, u pravilu, do 19. srpnja, kada se sve zaključava. Neki od vas već slave jer su briljirali na maturi i uvjerljivo upali na svoj studij iz snova.
Drugi, pak, nisu bili te sreće. Njih sada rodbina i prijatelji tješe da još ništa nije odlučeno i puno se toga može promijeniti. Oni, ipak, razmišljaju i o planovima za ‘nedajbože’. Ozbiljno se guglaju mogućnosti prebacivanja s jednog faksa na drugi. Vode se ozbiljne polemike o tome je li bolje upisati nešto što ne želiš ili pauzirati godinu.
@srednja_hr Dujinoj avanturi s maturom je došao kraj, a kako ste vi prošli? 😁 … #matura #duje #matura2023 #maturanti #srednjahr #srednja #fyp #foryou #foryoupage ♬ original sound – srednja_hr
Treća skupina maturanata
Zeznuta je ta sudbina. Jedni su ‘gori’, drugi su ‘doli’. No, nitko zapravo ne priča o trećoj skupini maturanata koja je itekako stvarna. Njoj pripadaju oni maturanti koji se nalaze između. Oni su dobro riješili ispite državne mature, upali su na sve ili većinu studija koje su prijavili, no još nisu donijeli finalnu odluku. Ili ni sami još ne znaju da ju nisu donijeli.
Ozbiljna je to mogućnost koja se obistinila onog trenutka kada je uvedena državna matura, a kandidati su za upis na faks dobili priliku birati do deset različitih studija. Da se na toj listi, stoga, naći i dosta sadržajno različitih opcija, ali i pregršt onih koje se razlikuju u nijansama. To sve može dodatno otežati odluku, posebno ako pritom, upadnete na svaki ili većinu prijavljenih programa.
Upravo sam ja bio u toj situaciji. Negdje od početka trećeg srednje, koju sam pohađao u Trogiru, nekako znam da želim ići na studij u Zagreb. Interesiraju me komunikacije, odnosi s javnošću, neki studij s kojim ću moći raditi kao glasnogovornik ili publicist.
Upao sam na prvi izbor, ali…
U srednjoj nisam bio baš najbolji učenik pa mi onda svi savjetuju da uz komunikologiju, novinarstvo, politologiju i tomu slične studije, prijavim i pokoji pravni te ekonomski studij. I to obvezno u barem dva grada, ako ne upadnem na ono što želim, da mogu negdje bliže na studij koji mi se uopće ne sviđa. Čudna neka logika, ali naravno da sam ih poslušao.
Međutim, u svojoj sam glavi htio samo jedan studij – komunikologiju. To je od samoga početka bilo prvo na listi mojih prioriteta, otišao sam u Zagreb na prijemni, to kratko vrijeme dok je trajala matura postao sam i vjernik. I isplatilo se. Došli su rezultati, a ja sam upao na gotovo sve što sam prijavio.
Sjajno. Ili baš i ne? Nakon prvotnog uzbuđenja, sedamnaest čestitki od rođaka s kojima se nisam čuo od prošlog ljeta, i svega par sati, udarila me realnost. Koliko sam ja siguran da želim studirati komunikologiju? Pa, poprilično. No, ako imam mogućnost studirati, uz komunikologiju, još nešto, je li to bolje?
Poslušao sam savjet profesorice iz filozofije
Otkad znam za sebe smrtno sam se bojao dosade. U svemu što radim pokušavam naći nešto zabavno, a više od ičega se grozim od pomisli da ću imati neku konstantnu rutinu u kojoj se iz dana u dan ništa ne mijenja. Studirati tri do pet godina samo neke komunikacije, novinarstvo i odnose s javnošću mi je počelo zvučati, iskreno, malo dosadno. Toj je mojoj paranoji doprinijelo i štrebersko provjeravanje silabusa cijelog studija.
Sjetio sam se u tom trenutku i razgovora koji sam imao s profesoricom filozofije. Kada je još tijekom nastave čula da bih se htio baviti odnosima s javnošću, ona je imala drugačiju ideju za mene po pitanju studija. Studirati komunikologiju, za mene, smatrala je uzaludnim. Njen je savjet bio da upišem hrvatski jezik, gdje ću se naučiti izražavati i dodatno opismeniti, i uz to, filozofiju. Jer filozofija će dati strukturu mojim mislima i oplemeniti što god da uz nju upišem.
Naravno da ja kao ja nisam mogao u potpunosti poslušati savjet. No, ovaj dio s filozofijom, uzevši u obzir da se na faksu koji sam odabrao tada izučavala baš zanimljiva vrsta filozofije, djelovao mi je dobar. I tako sam ja, praktično u zadnja dva dana odlučio da ću studirati komunikologiju i filozofiju. Ništa me ne košta, računao sam. Ako mi se ne svidi, završit ću te tri godine i kasnije ću upisati ‘čistu’ komunikologiju.
To je bila najbolja odluka za mene
Kako li je to samo bila dobra odluka. Nedugo nakon što sam krenuo studirati shvatio sam da me filozofija, u akademskom smislu, zanima puno više od komunikologije, odnosa s javnošću i novinarstva. Nakon tri godine studija u Hrvatskoj, dobio sam stipendiju i otišao na diplomski studij u Mađarsku. I pazite, upisao sam samo – filozofiju.
Puno toga se može promijeniti između privremenih i konačnih rezultata državne mature, a to uključuje i vas. Dobro promislite. Ne znači uvijek da je prva misao najbolja misao. Dajte si vremena da razmislite i pogledajte što vas zanima. Možda se baš kao i ja predomislite u zadnji trenutak.
*Komentar je stav autora i ne odražava nužno stav redakcije portala srednja.hr
