Evo koliko su gimnazijalci, a koliko strukovnjaci uspješni na državnoj maturi
Većina učenika koji završavaju srednje škole u
Hrvatskoj želi studirati. Velika većina njih u tome i
uspije, pokazala je analiza Instituta za društvena
istraživanja u studiji ‘Postati student u Hrvatskoj’.
Donosimo koliko su uspješni maturanti gimnazija i
strukovnih škola na državnoj maturi.
www.srednja.hr
Gotovo svi učenici koji završavaju četverogodišnje
srednjoškolsko obrazovanje iskazuju želju za
studiranjem, pokazala je analiza Borisa Jokića i
Zrinke Ristić Dedić u studiji ‘Postati student u
Hrvatskoj’. Većina gimnazijalaca i strukovnjaka
uspješno položi državnu maturu, a ista je situacija
i kod njihovog upisivanja fakulteta.
Više od 90 posto svih maturanata želi studirati
Čak 99,55 posto gimnazijalaca i 91,94 posto
strukovnjaka izrazilo je želju za studiranje putem
prijave u NISpVU-u. Dubinska analiza upisa na
studijske programe pokazala je da 94,60 posto učenika
gimnazijskih programa i 60,70 posto učenika
četverogodišnjih strukovnih programa nastavlja
obrazovanje na visokim učilištima.
Uspjeh pristupnika na ispitima razlikuje se ovisno o
gimnazijskom programu i strukovnom području.
Većina gimnazijalaca uspješno položi državnu maturu, strukovnjaci variraju
Pri analizi uspješnosti u oba ispitna roka mature, pokazalo
se kako su gotovo svi učenici gimnazijskih programa
uspješno položili državnu maturu, dok uspješnost
učenika strukovnih područja dosta varira.
Kod potonjih su se izrazito uspješnima pokazali kandidati područja
ekonomije i trgovine, graditeljstva i geodezije,
elektrotehnike te ugostiteljstva i turizma. Nešto
slabije rezultate imali su učenici iz područja
poljoprivrede, prehrane i šumarstva.
Gimnazijalci prirodoslovno-matematičkog smjera najuspješniji kod upisa željenih fakulteta
Analize su također pokazale kako se uspješnost upisa
određenog studijskog programa dosta razlikuje ovisno
o tome što je učenik završio – gimnaziju ili
strukovnu školu.
Najuspješnijima su se pokazali učenici iz
prirodoslovno-matematičkih gimnazija s uspješnosti od
96,44 posto. Njihovi kolege iz ostalih gimnazijskih
programa postižu uspješnost od 95 posto.
Od strukovnjaka najuspješniji kod upisa fakulteta su iz područja ekonomije i trgovine
Dok je situacija kod gimnazijalaca različitih
programa relativno slična, učenici pojedinih
strukovnih područja često se razlikuju prema
uspješnosti upisa.
Najuspješniji su maturanti iz područja ekonomije i
trgovine (73,52 posto), graditeljstva i geodezije
(70,79 posto), elektrotehnike (67,61 posto) te
ugostiteljstva i turizma (65,68 posto). Najmanju
uspješnost postižu učenici koji završe strukovnu
školu u području šumarstva, poljoprivrede, cestovnog
prometa i prehrane.
Masovno studiranje i nesustavno širenje visokog obrazovanja
Podaci jasno pokazuju kako većina maturanata i
gimnazija i strukovnih škola nakon polaganja mature
uspješno nastavljaju svoj put prema visokom
obrazovanju. Koliko god to pohvalno bilo, ovako masifikacija obrazovanja nosi svoje probleme.
– Pitanje je koliko je ovako širok ulaz u visoko
obrazovanje Republike Hrvatske posljedica planskog
promicanja masovnog visokog obrazovanja kao polazišta
društvenog i gospodarskog razvoja, a koliko rezultat
nesustavnog širenja visokog obrazovanja i postojanja
indirektnih poticaja za studiranje uzrokovanih
trenutnim nepovoljnim društvenim i ekonomskim
kretanjima u zemlji, pitaju se autori studije.
