Pretraga

Evo koliko su gimnazijalci, a koliko strukovnjaci uspješni na državnoj maturi

A- A+

Većina učenika koji završavaju srednje škole u

Hrvatskoj želi studirati. Velika većina njih u tome i

uspije, pokazala je analiza Instituta za društvena

istraživanja u studiji ‘Postati student u Hrvatskoj’.

Donosimo koliko su uspješni maturanti gimnazija i

strukovnih škola na državnoj maturi.

www.srednja.hr

Gotovo svi učenici koji završavaju četverogodišnje

srednjoškolsko obrazovanje iskazuju želju za

studiranjem, pokazala je analiza Borisa Jokića i

Zrinke Ristić Dedić u studiji ‘Postati student u

Hrvatskoj’. Većina gimnazijalaca i strukovnjaka

uspješno položi državnu maturu, a ista je situacija

i kod njihovog upisivanja fakulteta.

Izdvojeni članak

Jokić: Državna matura nije prepreka strukovnjacima, većina njih upisuje fakultete nakon srednje škole

Više od 90 posto svih maturanata želi studirati

Čak 99,55 posto gimnazijalaca i 91,94 posto

strukovnjaka izrazilo je želju za studiranje putem

prijave u NISpVU-u. Dubinska analiza upisa na

studijske programe pokazala je da 94,60 posto učenika

gimnazijskih programa i 60,70 posto učenika

četverogodišnjih strukovnih programa nastavlja

obrazovanje na visokim učilištima.

Uspjeh pristupnika na ispitima razlikuje se ovisno o

gimnazijskom programu i strukovnom području.

Većina gimnazijalaca uspješno položi državnu maturu, strukovnjaci variraju

Pri analizi uspješnosti u oba ispitna roka mature, pokazalo

se kako su gotovo svi učenici gimnazijskih programa

uspješno položili državnu maturu,  dok uspješnost

učenika strukovnih područja dosta varira.

Kod potonjih su se izrazito uspješnima pokazali kandidati područja

ekonomije i trgovine, graditeljstva i geodezije,

elektrotehnike te ugostiteljstva i turizma. Nešto

slabije rezultate imali su učenici iz područja

poljoprivrede, prehrane i šumarstva.

Izdvojeni članak

Studija: Širenje sustava visokog obrazovanja u RH je neplansko i nesustavno

Gimnazijalci prirodoslovno-matematičkog smjera najuspješniji kod upisa željenih fakulteta

Analize su također pokazale kako se uspješnost upisa

određenog studijskog programa dosta razlikuje ovisno

o tome što je učenik završio – gimnaziju ili

strukovnu školu.

Najuspješnijima su se pokazali učenici iz

prirodoslovno-matematičkih gimnazija s uspješnosti od

96,44 posto. Njihovi kolege iz ostalih gimnazijskih

programa postižu uspješnost od 95 posto.

Od strukovnjaka najuspješniji kod upisa fakulteta su iz područja ekonomije i trgovine

Dok je situacija kod gimnazijalaca različitih

programa relativno slična, učenici pojedinih

strukovnih područja često se razlikuju prema

uspješnosti upisa.

Najuspješniji su maturanti iz područja ekonomije i

trgovine (73,52 posto), graditeljstva i geodezije

(70,79 posto), elektrotehnike (67,61 posto) te

ugostiteljstva i turizma (65,68 posto). Najmanju

uspješnost postižu učenici koji završe strukovnu

školu u području šumarstva, poljoprivrede, cestovnog

prometa i prehrane.

Izdvojeni članak

Ovo su najpoželjniji i najmanje popularni studiji među Hrvatima posljednih četiri godine

Masovno studiranje i nesustavno širenje visokog obrazovanja

Podaci jasno pokazuju kako većina maturanata i

gimnazija i strukovnih škola nakon polaganja mature

uspješno nastavljaju svoj put prema visokom

obrazovanju. Koliko god to pohvalno bilo, ovako masifikacija obrazovanja nosi svoje probleme.

– Pitanje je koliko je ovako širok ulaz u visoko

obrazovanje Republike Hrvatske posljedica planskog

promicanja masovnog visokog obrazovanja kao polazišta

društvenog i gospodarskog razvoja, a koliko rezultat

nesustavnog širenja visokog obrazovanja i postojanja

indirektnih poticaja za studiranje uzrokovanih

trenutnim nepovoljnim društvenim i ekonomskim

kretanjima u zemlji, pitaju se autori studije.

Evo koliko su gimnazijalci, a koliko strukovnjaci uspješni na državnoj maturi
Share via
Copy link
Powered by Social Snap