Pretraga

Evo kakva prehrana godi mozgu


Američki znanstvenici multidisciplinarnim istraživanjem su otkrili kakve prehrambene navike gode našem mozgu. Nije tajna da uravnotežena prehrana igra bitnu ulogu u održavanju zdravlja, no osim toga nutricionist i neurobiolog su došli do nekih manje poznatih saznanja kao što su pozitivan utjecaj kave te važnost posta za pravilan rad mozga.

Od svih živih bića ljudi imaju ‘najskuplji’ mozak koji troši 20-ak posto cjelokupne energije. Upravo zbog toga je izuzetno da olakšamo posao našem ‘kompjuteru’ i dobro se pobrinemo za njegovo zdravlje. Neurobiolog Richard Isaacson i nutricionist Christopher Ochner na osnovu zajedničkog istraživanja koje je bilo usmjereno na oboljele od Alzheimera došli su do nekoliko zaključaka o tome što mozak voli koje mogu primijeniti i zdravi ljudi.

Ljekoviti tamnosmeđi nektar

Navodno kava, inače vrlo popularan napitak u našim krajevima, može djelovati protektivno na živčani sustav. Kofein potiče središnji živčani sustav te odgađa pojavu umora. Također, pojačava intelektualnu oštrinu i koncentraciju. Važno je napomenuti kako s kavom i kofeinom ne treba pretjerati te je preporučena količina do tri šalice. Sve preko toga može stvoriti probleme sa snom, a u iznimnim slučajem i srčane poteškoće, tvrde znanstvenici.

Pazite što jedete

Već duže vrijeme je poznato da je uravnotežena prehrana izuzetno bitna za kvalitetno funkcioniranje organizma. Za kvalitetno funkcioniranje mozga preporučljivo je da se prehrambena ‘pita’ sastoji od 40-ak posto ugljikohidrata, 35 posto proteina i 20-ak posto masti.

Preporučeni izvori masti su avokado, razne vrste ribe, orašasti plodovi i maslinovo ulje. Što se tiče ugljikohidrata nutricionisti sugeriraju da su najbolji izvori voće, povrće i žitarice. Bitno je također da se izbjegavaju veće količine šećera, sladoled, slane grickalice i općenito proizvode koji sadrže brašno.

Idealni izvori proteina su razna perad, jaja i losos koji je također bogat Omega – 3 masnim kiselinama koje su ključne za funkioniranje mozga i pamćenje.

Važno je i kad jedete

Ne samo da je bitno što jedete i pijete već je vrlo važno kada to činite. Prema ovom istraživanju američkog dvojca preporučljivo je postiti gotovo 12 sati tijekom noći. Naime, kada u tijelo ne unosimo ugljikohidrate tijelo stvara ketone kako bi imalo energije. Za ketone se pretpostavlja da bi mogli štititi mozak od propadanja