Grad Zagreb će nakon oluje posaditi duplo više drveća, stiglo im važno upozorenje: Neka treba izbjegavati
Osim što je nedavno grmljavinsko nevrijeme oštetilo krovove kuća i odgojno-obrazovnih institucija, veliku štetu napravilo je i drveću. Mnoga od njih vjetar je iščupao, a grad Zagreb objavio je da je uništeno čak 2.700 stabala. Najavili su da će sva biti zamijenjena i da će se posaditi dvostruko više drveća diljem grada. To smatraju jednim od načina klimatske adaptacije. No, da treba saditi više, ali pametno, kazali su nam iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu. Objasnili su koje vrste drveća treba izbjegavati za sadnju i što Zagreb treba napraviti po pitanju stabala.
Park Maksimir Zagreb | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Ukupno 199 odgojno-obrazovnih ustanova u kontinentalnom dijelu Hrvatske oštećeno je u nedavnom nevremenu. Stradalo je i 13 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nedavno je grad Zagreb na Facebooku najavio sadnju drveća. Zbog nedavnog grmljavinskog nevremena u Zagrebu uništeno je oko 2.700 stabala, a vlast ne samo da sve u cijelosti planira zamijeniti, već će posaditi dvostruko više drveća diljem grada.
– Grad će se i dalje boriti s klimatskim ekstremima, a jedan od načina klimatske adaptacije je i sadnja novih stabala, stoji u objavi grada Zagreba.
‘To su sve česta stabla u našim parkovima jer su se tradicijski sadila’
Izazvalo je to brojne komentare – neki su pisali da se trebaju izbjegavati breze i lijeske zbog alergija, da više treba brinuti o već posađenom mladom drveću, a predlagale su se i sadnje većeg broja voćki. To bi uz estetiku bilo i od koristi, smatraju građani. No, u komentarima se javio i Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Napisali su da treba saditi više, ali pametno i to pažljivo odabrane vrst drveća koja će bolje podnositi ‘klimatska vremena’ koja nas tek čekaju. Zato smo ih kontaktirali da doznamo što bi bilo poželjno saditi.
– Mi već desetljećima sadimo različite vrste stabala i grmova u perivoju Vrta i pratimo aklimatizaciju tih biljaka na nove klimatske uvjete. Biljke pokazuju da se klima mijenja, da se sve teže primaju biljke poput bukve, javora, hrasta i jasena. Jednostavno im je previše vruće ili je previše sušno ili je pak previše kišno, a to su sve stresori koji utječu na zdravlje biljaka. Kod svake sadnje urbanih stabala treba utvrditi sastav tla i druge lokalne uvjete poput izloženosti vjetru, suncu i slično, rekao nam je voditelj Botaničkog vrta u Zagrebu, Vanja Stamenković.
Pritom se danas izbjegavaju i neke vrste alergena poput topole, breze ili lipe. Stamenković smatra da se tu malo pretjeruje jer je lipa odlična za sušu, a ne može se uvijek izbjegavati sve što ima alergeni potencijal. Kako neka stabla napadaju štetnici, trebalo bi izbjegavati europske vrste hrasta, jasene, brezu, bukvu i neke vrste javora.
– Divlji kesten odavno je loš izbor zbog bolesti i defolijacije, s iznimkom otpornih kultivara. To su sve česta stabla u našim parkovima jer su se tradicijski sadila, najviše ih je u uzgoju, a negdje se moraju saditi zbog konzervatorskih propisa. I dalje možemo saditi neke od tih vrsta, ali treba birati određene otpornije kultivare ili čiste vrste. A u budućnosti, ako nam klima nastavi ići u pravcu submediteranske, iako se sada dosta priča i o gašenju Golfske struje zbog koje može doći do zahlađenja, treba razmišljati o sadnji stabala koja nalazimo u južnijim krajevima, poput koprivića (Celtis), sofora, platana, čak i crnike, velecvjetne magnolije, kazao je Stamenković.
‘Trebalo bi planirati više zelenih površina, a parkinge micati pod zemlju’
Napomenuo je i da stabla ne treba saditi odmah uz kuću jer se u naletima orkanskog vjetra i zdravom stablu može odlomiti grana. Pritom treba paziti na tlo jer u pjeskovitom tlu crnogorica razvija plitki, tanjurasti korijen.
– Vrste s mekanim drvetom i ‘neurednom’ geometrijom, poput vrba i paulovnija, također je bolje saditi dalje od kuća. Svako postojeće veliko stablo treba dobro i redovito pregledavati – pojava plodišta gljiva truležnica, suhih grana, štetnika ili teklina ukazuju da je potrebna stručna ocjena i njega, naglasio je Stamenković.
Zatim je dodao da je Zagreb zelen grad, ali zbog neplanske i stihijske gradnje pojedini kvartovi gube zelenilo, a dobivaju previše betona. Trenutnu vlast u Zagrebu Stamenković opisuje kao osjetljivu na ovu tematiku i da imaju dobar plan ozelenjivanja grada.
– Također bi trebalo planirati više zelenih površina, a parkinge micati pod zemlju, što je naravno skupo, ali nije nemoguće i definitivno je potrebno. Postojeće parkove treba održavati i brinuti se bolje za stabla, za što već postoje uvriježeni standardi. I pokoji novi park bi bio dobro došao, bez obzira na to što se ponekad radi o potencijalno vrijednom građevinskom zemljištu, a za to su pak potrebni dobri i odmjereni urbanistički planovi, pojasnio je Stamenković.
‘U Botaničkom vrtu temperatura je uvijek manja nego u okolnim ulicama’
Podsjetio je da su stabla i zelenilo dobri regulatori mikroklime, odbijaju i upijaju sunčevo zračenje, hlade prostor oko sebe, reguliraju količinu vlage i oborina te smanjuju učinke toplinskih otoka. Zato ne čudi što je na periferiji grada temperatura manja nego u centru jer je tamo više zelenila i više livada.
– Trava je odlična za smanjenje temperature. Čak i u centru grada, u Botaničkom vrtu PMF-a, temperatura je uvijek manja nego u okolnim ulicama. Što je više zelenila, bolje je za klimu i sve nas. Zagreb već desetljećima ima potkapacitiranu službu za održavanje zelenila – Zrinjevac. I mi se nekako stalno snalazimo jer su plaće male pa nema interesa. No, područje grada se jako povećalo, praktički od Dugog Sela na istoku do Zaprešića na zapadu, a to znači i jako puno zelenila za održavanje. Bez dovoljno radnika ne može se sve na vrijeme održavati, otkrio je Stamenković.
Upravo zato što su stablima poklonili puno arborističke pažnje, smatra Stamenković, u Botaničkom vrtu u nedavnoj oluji nisu stradala neka njihova stara stabla. Arborikultura podrazumijeva promatranje, praćenje, dijagnostiku i zatim donošenje mjera za zaštitu stabala. One obuhvaćaju vezanje krošnje, liječenje, aeraciju korijena, prihranu, revitalizaciju, a zatim čišćenje krošnje, orezivanje i spuštanje krošnje.
– Svakako uvijek postoje prioriteti ili bi tako trebalo biti, od brige za najstarije parkove i stabla koji imaju povijesnu, turističku i kulturnu vrijednost, na primjer Zrinjevac, prema mlađim parkovima. Mislim da bi grad trebao omogućiti Zrinjevcu jačanje stručnih službi za brigu o stablima koje za sada, koliko mi je poznato, nema. Potrebno je educirati postojeće, zaposliti nove ili pak unajmiti vanjske stručnjake iz područja arborikulture. To je standard mnogih europskih zemalja, zaključio je Stamenković.
