Hrvatskoj će u 2030. godini trebati kreativni i socijalno inteligentni stručnjaci STEM područja

Hrvatski kvalifikacijski okvir alat je koji se počeo kreirati još 2007. godine, a njegov osnovni cilj je prepoznavanje vještina i kompetencija koje bi se trebale steći obrazovanjem u srednjim školama, fakultetima, ali i cjeloživotnim učenjem. Kako bi promovirali rezultate osmogodišnjeg razvoja ovog važnog alata, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala je, kao središnje strateško tijelo za razvoj HKO-a, u četvrtak organiziralo konferenciju ‘Znanje i kreativnost’.

foto: Anton Mezulić | www.srednja.hr

U sklopu konferencije, koja se 22. i 23. listopada održava u Hotelu International Zagreb, organizirana je i rasprava ‘Što će Hrvatskoj trebati 2030.?’, u kojoj je svoja razmišljanja iznio voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić i predstavnica visokih učilišta u Nacionalnom vijeću za razvoj ljudskih potencijala Blaženka Divjak.

Svoje mišljenje prije samog početka panel rasprave objasnio je i direktor Centra kompetencije za obnovljive izvore energije Kristijan Horvat te dekan Akademije likovne umjetnosti u Zagrebu Aleksandar Battista Ilić.

Strategija obrazovanja: Mijenja se bolonja, definicija izvarednog studija te razlike stručnog i sveučilišnog studija

Najskuplje je ne provoditi reforme

– Mi imamo veliku rascjepkanost, premalo interdisciplinarnosti i poražavajući trend integriranja studija, koji sigurno loše utječu na budućnost naše radne snage koja bi trebala biti otvorena, fleksibilna i interdisciplinarna. Često sama politika nameće pitanje ima li dovoljno novaca za reforme u obrazovanju i provedbu Strategije, a ja vas pitam imamo li mi dovoljno sredstava da to ne provedemo, istaknula je u uvodu rasprave Blaženka Divjak, bivša prorektorica Sveučilišta u Zagrebu i profesorica Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

Profesorica Divjak upozorila je kako će najveći troškovi za hrvatsko društvo i gospodarstvo nastati upravo ako ne provedemo promjene pomoću kojih ćemo se prilagoditi potrebama 21. stoljeća. 

Smatra kako ćemo bez temeljitih reformi u Hrvatskoj 2030. godine imati veliki nedostatak stručnjaka u području STEM-a te da će nam trebati fleksibilna, kreativna i otvorena radna snaga.

[REFORMA] Napredni učenici vjerojatno će moći slušati nastavu sa starijim kolegama

Sustav obrazovanja mora poticati sve oblike talenata

Voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić u uvodu rasprave se nadovezao na profesoricu Divjak pa je naglasio kako nam za razvoj, uz kompetencije za tržište rada, trebaju i nove društvene vrijednosti koje će stvarati osobe čiji međusobni odnos počiva na uvažavanju drugih.

U kratkom govoru predstavio je dvije vizije. Prema prvoj, Hrvatska će već u 2020. imati povezan i učinkovit sustav odgoja i obrazovanja, koji će omogućiti mladim osobama da žive zdravo i ostvaruju svoje raznolike potencijale, iako oni možda i nisu povezani sa sve popularnijim STEM područjima.

Nakon što se provedu sve pokrenute i nepokrenute reforme, mladima kojima ide crtanje omogućit će se da razvija taj vizualni talent, dok će i oni koji vole računati ili trčati imati jednaku priliku razvijati svoje predispozicije bez predrasuda i omalovažavanja.

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje: U kurikulumima bi se trebalo više važnosti dati financijskom planiranju

Za razvoj hrvatskog društva važne su osobne i generičke vrijednosti

– Treba kao prioritete postaviti odgovornost nasuprot neodržavanju obećanja i nasuprot lažnim obećanjima. Potom poštivanje, tako da poštuješ samog sebe da bi mogao poštivati bilo koga drugoga te integritet utemeljen na znanju i argumentiranom vlastito mišljenje, čak i u situaciji kada to za tebe nije korisno. I na samom kraju, poduzetnost, ali ne jeftinog tranzicijskog tipa, nego poduzetnik treba biti čovjek koji zna prepoznati priliku, aktivirati vlastiti potencijal i preuzeti razuman rizik, pokušao je sažeti Jokić ljudske vrijednosti koje će biti važne za uspjeh u 2020. i 2030. godini.

U nastavku je istaknuo kako u pozadini ljudskih vrijednosti postoje i generičke vještine, koje treba razvijati u 21. stoljeću.

Prema Jokiću, to su oblici mišljenja poput rješavanja problema, kritičkog mišljenja, kreativnosti, inovativnosti i metakognicije te oblici rada kao što su suradnja ili komunikacija.

Novi kurikulum: Umjesto geografije i povijesti, programiranje

Kvalitetna promjena moguća je samo ako to želimo

Osim toga, danas je važan temelj za uspjeh i digitalna pismenost, ali i elementi osobne i socijalne dobrobiti da se osoba može razvijati sa zajednicom.

– Ta promjena i takva promjena je u Hrvatskoj moguća i ona je prema svim pokazateljima nužna, međutim, ona se neće dogoditi. Neće se dogoditi jer nam se kao društvo ne da, jer nam je kao društvu predobro. Nadalje, neki se boje promjena i ona je teška, a postoji i politika koja priječi i blokira promjene. I to ne možda politika na najvišoj razini, nego politika u birokratskom sustavu i svuda oko nas, kratko je Boris Jokić opisao i drugu viziju, ali na kraju ipak naglasio kako je promjena uz volju društva moguća.

Direktor CKOIE-a Kristijan Horvat, koji dolazi iz sektora industrije, objasnio je kako po njemu hrvatsko društvo treba odabrati put, u kojem ćemo kroz pametna ulaganja razviti tvrtke te vlastite ideje i inovacije s kojima ćemo konkurirati na globalnom tržištu.

Desetljeće Bolonje u Hratskoj: Zašto nije ispunila očekivanja?

Uska specijalizacija neće biti dovoljna

Pri tome nam uska specijalizacija neće biti dovoljna pa moramo obrazovati ljude koji imaju široki spektar znanja u modernim industrijama kao što je IT.

Dekan ALU-a Aleksandar Battista Ilić nadovezao se kako je ključan resurs koji imamo ljudski kreativni potencijal, dok je kreativnost potpuno zanemarena  u hrvatskom obrazovanju, a za kraj je podsjetio na važnu činjenicu da se obrazovanje ne smije isključivo orijentirati prema tržištu rada, nego prema stvaranju kompetencija i sposobnosti kako bi kroz obrazovanje formirali ljude koji će stvarati nova tržišta i potrebe.

U cijeloj raspravi pojavile su se brojne kreativne te zanimljive ideje i kritike, a ključno je naglasiti kako Hrvatska treba što prije mijenjati osnovnoškolsko, srednjoškolsko, visoko i cjeloživotno obrazovanje. Svako novo odgađanje ili usporavanje reformi samo će odgoditi razvoj cijelog društva.

Odgovori