Pretraga

HTV je više novca trošio na vjerski, nego na znanstveno – obrazovni program

A- A+

Koliku ulogu u javnom životu, ali i javnom

televizijskom mediju imaju religija i Crkva

pokazuju podaci o potrošenim financijskim

sredstvima u tu svrhu. Hrvatska televizija, naime,

u nekoliko je godina više novca trošila na

proizvodnju i emitiranje vjerskog programa, nego na

znanstveno – obrazovno područje.

en.wikipedia.org

Najutjecajnija javna medijska kuća HTV svakog tjedna

nudi 230 do 300 minuta, odnosno četiri do pet sati

vjerskog programa. Kako piše Jutarnji list, od 2000. do

2013. godine HTV je na proizvodnju specijaliziranih

vjerskih emisija potrošio 34,3 milijuna kuna.

Izdvojeni članak

Crkva poručuje: Ovo su simboli koji mlade vode u zlo

Manje trošili na obrazovni sadržaj, nego na religijski

Tijekom 2004. na proizvodnju znanstveno –

obrazovnog programa HTV je potrošio 87 tisuća kuna

manje nego na produkciju vjerskog programa, dok je

u 2012. javna televizija u tu svrhu potrošila čak

339 tisuća kuna manje. Generalno gledano, u

godinama od 2000. do 2014. novac je ipak išao u

korist obrazovnog programa, što ne bi trebalo

čuditi s obzirom na dužnost javnih medija da

informiraju i obrazuju gledatelje.

Kako god bilo, religija i Crkva na najznačajniji

javni medij itekako imaju utjecaja. Osim nedjeljnih

misa, pet specijaliziranih vjerskih emisija tjedno,

raznih dokumentaraca, emisijama posvećenih

aktivnostima Crkve i slično, vjera je prisutna i u

informativnih emisijama te vijestima iz kulture.

Zanimljivo je da ravnatelj HRT-a bez suglasnosti

Hrvatske biskupske konferencije ne može imenovati

urednike vjerskog programa na HTV -u i Hrvatskom

radiju.

Izdvojeni članak

Željko Jovanović protiv vjeronauka u školama, ali ne i ministar Jovanović

Crkva ima velik utjecaj na najutjecajniji javni medij

Upravo ta odredba po mnogim mišljenima ljudi iz

pravne struke suprotna je Zakonu o medijima i

Zakonu o HRT – u, a s time se slaže i član

aktualnog programskog vijeća. – Ta je odredba posve

neprihvatljiva, suprotna važećim medijskim zakonima

i praksi ostalih javnih televizija u Europi. To bi

bilo isto kao da ravnatelj HRT-a pri imenovanju

urednika poljoprivredne emisije traži suglasnost

ministra poljoprivrede, ili da za urednika

sportskog programa mora dobiti suglasnost ministra

sporta, smatra umirovljeni diplomat i sociolog

religije Ivica Maštruko.