Mladi u Hrvatskoj sve deblji: ‘Zaobišli smo nastavnike, škole i sveučilišta. Samo smo gasili požar’
Uoči obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini održana je 7. po redu konferencija Hrvatski dan debljine koja je ove godine posebno posvećena mladima. Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj 35 posto djece u dobi od 8 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a kod odraslih je ta brojka vrtoglavih 65 posto. Stoga je ključno da se nadolazeće generacije educiraju na vrijeme, najprije kod kuće, a onda i kroz školovanje.
Foto: Unsplash
Hrvati su prvaci Europe – ova izjava zvučala bi fenomenalno kada bi se radilo o nečemu pozitivnom, ali ipak nije tako. Naime, sa 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a kod djece u dobi od 8 do 8,9 godina ta brojka iznosi 35 posto. O tom problemu se raspravljalo na sedmoj po redu konferenciji Hrvatski dan debljine u organizaciji Udruge za prekomjernu težinu, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampa i Projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
‘Roditelji mogu djelovati kao važni pokretači promjene i podrške za zdrav rast i razvoj u djetinjstvu’
Zaključak konferencije je pobrinuti se za edukaciju nadolazećih generacija o zdravom načinu života te je ove godine Dan debljine posebice usmjeren na mlade. Na konferenciji je sudjelovala i epidemiologinja HZJZ-a, Sanja Musić Milanović koja je istaknula kako je teško promijeniti navike već odraslih ljudi i da je zato ključno da se s edukacijom o zdravlju krene od malih nogu kod kuće.
– Roditelji mogu djelovati kao važni pokretači promjene i podrške za zdrav rast i razvoj u djetinjstvu. Istraživanja pokazuju da roditelji ne mogu uvijek točno percipirati status uhranjenosti svojeg djeteta. Svrha je našeg istraživanja prikazati roditeljsku percepciju statusa uhranjenosti njihova djeteta i identificirati prediktore potencijalno pogrešnih roditeljskih percepcija, objasnila je Musić Milanović.
Potrebna je edukacija nadolazećih generacija od kuće i tijekom školovanja
Dodala je i kako je prevencija prvi korak u kojem se educira djecu, roditelje i mlade ljude o zdravom načinu života, važnosti fizičke aktivnosti i balansirane prehrane, ali i edukacije drugih vlastitim primjerom. Uz to, naglasila je i kako je kod mladih vrlo teško biti autoritet ako profesori i roditelji kao životni uzor ne žive ono što govore.
– Kroz projekt Snažna patronažna ostvarili smo značajnu suradnju s Patronažnom službom na razini Grada Zagreba te nastavili edukaciju i s medicinskim sestrama timova obiteljske medicine zagrebačkih Domova zdravlja, a kroz Službu za školsku i adolescentnu medicinu pratimo i naše učenike i studente te uz potporu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i Grada Zagreba provodimo i specifično savjetovanje mladih, rekao je Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
‘Zaobišli smo nastavnike, škole i sveučilišta i bavili smo se samo gašenjem požara’
Kako je debljina problem i često čimbenik rizika za razvoj drugih kroničnih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora, istaknulo se kako će ministarstvo zdravstva ove godine donijeti Akcijski plan za prevenciju debljine 2023.-2026. No, profesor Medicinskog fakulteta Veljko Đorđević rekao je kako je borba s debljinom krenula još osamdesetih, ali da joj se pristupilo na krivi način.
– Mi smo u to vrijeme zaobišli liječnike obiteljske medicine, ali zaobišli smo i nastavnike, zaobišli smo i vrtiće, škole, sveučilišta i bavili smo se samo gašenjem požara. Čak što više, u ovim počecima debljina je bila estetski problem i nismo tada govorili o zdravstvenim problemima debljine. Ako danas ne učinimo iskorak, i tu ne mislim na rezolucije i zakone, oni su tu jer moraju postojati, ali Štampar je davno rekao – važnije je obavješćivanje naroda od zdravstvenih zakona, poručio je profesor Đorđević.
