Pretraga

Pripazite: Ovi nepredviđeni troškovi mogli bi opasno oštetiti vaš budžet

A- A+

Znate li da na putu u inozemstvu imate znatno veću šansu sudjelovati u prometnoj nesreći ili ozlijediti se nego u vlastitoj domovini? Ili da prometnu nesreću godišnje doživi broj ljudi jednak stanovništvu Vinkovaca? Vjerojatno ne, ali za to okrivite svoj pretjerano optimističan mozak koji ne voli takve informacije. Objašnjavamo kako se osigurati od rizika, a da ne bi sve bilo tako crno, otkrijte i kako će vam ovo sve pomoći osvojiti Huawei tablet ili CineStar bonove od 100 kuna u kvizu koji organiziramo u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.

nepredviđeni troškovi

Foto: Pexels

Studentski budžeti obično su toliko veliki da pokriju samo ono najosnovnije. Svaki nepredviđeni trošak, pogotovo onaj veći, može napraviti opasan problem. Živite u trenutku? To je odlično za vas, ali ne i za vaš novčanik. Statistički podaci pokazuju da se neki troškovi javljaju češće nego što mislimo, a još problematičnije je, istraživanja pokazuju, kako smo skloni značajno podcijeniti u kolikom smo riziku.

Od danas počinje Global Money Week kojem je cilj podići svijest o važnosti financijske pismenosti mladih. Hrvatski ured za osiguranje (HUO), udruženje hrvatskih društava za osiguranje, svake godine obilježava ovu globalnu manifestaciju te je ove godine organizirao kviz u kojem možete osvojiti Tablet Huawei MediaPad M5 Lite 10″ 3GB 32GB WiFi + LTE  i 10 „utješnih“ nagrada – 10 CineStar poklon kartica u vrijednosti od 100 kn.

Kako sudjelovati? Na našem Instagram profilu putem Instagram Storyja ćemo postaviti kviz, na čija pitanja ćete moći dati odgovore samo ako pogledate zadane videe. Odgovorite točno na svih deset i imate šansu za osvojiti neku od nagrada, jer između onih koji točno odgovore ćemo nasumično odabrati dobitnike. Potpuna pravila kviza možete pronaći u našoj Instagram objavi.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli srednja.hr (@srednja_hr)

Superman efekt

Rizik procjenjujemo kombinacijom logike i emocija, što znači da ga često doživljavamo posve iskrivljeno. Što smo duže neku opasnost izbjegavali, sve manje očekujemo da će nam se uopće i dogoditi. Primjerice, što se češće vozimo u autu bez da smo imali nesreću, osjećat ćemo se sigurnije na cesti iako je objektivni statistički rizik od nesreće ostao isti. Naši mozgovi su optimistični i loši u integriranju upozorenja o opasnostima, čini se, ali cijena za to može biti velika.

Sigurno‌ ‌ste‌ ‌čuli‌ ‌da‌ ‌dob‌ ‌utječe‌ ‌na‌ ‌percepciju‌ ‌rizika‌ ‌–‌ ‌mladi ‌su‌ ‌skloniji‌ ‌podcjenjivati‌ ‌opasnost‌ ‌ponašanja‌ ‌u‌ ‌koja‌ ‌se‌ ‌upuštaju.‌ ‌No,‌ ‌to‌ ‌nije‌ ‌jedini‌ ‌faktor‌ ‌koji‌ ‌možemo‌ ‌okriviti‌ ‌za‌ ‌rizično ponašanje.‌ ‌Manju‌ ‌opasnost‌ ‌ćemo‌ ‌osjećati‌ ‌ako‌ ‌mislimo‌ ‌da‌ ‌imamo‌ ‌kontrolu‌ ‌nad‌ ‌situacijom,‌ primjerice,‌ ‌ako‌ ‌osjećamo‌ ‌da‌ ‌posve‌ ‌kontroliramo‌ ‌vozilo‌ ‌koje‌ ‌vozi‌ ‌neprimjerenom‌ ‌brzinom.‌ ‌Sigurnije‌ ćemo‌ ‌se‌ ‌osjećati‌ ‌i‌ ‌ako‌ ‌nam‌ ‌je‌ ‌opasnost‌ ‌nepoznata.‌ ‌Recimo,‌ ‌ako‌ ‌nitko‌ ‌od‌ ‌vaših‌ ‌bližnjih‌ ‌nije‌ ‌bio‌ ‌u‌ prometnoj‌ ‌nesreći,‌ ‌mislit‌ ‌ćete‌ ‌da‌ ‌su‌ ‌šanse‌ ‌da‌ ‌se‌ ‌ona‌ ‌dogodi‌ ‌i‌ ‌vama‌ ‌poprilično‌ ‌male.‌ ‌

Koliko je vjerojatno da ćete imati prometnu? ‌

Prema‌ ‌podacima‌ ‌MUP-a‌ ‌prikupljenih‌ ‌posljednjih‌ ‌10‌ ‌godina,‌ ‌u‌ ‌Hrvatskoj‌ ‌se‌ ‌godišnje‌ ‌dogodi‌ ‌u‌ prosjeku‌ ‌35.386‌ ‌prometnih‌ ‌nesreća u kojima sudjeluju oni koji imaju vozilo, ali i pješaci.‌ ‌Kad‌ ‌bi‌ ‌svi‌ ‌koji‌ ‌godišnje‌ ‌dožive‌ ‌prometnu‌ ‌nesreću‌ ‌živjeli‌ ‌u‌ ‌istom‌ ‌gradu,‌ ‌on‌ ‌bi‌ ‌bio‌ ‌veličine‌ ‌Vinkovaca‌ ‌ili‌ ‌nešto‌ ‌manji‌ ‌od‌ ‌Samobora.‌ ‌ ‌

No,‌ ‌nisu‌ ‌svi‌ ‌u‌ ‌jednakom‌ ‌riziku.‌ ‌Prema‌ ‌podacima‌ ‌MUP-a,‌ ‌ako‌ ‌živite‌ ‌u‌ ‌zagrebačkoj,‌ ‌primorsko-goranskoj,‌ ‌splitsko-dalmatinskoj,‌ ‌osječko-baranjskoj,‌ ‌zadarskoj‌ ‌i‌ ‌istarskoj‌ ‌županiji,‌ ‌imate‌ ‌veću‌ ‌šansu‌ ‌doživjeti‌ ‌prometnu‌ ‌nesreću‌ ‌jer‌ ‌se‌ ‌tamo‌ ‌dogodilo‌ ‌61,2‌ ‌posto‌ ‌prometnih‌ ‌nesreća‌ ‌u‌ ‌državi.‌ ‌

Hrvatski osiguratelji su za štete iz prometnih nesreća temeljem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti isplatili u 2019. godini ukupno 1.249.233.379 kuna.

Izdvojeni članak
problemi budućnosti

Europa budućnosti: Ovo su problemi koje već sada možemo predvidjeti

Put u inozemstvo nosi velik rizik

Europska komisija je objavila podatke koji potvrđuju kako se turisti nalaze u znatno većem riziku od ozljeda i prometnih nesreća. Prema njihovim podacima, na svakih 100.000 stanovnika, godišnje u bolnicu bude primljeno njih 2.300, ali kad je riječ o turistima taj se broj penje na 3.300.

Turističke nezgode, osim što su češće od nezgoda „domaćih“, imaju veću šansu završiti fatalnim ishodom, objavljuje Europska komisija. Najviše turističkih nesreća događa se u prometu, planinarenju i plivanju.

Dok putujete ste u puno većem riziku, no hospitalizacije su česte i unutar granica domovine. Čak 715.639 hospitalizacija je zabilježeno u 2019. godini, prema dostupnim podacima HZJZ-a. U prosjeku je liječenje u bolnici trajalo 8 dana, za što ćete bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, a koje se može vrlo jednostavno ugovoriti kod društava za osiguranje, platiti otprilike 100 kuna po danu, ne računajući troškove procedura i lijekova koji će biti dodatan trošak.

Primjerice, prema cjeniku zdravstvenih usluga, cijena sat vremena opće anestezije košta minimalno 1.000 kuna, namještanje slomljene kosti bez anestezije i postavljanja gipsa 150 kuna, a ultrazvuk, ovisno o dijelu tijela, od 220 pa sve do 730 kuna.

Hrvatski ured za osiguranje

Foto: Youtube Screenshot, Hrvatski ured za osiguranje

Nepredviđeni troškovi pogađaju bez upozorenja

Neke prirodne katastrofe su vjerojatnije od drugih, a zahvaljujući podacima koje je objavio MUP, točno znamo i s kojom vjerojatnošću možemo očekivati da nam se neka od njih i dogodi. Primjerice, rizik od poplave za većinu Hrvatske je iznimno visok do visok, što znači da ga trebamo očekivati. Umjeren je tek u istarskoj i zadarskoj županiji.

I požare MUP očekuje svake godine, posebno u priobalnim županijama. No, svakih dvadesetak godina očekuje se najgori scenarij, s požarima na više lokacija te ekstremnim vremenskim uvjetima. U tim situacijama nam je potrebna međunarodna pomoć. Takvi požari znatno ugrožavaju kritičnu infrastrukturu, imovinu i ljudske živote i traže evakuaciju.

Neki od drugih rizika koje MUP očekuje, ali procjenjuje niskima, su suša, značajan snijeg i led te zaslanjivanje kopna. No, da je priroda uvijek spremna iznenaditi govori i činjenica da je 2019. godine rizik od pandemije u Hrvatskoj proglašen iznimno niskim.

Better safe than sorry

Iako su svi ovi rizici vjerojatni i zastrašujući, nije sve tako crno. Moguće je poduzeti mjere opreza i zaštititi se na vrijeme, čime štitite ne samo svoje zdravlje, već i imovinu. Jedan od najboljih načina je kroz police osiguranja. Postoji pet osnovnih vrsta osiguranja koji pokrivaju sve rizike o kojima je bilo riječ: auto osiguranje, osiguranje imovine, zdravstveno, životno osiguranje te putno osiguranje.

Sve o prednostima osiguranja možete pronaći na web stranici Hrvatskog ureda za osiguranje, a ovdje možete pronaći tekst u kojem smo istražili kako će izgledati naš život za pedesetak godina ako se ne zaustave neki negativni trendovi kojima već svjedočimo.

_________________________________________________________

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Hrvatskog ureda za osiguranje.

Pripazite: Ovi nepredviđeni troškovi mogli bi opasno oštetiti vaš budžet
Share via
Copy link
Powered by Social Snap