Pretraga

Škola im nije dovoljna: Istraživanje otkrilo koliko učenika planira na pripreme za maturu

Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić iz Instituta za društvena i sociološka istraživanja proveli su istraživanje o pripremama za državnu maturu. U školskoj godini 2017./2018. ispitali su maturante o namjeri korištenja organiziranih priprema te su došli do zaključka da na pripreme odlaze gimnazijalci (češće od strukovnjaka) te da pripreme pohađaju svi učenici podjednako: neovisno imaju li dobre ili loše ocjene u školi. Isto tako, ekonomski status obitelji uvelike utječe na odlazak na pripreme što produbljuje nejednakosti obrazovnih prilika. 

Foto: srednja.hr

U školskoj godini 2017./2018. Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić proveli su istraživanje na reprezentativnim uzorkom od 4.501 maturanata iz 59 srednjih škola. Ispitivali su namjeru korištenja organiziranih priprema za polaganje ispita državne mature i dodatnih provjera specifičnih znanja, vještina i sposobnosti nužnih za upis na studijske programe u Republici Hrvatskoj.

U analitičkom izvješću „Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti“ predstavljeni su i rezultati ovog istraživanja.

Gimnazijalci pripreme plaćaju, strukovnjaci češće idu na besplatne u školi 

Pokazuje se da pohađanje priprema postaje “normativno ponašanje hrvatskih srednjoškolaca”. Naime, čak 67,5% maturanata iskazuje plan sudjelovanja u organiziranim pripremama, od čega 34,7% učenika planira sudjelovati u pripremama koje su organizirane u školi, a 32,8% učenika planira pohađati organizirane pripreme kod privatne tvrtke. U trenutku ispitivanja 18,5% maturanata nije znalo hoće li pohađati pripreme, a da ne planira ići na pripreme reklo ih je 14%. Učenici svih razina školskog uspjeha u sličnoj mjeri planiraju pohađanje pripremnih tečajeva što uključuje i one učenike koji imaju odličan uspjeh u srednjoj školi.

– Podatak o više od dvije trećine učenika koji planiraju sudjelovati u organiziranim pripremama za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe ukazuje na visoke aspiracije srednjoškolaca, ali sugerira i značajne manjkavosti sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, navodi se u izvješću.

Kada je riječ o gimnazijalcima, njih 70% planira ići na pripreme, od čega njih 40% planira ići na pripreme koje se plaćaju. S druge strane, 65,1% maturanata strukovnih škola koji žele nastaviti na visoko obrazovanje planira ići na pripreme. Međutim, oni se češće odlučuju za pripreme u školi koje su besplatne (39,6%), a 25,3% će platiti pripreme.

Oni koji si mogu priuštiti plaćanje priprema dolaze u prednost nad onima koji to ne mogu

Pokazalo se i da nema razlika između pojedinih djelova Hrvatske kad se radi o pripremama, ali u nešto većoj mjeri pripreme planiraju pohađati učenici iz Dalmacije, Slavonije i Zagreba i okolice. Maturanti iz Zagreba i okolice u većoj mjeri planiraju pohađati plaćene pripremne tečajeve.

Istraživanje je pokazalo i da je ekonomski status obitelji snažno povezan s namjerom pohađanja pripremnih tečajeva pri čemu učenici iz imućnijih obitelji u većoj mjeri planiraju pohađati plaćene pripreme, a ističe se da posebno zabrinjavaju rezultati koji ukazuju da pohađanje plaćenih priprema izravno utječe na povećanje obrazovnih prilika učenika koji imaju isti školski uspjeh, ali koji dolaze iz obitelji različitog ekonomskog statusa.

– Visoka pojavnost namjere pohađanja priprema ukazuje na potrebu promjene sadržaja i ritma poučavanja i učenja te posebice vrednovanja i ocjenjivanja u srednjoškolskom obrazovanju. Produbljivanje nejednakosti obrazovnih prilika u situaciji deformirane nastavne godine 2019./20. zahtijeva hitnu reakciju Ministarstva znanosti i obrazovanja, ističe se u priopćenju koje je poslano s rezultatima istraživanja.

Iz zaključka izvješća:

Rezultati u kojima je uspoređena namjera pohađanja plaćenih priprema kod učenika istog školskog uspjeha koji dolaze iz različitog ekonomskog okruženja potvrđuje da ova usluga izravno djeluje na povećanje nejednakosti obrazovnih šansi u Republici Hrvatskoj. Za Hrvatsku je ovaj rezultat posebno porazan jer ukazuje da se učenici koji dolaze iz okruženja višeg ekonomskog statusa korištenjem ovih usluga povećavaju svoje obrazovne prilike. Iskustva drugih obrazovnih sustava ukazuju da je za smanjenje ove pojave te posebice njenog utjecaja na obrazovne prilike potrebno uvesti nove mehanizme u srednjoškolsko obrazovanje koji uključuje uvođenje izbornosti u srednjoškolsko obrazovanje, uvođenje novih oblika vrednovanja i ocjenjivanja i sustavan rad od osnovne škole na razvoju znanja i vještina upravljanja osobnim i profesionalnim putem.

 

Planirate li ići na pripreme za državnu maturu?