Pretraga

Studentski radio snima podcast za životne promjene: ‘Svi zaslužujemo drugu šansu’

A- A+

Priča o podcastu koji je nastao u sklopu projekta ‘eRadio za drugu šansu’ internetskog studentskog Radia Pressedan sa Sveučilišta Sjever, garantirano će vam popraviti dan. U fokusu podcasta se nalazi društvena skupina koja je inače marginalizirana i o kojoj se u javnom prostoru rijetko govori, a razgovarali smo sa sudionicima projekta kako bismo doznali više.

eradio za drugu šansu

David Međurečan, student 3. godine preddiplomskog sveučilišnog studija Komunikologija, mediji i novinarstvo, jedan od sudionika projekta “eRadio za drugu šansu” | Foto: Sveučilište Sjever

Ako svoju ideju zatvora bazirate na mješavini scena iz „Narančasta je nova crna“, „Iskupljenja u Shawshanku“ i stupaca iz crne kronike, tada se ubrajate u veliku većinu koja, osim ponekog medijskog članka ili scene iz filma, nema gotovo nikakvog doticaja sa zatvorskim sustavom. Baš zbog toga, uloga medija u posredovanju točnih informacija te oblikovanju percepcija i stavova prema osobama koje tamo odslužuju kaznu ne može se dovoljno naglasiti.

Nedostatak objektivnih medijskih sadržaja o postupku rehabilitacije i probacije te prevladavajuća stereotipna medijska slika kojom se prezentiraju problemi bivših kažnjenika pri njihovom povratku u društvo, rezultirala je samostalnim projektom Sveučilišta Sjever “eRadio za drugu šansu“. U sklopu projekta nastalo je oko 70 podcast epizoda koje su obuhvatile široki raspon rehabilitacijskih i resocijalizacijskih tema iz penalnog područja, uključujući i par životnih priča.

Više o projektu “eRadio za drugu šansu” možete pročitati i ovdje.

Izdvojeni članak
radio pressedan

Studentski radio pomaže ranjivim skupinama: Njihov projekt izrodio nekoliko znanstvenih i završnih radova

Postojeći medijski pristup više šteti nego koristi

Sukladno ciljevima ovog projekta koji se sufinancira sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, nastale su epizode o svim onim osobama, ustanovama i udrugama koje u zatvoru ali i izvan zatvorskih zidova zajednički rade na usmjeravanju počinitelja kaznenih djela prema društveno prihvatljivom životu jednom kada se opet nađu na slobodi. Naravno, da bi to mogli učiniti kvalitetno, na samom početku projekta, prošli su posebno kreirani program edukacije u kojem su, osim o hrvatskom zatvorskom i probacijskom sustavu, tretmanu i rehabilitaciji, naučili sve o tome kako mediji mogu doprinijeti pozitivnim društvenim promjenama.

A kako mediji trenutno izvještavaju o ovoj društvenoj skupini? U rijetkim slučajima kada se o zatvorenicima i povratnicima iz zatvora i govori, pojasnila nam je Dorotea Kos, studentica diplomskog studija Komunikologija, mediji i novinarstvo na Sveučiištu Sjever, novinari često nisu niti svjesni stereotipa, predrasuda i diskriminacije u svom izvještavanju.

– Postojeći medijski pristup zapravo desenzibilizira javnost po pitanju određenih problema s kojima se takve skupine suočavaju i tako posredno pridonosi njihovoj socijalnoj isključenosti. No, bit ću toliko slobodna te reći kako se takva razmišljanja mogu preslikati i na javnost u cjelini, dodala je Dorotea.

eradio za drugu šansu

Dorotea Kos, studentica diplomskog studija Komunikologija, mediji i novinarstvo na Sveučiištu Sjever | Foto: Sveučilište Sjever

Zašto se o ovoj skupini malo piše?

Uz Doroteu, u projektu je sudjelovao i student 3. godine preddiplomskog sveučilišnog studija Komunikologija, mediji i novinarstvo, David Međurečan te Katarina Cvitić, magistra novinarstva. Projekt je okupio i nekoliko zaposlenika Sveučilišta Sjever, no bitno je reći kako svi članovi projektnog tima posjeduju prethodno novinarsko iskustvo. To su Krešimir Lacković, doc. dr. sc. na Sveučilištu Sjever i ujedno novinar Glasa Slavonije; Petra Kuhar, univ. spec. rel. publ., doktorandica na studiju Mediji i komunikacija; Anita Šulentić, prokuristica u amm global institut d.o.o., predavačica na Edward Bernays University College, također doktorandica na doktorskom studiju Mediji i komunikacija Sveučilište Sjever. Projekt je u cijelosti osmislila i vodila Željka Bagarić, docentica iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti na Odjelu Komunikologija, mediji i novinarstvo.

O povratnicima prije projekta nisu znali gotovo ništa

Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda pokazalo je kako je u 2020. godini kroz zatvorski i probacijski sustav prošlo nešto više od 11.600 osoba, a kaznu zatvora je tijekom godine izdržavalo je 4.311 zatvorenika. Kada smo sugovornike – članove ciljane skupine u projektu pitali, koliko su o problematici ove nemale društvene skupine znali prije sudjelovanja u projektu, složno su nam odgovorili: gotovo ništa. Docent Lacković u medijima radi 25 godina, ali unatoč tome nije imao priliku raditi s bivšim zatvorenicima. No odgovornost za slabo medijsko praćenje nije isključivo na medijima, dodao je.

– Stječe se dojam kako kompletan zatvorski sustav djeluje prema van u skladu sa svojim nazivom – zatvoreno, što nekako najviše osjete novinari koji prate to područje. I tijekom ovoga projekta smo neke svoje rokove trebali u određenoj mjeri prilagođavati zbog sporosti administracije, pojasnio je Lacković, čemu je posebno pridonijela i epidemiološka situacija.

sveučilište sjever

Krešimir Lacković, doc. dr. sc. na Sveučilištu Sjever i novinar Glasa Slavonije | Foto: Sveučilište Sjever

Nasuprot tome, probacijski je sustav, kao i velika mreža civilnih stručnjaka različitih pomagačkih djelatnosti i udruga, uvelike otvorena prema javnosti. Svi su oni iskazali zahvalnost za dodatno osvjetljavanje njihovog predanog i u određenoj mjeri, uspješnog rada.

– Prilikom snimanja naših emisija, vrlo često smo čuli kako smo mi prvi predstavnici nekog medija koji smo im pristupili u potrazi za stručnim informacijama i primjerima dobre prakse, a ne senzacijama i „sočnim“ detaljima, dodaje docentica Bagarić. Njihove emisije su svi pozdravili kao veliki korak prema podizanju razine svijesti i znanja, kako medijske publike tako i samih medija.

‘Jednom lopov, uvijek lopov’

Bilo kako bilo, činjenica je da su stereotipi i predrasude o povratnicima s odsluženja kazne zatvora snažne. Diskurs koji u javnosti prevladava Lacković je ukratko opisao kao: „Jednom zatvorenik, uvijek zatvorenik“, ili još konkretnije: „Jednom lopov, uvijek lopov“. No u situaciji u kojoj je izvještavanje o njima povremeno i obojano senzacionalizmom, drugačije niti ne može biti.

– Kad bi netko ispred vas stavio knjigu koju prvi puta vidite i od vas tražio da ispričate što u njoj piše, jedina vaša opcija bila bi opisati korice te knjige, jer njezina je unutrašnjost vama nepoznata, slikovito je opisao David.

Činjenice o povratnicima i povratnicama s odsluženja zatvorske kazne koje vjerojatno niste znali

Voditeljica projekta ‘eRadio za drugu šansu’, docentica Bagarić, pojasnila nam je zašto je važno raditi na destigmatizaciji ove ranjive društvene skupine. Upravo su oni u najvećem riziku od društvene isključenosti. Suočavaju se s minimalnom vidljivosti u društvu, ali i diskriminacijom na tržištu rada, što se može objasniti stigmatizacijom počinjenja delikata. Osim toga, realizacija mjera zapošljavanja bivših zatvorenika u RH, zbog lošeg odaziva te primarno neinformiranosti potencijalnih poslodavaca, zapravo ne postiže svrhu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji se odnose na realizaciju državnih poticaja za razdoblje 2011-2018, tek su 44 muškarca i 4 žene nakon zatvora bili zaposleni, što predstavlja snažnu diskrepanciju u odnosu na podatak o 6.258 osoba koje su iskoristile mogućnost rada za vrijeme izdržavanja kazne zatvora kod poslodavaca izvan kaznenih ustanova.

 

Mediji imaju moć pozitivno utjecati na živote osjetljivih društvenih skupina no koliko su, uopće, takve teme zastupljene u obrazovanju budućih novinara? Analiza kurikula svih hrvatskih formalnih programa obrazovanja medijskih stručnjaka je pokazala kako se Sveučilište Sjever pozicioniralo kao jedino koje buduće novinare i komunikatore dodatno osvješćuje i obrazuje o izazovima i potrebama socijalne inkluzije.

sveučilište sjever

Željka Bagarić, docentica iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti na Odjelu Komunikologija, mediji i novinarstvo | Foto: Božidar Babić

Njihovi studenti mogu upisati i izborne predmete ‘Komunikacija s ranjivim skupinama‘ i ‘Komunikacija i socijalna inkluzija‘ u kojima uče o individualnim razlikama, potrebama i vrijednosti svakoga pojedinca te modelima aktivnog angažmana u ostvarivanju njihovog punog potencijala unutar zajednice. Mediji pri tome imaju transformativnu moć ali i veliku društvenu odgovornost, ističe docentica Bagarić, ujedno nositeljica oba kolegija. Projekt „eRadio za drugu šansu“ pružio je novinarima – članovima ciljane skupine novo iskustveno učenje kroz proizvodnju inkluzivnih podcasta.

Važno je obrazovati novinare o inkluziji

Svi novinari, sadašnji i budući, koji su sudjelovali u proizvodnji radijskog medijskog sadržaja, stekli su dodatne komunikacijske i interkulturalne vještine kojima će u svom budućem radu doprinositi vidljivosti i destigmatizaciji i drugih ranjivih skupina društva. Prostora za napredak uvijek ima, a nastavnici koji su sudjelovali u projektu ‘eRadio za drugu šansu’ su u obrazovanju budućih medijskih stručnjaka dobili novi zamah.

– S obzirom da na Sveučilištu Sjever radim kao predavač i sudjelujem u izvođenju nastave, svjesna sam koliko je važno senzibilizirati studente o ovoj nedovoljno istraženoj tematici. Također, sudjelovanje u projektu otvorilo mi je mnoga dodatna pitanja i prijedloge za neka buduća istraživanja koja planiram provesti u okviru izrade stručnog ili znanstvenog rada, rekla je Kuhar.
Svi su sudionici složni oko jednog – projektom su stekli vještine koje će im itekako koristiti u budućoj karijeri.

sveučilište sjever

Petra Kuhar, univ. spec. rel. publ., doktorandica na studiju Mediji i komunikacija | Foto: Sveučilište Sjever

Umjesto stereotipa – činjenice: Kakvi su povratnici s odsluženja kazne zatvora zapravo?

Zamolili smo sve sugovornike da nam ukratko objasne što su o povratnicima s odsluženja zatvorske kazne zahvaljujući projektu naučili. Lacković je naglasio kako se radi o različitim životnim sudbinama i nije ih moguće generalizirati no u mnogim slučajima vidimo njihovo kazneno djelo, ali ne i lošu obiteljsku situaciju u kojoj su prije toga živjeli, kao i manjak podrške okoline koji su utjecali na počinitelja. Kos je dodala kako je važno razumjeti da se radi o pojedincima koji su možda privremeno bili u stanju života koji reprezentativno ne oslikava njihovu pravu sliku sebe. Kuhar je potvrdila da je, razgovarajući s dvojicom povratnika s odsluženja zatvorske kazne, na vlastitom primjeru uvidjela kako je riječ o empatičnim, pristupačnim i motiviranim ljudima. Ključni problemi s kojima se suočavaju, dodala je, su nemogućnost zapošljavanja, nedostatak vještina, ekonomska kriza, kao i prevladavajuća stigma. No problemima unatoč, Međurečan je naglasio kako ju za njega bile najznačajnije pozitivne i uspješne priče kojima su svjedočili o ljudima koji su se reintegrirali u društvo nakon odsluživanja zatvorske kazne. Bagarić je navela kako je kroz projekt proširila spoznaje o motivaciji i interesu medijske publike prema problemima s kojima se susreću zatvorenici i povratnici iz zatvora ali i njihove obitelji, kao i o naporima koje u tom kontekstu ulaže šira društvena zajednica.

‘Svi zaslužujemo drugu šansu’

Na kraju, projekti tim Radio Pressedana primjerom je pokazao kako inkluzivni projekti mogu u isto vrijeme unaprijediti akademsku zajednicu, struku za koju ona obrazuje svoje studente, živote ranjivih ljudi ali i svijest ostalih pripadnika njihove zajednice. U slučaju studenata i nastavnika Sveučilišta Sjever koji su se usmjerili na povratnike s odsluženja kazne zatvora, pokazalo se da mediji zaista mogu značajno utjecati na pozitivne promjene u životima onih koje društvo etiketira kao ‘različiti’.

– Ako ćemo zaista biti takvo društvo koje ni ne želi upoznati nekog različitog, a kamoli ga prihvatiti, kako da se zaista razvijaju mediji zajednice? To je ono na čemu smo mi intenzivno radili – jednim, možda nekima nebitnim projektom, mijenjali smo perspektivu, stavili ispred mikrofona zakinute i ukazali na njihove životne priče, zaključila je Šulentić.
David je još uvijek student, no siguran je da će zahvaljujući ovom iskustvu u svojoj budućoj karijeri ranjive skupine gledati iz drugačije perspektive.

– Perspektive koja zaslužuje moju pozornost, moj trud i moje vrijeme da priča koju želim prenijeti javnosti kao novinar, ne bude temelj osuđivanja i stereotipa, već priča koja će pokazati zašto svi zaslužujemo drugu šansu, rekao je.

Ostaviti ljudsko biće iza rešetaka nije ono što će ga promijeniti, zaključio je David: za promjenu je potreban proces i puno rada, a procesom se dolazi do druge šanse.

sveučilište sjever

Anita Šulentić, prokuristica u amm global institut d.o.o., predavačica na Edward Bernays University College, također doktorandica na doktorskom studiju Mediji i komunikacija Sveučilište Sjever | Foto: Mario Poje

Poslušajte podcast i uvjerite se sami

Kako biste bolje upoznali kompleksnu tematiku vezanu uz povratnike i povratnice s odsluženja kazne zatvora i sami se uvjerili u ono što su naši sugovornici naučili, poslušajte podcast epizode koje su nastale u sklopu projekta ‘eRadio za drugu šansu’. Dostupne su na web stranici projekta kao i na YouTube kanalu Sveučilišta Sjever. U kontekstu inkluzije ranjivih skupina, važno je istaknuti kako je u ovom projektu većina proizvedenih emisija omogućena i u pristupačnom formatu, s tekstualnom inačicom audio sadržaja (titlovima).


Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Sveučilišta Sjever. Projekt UP.02.1.1.10.0036 “eRadio za drugu šansu” je ukupne vrijednosti 644,502.46 HRK

eradio za drugu šansu

Studentski radio snima podcast za životne promjene: ‘Svi zaslužujemo drugu šansu’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap