Učenici volonteri sudjelovali u hvalevrijednoj akciji: Posadili su čak 1.500 novih stabala
U Slunju je na Svjetski dan šuma održana velika akcija pošumljavanja u kojoj su sudjelovali mahom volonteri i učenici Srednje škole Slunj te VII. Gimnazije u Zagrebu. U sklopu ove akcije, 150 volontera posadilo je oko 1.500 sadnica gorskog javora, smreke i divlje trešnje.
Foto: Savez izviđača Hrvatske
U naselju Cvitovići u Slunju, ovoga je četvrtka na Svjetski dan šuma održana velika akcija pošumljavanja kojom su obilježene tri godine uspješnog provođenja projekta ‘CO2mpesating by planting’ i edukativnog programa ‘Šumoborci’. Organizatori, Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume i agencija Hearth, uspješno su okupili 150 volontera koji su zajedničkim snagama posadili oko 1.500 sadnica gorskog javora, smreke i divlje trešnje, revitalizirajući područje pogođeno bolešću crnogorične šume.
Volonteri, među kojima su prevladavali mladi izviđači, učenici Srednje škole Slunj i VII. Gimnazije u Zagreba, kao i šumari Hrvatskih šuma i predstavnici brojnih partnera i pokrovitelja, uključujući Europsku komisiju, Europski parlament, i lokalne zajednice, udružili su snage ne samo u sadnji, već i u edukaciji o važnosti šuma za ekosustav.
Prema riječima organizatora, akcija je bila i prilika za izložbu edukativnih plakata koje su izradili srednjoškolci, a prije početka sadnje održana je i kratka edukacija o vrstama drveća te pravilima sadnje.
– Na Dan šuma, okupili smo se ovdje i ne možemo biti ponosniji. Naše šume nestaju zbog bolesti i klimatskih promjena te im je nužna naša pomoć. Ovaj dan je važan da pošaljemo poruku kako su šume pluća zemlje, a ova mladost koja je danas ovdje s nama nas čini ponosnim i zato je odlično da sadite, rekla je volonterima gradonačelnica Slunja, Mirjana Puškarić.
Inače, ova akcija pošumljavanja u Slunju jedna je od 83 dosad realizirane, s više od 7.000 volontera i preko 135.000 posađenih stabala. Cijelom projektu podršku pruža i Europska unija, prepozanjući ga kao dio šire inicijative za sadnju tri milijarde stabala do 2050. godine s ciljem postizanja CO2 neutralnosti kontinenta.
