Kakva je 2023. za hrvatske mlade? ‘Po nekim pitanjima stvari se okreću u korist vladajuće politike’
‘Na ovu će se godinu mladi osvrtati jer će usvojeni dokumenti u velikoj mjeri čvrsto utvrditi prilično mizeran status quo’. Upravo tako 2023. godinu opisuje Mreža mladih Hrvatske. U ovoj godini donesen je Nacionalni program za mlade, jedini dokument koji institucijama daje smjernice za djelovanje u području mladih. Uređen je i Zakon o savjetima mladih, jedini pak zakon koji uređuje područje mladih. No, sve to Mreža mladih već je uvelike kritizirala jer po nekim pitanjima, smatraju, stvari se okreću u korist vladajuće politike.
Mladi | foto: Unsplash
Prije točno tjedan dana obilježen je Međunarodni dan mladih u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Kao što smo pisali, mnogi gradovi mladima su davali besplatne ulaze u muzeje, bazene, toplice ili pak besplatno članstvo u knjižnici. No, to je tek jedan dan u godini koji je iznjedrio neku pogodnost za mlade.
Naime, nakon pet godina Hrvatska je ponovno dobila nacionalni program za mlade, dokument koji mladima može olakšati obrazovanje, stambeno osamostaljivanje, radnička prava i niz drugih faktora. Pisali smo kako je većina toga u tom programu copy paste iz ranijih pravilnika, kako program posebno ‘kaska’ u dijelu obrazovanja, a ne spominje ni mlade LGBT+ osobe ili mlade s invaliditetom.
Donesene su i izmjene Zakona o savjetima mladih, jedinog zakona koji uređuje pitanje mladih u Hrvatskoj. Iako je uredio neke stvari poput toga da članovi u savjetima mladih više ne trebaju imati svoje zamjene što bi trebalo doprinijeti većoj participaciji mladih, ‘mrlju’ je ostavilo promijenjeno izvješće nakon javnog savjetovanja. Ideja Mladeži HDZ-a o Savjetu mladih RH kao koordinativnom tijelu prvotno je odbijena da bi potom ipak bila prihvaćena. Pisali smo kako je takvo tijelo štetno i da ne može biti nacionalno vijeće mladih, što Središnji državni ured od njega želi napraviti. Podsjetimo, za tijelo su oporba i Mreža mladih rekli da nema smisla jer članove savjeta ne biraju mladi, već predstavnička tijela lokalne i regionalne samouprave.
‘Predviđena financijska sredstva nisu ništa veća od onih inače uloženih’
O 2023. godini povodom Međunarodnog dana mladih osvrnula se i Mreža mladih Hrvatske. Kazali su kako je ovo godina koja će sigurno postati ključnom u analima politike za mlade u Hrvatskoj. Ali, na nove dokumente, apeliraju, neće se u budućnosti osvrtati zato što su oni doneseni ili usvojeni zbog boljitka mladih, već jer oni u veliko mjeri utvrđuju ‘mizeran status quo‘.
– Dok će se po nekim pitanjima, primjerice pitanju participacije i reprezentativnosti mladih , stvari okrenuti u korist vladajuće politike, čija i kakva god ona bila. Nacionalni program za mlade u suštini je zaista kvalitetno pripremljen i dobro elaboriran popis svega što u Hrvatskoj već postoji, odnosno ne postoji. Mjere navedene u dokumentu mahom su već postojeći okviri i redovni zadaci pojedinih državnih tijela i institucija, a predviđena financijska sredstva nisu ništa veća od onih inače uloženih, rekli su iz Mreže mladih.
Dodali su da su predstavnici mladih probleme već istaknuli u javnom savjetovanju, no Središnji državni ured odbio ih je ‘kao vjetrobran insekte’. Napomenuli su da se radna skupina, prvi put bez Mreže mladih, sastala samo tri puta, a u javnom savjetovanju prihvaćeno je samo šest komentara od njih 168.
– Komentare su dali i institucije poput Ureda pučke pravobraniteljice, ali i udruge mladih i za mlade te sami mladi. Tako je nastalo tek kratkoročno rješenje za obranu obraza Vlade i resornog Ureda te smirivanje situacije u javnosti nakon svih (opravdanih) prozivka od strane mladih zbog petogodišnjeg izostanka bilo kakve strategije za mlade, naveli su iz Mreže mladih.
‘Takva izmjena predstavlja presedan, izravnu ugrozu i udar’
Dotaknuli su se i izmjena Zakona o savjetima mladih. Smatraju da je mladež vladajuće stranke odlučila protivno proceduri iskoristiti svoju moć te da su takvi scenariji već vidljivi u Mađarskoj i Bjelorusiji.
– S obzirom na to da trenutno u većini hrvatskih županija vladajuća stranka ima većinu, njihovi vijećnici sada će birati mlade osobe koje će sjediti i u nacionalnom tijelu. I tako će biti s bilo kojom strankom na vlasti – sama će odlučivati o tome tko će i kako predstavljati mlade u Hrvatskoj. Takva izmjena predstavlja presedan, izravnu ugrozu i udar na reprezentativnost mladih, istaknuli su.
Komentirali su i APN-ove subvencionirane kredite. Kazali su da je program predstavljen kao demografska mjera koja bi mladima trebala omogućiti jednostavnije stambeno osamostaljivanje.
– No, sada je potpuno jasno da su se tom mjerom okoristili baš svi – osim mladih. Kad je mjera pokrenuta, 2017. godine, podaci Eurostata pokazivali su da mladi u Hrvatskoj napuštaju roditeljski dom kasnije od svih drugih mladih Europljana i Europljanki – prosječno u dobi od 31,9 godine života. Danas, nakon gotovo šest godina provedbe te hvaljene mjere, Hrvatska i dalje drži prvo mjesto na toj istoj tablici samo malo čvršće nego prije. Mladi Hrvati i Hrvatice roditeljski dom sada napuštaju u prosječnoj dobi od 33,4 godine života, dok jedan prosječan Europljanin to čini već sa 26,4 godine, zaključili su iz Mreže mladih Hrvatske.
