Pretraga

Ljudi su tek u 19. stoljeću shvatili da moraju prati ruke kako bi spriječili infekcije: Priča je bizarna

A- A+

Čini se da je pandemija koronavirusa iza nas. Uklanjaju se gotovo sve epidemiološke mjere, ali i dalje je važno pridržavati se svih osnovih pravila higijene. To uključuje i redovito pranje ruku. Iako nam je danas pranje ruku sasvim obična, uobičajena stvar koju obavljamo automatski, riječ je o relativno novoj društvenoj praksi koja ima pomalo morbidnu povijest.

pranje ruku

Foto: Clay Banks, Unsplash

Teško je to i zamisliti, ali pranje ruku nije uvijek bila uobičajena praksa. Zapravo, ljudi kroz veći dio naše povijesti nisu prali ruke kako bi se zaštitili od zaraze. Prvi korak prema osvješćivanju o važnosti pranja ruku napravio je mađarski liječnik Ignaz Semmelweis ne toliko davne 1847. godine, navodi National Geographic.

Revolucionarno otkriće

Semmelweis je radio u Općoj bolnici u Beču gdje su rodilje puno češće dobivale vrućicu i umirale nakon poroda kada bi ih porađali doktori, nego kada bi ih porađale primalje. Uspoređivao je uvjete u rodilištu u kojem su uglavnom porađali doktori i pripojenom rodilištu gdje su žene porađale primalje i došao do zapanjujućeg otkrića. Shvatio je da liječnici često obavljaju porode odmah nakon autopsija i zaključio da veću smrtnost žena izazivaju ‘čestice trupla’, kako ih je nazvao, koje liječnici prenose iz mrtvačnica u rodilišta. Primalje nisu imale nikakav kontakt s truplima pa nisu bile zaražene tim česticama, za koje danas znamo da su bakterije i virusi.

Semmelweis je naredio liječnicima da počnu prati ruke prije asistiranja porod i smrtnost rodilja se smanjila. Nažalost, velik broj liječnika nije htio poslušati Semmelweisa. S gnušanjem su odbili samu pomisao da su sami uzrokovali smrt brojnih žena i nastavili s dotadašnjom praksom.

Izdvojeni članak

Popravni rok: znanje naših čitatelja o HPV-u i spolnim bolestima tek za slabu trojku

Dug put do stvaranja društevene navike

Nekoliko godina nakon Semmelweisovog otkrića nastupio je Krimski rat. U njemu je bolničarka bila slavna Florence Nightingale, koja je uvela pranje ruku kao preventivnu mjeru za sprječavanje bolesti. Iako je poput većine ljudi tog doba vjerovala da infekcije uzrokuje mijazma, odnosno otrovani zrak neugodnog mirisa u kojem se skrivaju bolesti, njezina metoda sprječavanja bolesti bila je doista učinkovita i broj infekcija se smanjio.

Semmelweisovo otkriće među liječnicima popularizirao je Jospeh Lister, škotski kirurg koji je kolegama preporučivao dezinfekciju ruku i kirurškog pribora. S razvojem germinativne teorije za što je velikim dijelom zaslužan Louis Pasteur te epidemijama koje su vladale početkom 20. stoljeća, prevencija infekcija postala je sve važnija. Međutim, prve službene  smjernice o važnosti prevencije bolesti kroz pranje ruku pojavile su se tek 1980-ih. Bio je to dug put do onoga što danas bez razmišljanja radimo više puta dnevno.

pranje ruku
Share via
Copy link
Powered by Social Snap