Nacrt nacionalnog programa za mlade nije prepoznao važnost mladih volontera: ‘Potpuno nevjerojatno’
Mladi volonteri ne spominju se u novom nacrtu nacionalnog programa za mlade u Hrvatskoj za 2023. – 2025. godinu. Da je to veliki propust jer volontiranje može osnažiti građanske kompetencije mladih kazala nam je Lejla Šehić Relić, predsjednica Hrvatskog centra za razvoj volonterstva te predsjednica Europskog volonterskog centra. Nevjerojatno joj je kako u programu ne postoji poveznica između volontiranja i progresivnih politika za mlade te što nema iskoraka u afirmaciji volontiranja mladih.
Foto: pixabay
Volontiranje je prilika za učenje novih vještina, rješavanje problema i stjecanje novih iskustava. Kao što smo već pisali, u Zagrebu se kao i u drugim mjestima može volontirati na raznim lokacijama, a sve više mladih ovu priliku vide i kao međunarodno razmjenjivanje različitih kultura. Nedavno je završilo e-Savjetovanje za novi nacrt nacionalnog programa za mlade u Hrvatskoj koji nema iskorake u potrebama mladih volontera, što nam je potvrdila i Lejla Šehić Relić, predsjednica Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.
U programu se spominje termin koji ni ne postoji
– Poveznica između volontiranja i progresivnih politika za mlade neodvojiva je i upravo zbog toga potpuno je nevjerojatno da novi prijedlog nacionalnog programa za mlade ne donosi prepoznavanje važnosti niti nudi iskorake u afirmaciji volontiranja mladih. I pogotovo to što ne nudi tako potrebnu poveznicu između volontiranja i drugih važnih vrijednosti poput solidarnosti i aktivnog građanstva, rekla je Šehić Relić za srednja.hr.
U programu se u dijelu ‘Participacija mladih u društvu’ spominje kako mladi sudjeluju u radu civilnog društva i u volonterskim udrugama. Šehić Relić pojasnila nam je kako takav termin zapravo ni ne postoji kao službeni, a u svakodnevnom bi se govoru mogao shvatiti kao udruga koja nema plaćenih djelatnika i u kojoj svi angažirani volontiraju.
– Budući da ovaj termin ne postoji u normativnim dokumentima, ni ovdje ga ne bi trebalo koristiti. Puno značajnije za ovaj dokument, a u kontekstu volontiranja mladih bili bi organizatori volontiranja. Organizatori volontiranja sve su neprofitne organizacije i institucije, udruge, zaklade, ustanove, jedinice lokalne samouprave i tijela državne uprave koji prema zakonu o volonterstvu mogu organizirati volonterske programe za mlade. Nacionalni program za mlade mogao je za cilj postaviti unaprjeđenje kapaciteta organizatora volontiranja i donijeti mjere kojima bi potaknuo i olakšao organizacijama da mladima ponude kvalitetne volonterske pozicije, napomenula je Šehić Relić.
‘I jedan i drugi nacionalni program trebaju imati komplementarne mjere’
U samom nacrtu nacionalnog programa za mlade stoji i da je u procesu donošenja Nacionalni program za razvoj volonterstva za razdoblje od 2023. do 2026. kojim će se dodatno razvijati kultura volontiranja mladih i njihovo aktivno sudjelovanje u društvu te vrednovanje toga doprinosa. Šehić Relić rekla nam je da to ne može biti razlog da mjera za mlade volontere nema u nacionalnom programu za mlade.
– Nacionalni program za razvoj volonterstva u pripremi je od 2013. godine. Do sada smo imali nekoliko krugova javne rasprave i uvijek je ostalo samo na nacrtu. Sad je u pripremi novi nacrt za razdoblje 2023. -2026. , ali to je još uvijek u procesu. Istina je da su dosadašnji prijedlozi imali ciljeve i mjere posvećene odgoju i obrazovanju mladih za volontiranje, ali to nikako ne može biti razlog. Logikom kreiranja javnih politika ne bi ni trebalo biti da državni ured specijaliziran za pitanja mladih ne kreira ciljane mjere razvoja kulture volontiranja. Dakle, i jedan i drugi nacionalni program trebaju imati komplementarne mjere koje će predviđati suradnju ključnih dionika, ustvrdila je Šehić Relić.
Taj se odgovor, kao što smo ranije pisali, razlikuje od Hrvatskog saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom koji su nam rekli da su čak zagovarali da u nacionalnom programu za mlade nema posebnih mjera za mlade s invaliditetom. Jer za to, rekli su nam, postoji Strategija vezana uz osobe s invaliditetom, neovisno o dobi. Šehić Relić kao glavne probleme mladih volontera, koji su isto mogli biti dio programa, vidi nepostojanje institucionalnog pristupa obrazovnog sustava volontiranju. Nema ni veze između volontiranja i ciljeva građanskog angažmana koji je utemeljen na vrijednostima demokratskih društva, a Šehić Relić dodala je i bi zbog toga poticanje kulture volontiranja u obrazovnom sustavu trebao biti jedan od najvažnijih ciljeva.
Problem i financiranje te infrastruktura
– Sustav praćenja i vrednovanja volontiranja kod populacije mladih izrazito je važan i trebalo bi ciljano pristupiti osmišljavanju mjera kojima bismo priznavanjem i nagrađivanjem ove vrste doprinosa društvu utjecali na motivaciju novih generacija. Bilo bi važno i pridružiti se naporima koji na europskoj razini ulažu u razmjenu i prepoznavanja zajedničkih alata za potvrđivanje vještina stečenih volontiranjem, rekla je Šehić Relić.
Dodala je i da su pitanje financiranja i infrastrukture česte teme na dnevnom redu mnogih udruga koje rade s mladima ili u svoj rad uključuju mlade volontiranje. Stoga, Šehić Relić rekla je kako postoji potreba za kreiranjem obrazovnih programa za osobe koje rade s mladima.
– Poznajemo nekoliko udruga koje razvijaju neformalne obrazovne programe namijenjene osobama koje rade s mladima, a među njima je i Hrvatski centar za razvoj volonterstva s regionalnim i lokalnim volonterskim centrima. On nudi program neformalnog obrazovanja upravljanja volonterskim programom. Tako se doprinosi unaprjeđenju sposobnosti, vještina, znanja i stavova za daljnji razvoj programa volontiranja i u području rada s volonterima, uključujući i mlade volontere, navela je Šehić Relić.
Mlade u volontiranju sprječava nedostatak slobodnog vremena, ali i nedostatak aktivnosti
Nedavno anketno istraživanje ‘Volontiranje i vrijednosti mladih’, istaknula je Šehić Relić, pokazalo je da mlade u volontiranju najviše motivira želja za stjecanjem novih iskustava i perspektiva pomaganja drugima, a na drugom mjestu je bijeg od vlastitih problema te negativnih emocija, kao i želja za osobnim razvojem.
– S druge strane, ono što ih sprječava u češćem volontiranju primarno se odnosi na nedostatak slobodnog vremena, a u određenoj mjeri i nedostatak odgovarajućih volonterskih programa u njihovoj okolini. Također, iz podataka je primjetno kako je viši kulturni kapital roditelja, operacionaliziran u obliku stupnja obrazovanja, povezan s učestalijim aktivističkim aktivnostima ispitanika. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti kako je nužno razmotriti programe i politike koji će približiti važnost volontiranja u zajednici pojedincima i grupama koji dolaze iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa i, posljedično, s nižim razinama kulturnog kapitala, objasnila je Šehić Relić.
‘Poticanje mladih na volontiranje ima višestruku važnost’
Ti podaci, dodala je Šehić Relić, govore da je važno potaknuti veći broj volonterskih programa za mlade mjerama koje će utjecati na povećanje znanja, vještina i resursa. Posebnu ulogu u tome, rekla je Šehić Relić, imaju inkluzivni volonterski programi jer je u posljednje vrijeme volontiranje jedna od poželjnih aktivnosti. Šehić Relić smatra da postoji cijeli niz novih trendova koji imaju utjecaj na motivaciju i oblike angažiranja mladih koji bi trebali biti dio ovakvog programa. To su, kazala nam je, i važnost izgradnje uključivog društva, socijalne kohezije, mentalnog zdravlja, a posebice koncept inkluzivnog volontiranja koje nudi potencijal za uključivanje i osnaživanje ranjivih skupina.
– Poticanje mladih na volontiranje ima višestruku važnost. Osim što predstavlja izvor društvene energije za utjecaj na društvene potrebe i izazove, ono je i iskustveni način odgoja mladih za aktivnu građansku ulogu u razvoju demokratskog, društveno osjetljivog, humanog , otpornog i vitalnog društva, objasnila nam je Šehić Relić.
Istaknula je kako u Svjetskom izvješću o stanju volonterstva Ujedinjenih naroda iz 2011. godine mladi čine ogromni potencijal za razvoj, pa su zato Ujedinjeni narodi i 2017. godine uspostavili posebni program za mlade volontere. Europska unija također je aktivnom angažmanu mladih, pa i volontiranju, posvetila velik broj politika i poticaja, a jedan od važnijih su Europske snage solidarnosti koje potiču solidarnost, različitosti i uključivanje mladih volontiranjem.
