Pretraga

Svemir na dlanu: Upoznajte zvjezdarnicu na Popovu tornju i sasvim besplatno otkrijte tajne astronomije

A- A+

Svi smo se u nekom trenutku naših života barem jednom zainteresirali za beskrajan prostor izvan atmosfere našeg planeta kojeg zovemo svemir. Neki nisu nikada otišli dalje od imena planeta Sunčevog sustava, neki su možda učili izgled i imena zviježđa, no koliko ustvari znamo o svemiru, nebeskim tijelima i općenito astronomiji? Svima su poznati određeni pojmovi, poput zvijezda, galaksija, planeta i slično, no malo ljudi zna da imamo priliku naučiti nešto više o svemiru i astronomiji, i to potpuno besplatno.

www.zvjezdarnica.hr

Hrvati su u svojoj povijesti imali velik broj poznatih znanstvenika i filozofa koji su se bavili astronomijom i u tome postigli zavidne rezultate, poput Hermana Dalmatina, Ivana Viteza od Sredne ili Ruđera Boškovića. Stoga ne iznenađuje da je 1885. godine na inicijativu sveučilišnog profesora Spiridiona Brusine u Zagrebu osnovano ‘Hrvatsko naravoslovno društvo’ koje je bilo prvo društvo prirodoslovaca u Hrvatskoj i općenito na slavenskom jugu.

Izdvojeni članak

Otkriće Megazemlje šokiralo znanstvenike i poremetilo dosadašnje viđenje svemira

Prvih godina društvo je imalo dvije sekcije, ornitološku i geografsku, dok je astronomija bila prisutna u radu pojedinih članova, poput doktora Otona Kučere koji je napisao popularnu astronomsku knjigu ‘Naše nebo’. Kučera je bio i prvi upravitelj Zvjezdarnice. Zanimljivo je kako je August Kopf 1906. godine otkrio planetoid 589, a u počast otvaranja zagrebačke Zvjezdarnice ravnatelj heidelberškog opservatorija Max Wolf nadjenuo mu je ime ‘Croatia’.

Hrvatsko naravoslovno društvo nedugo nakon osnutka započelo je s konkretnim radom. Prvi koraci su podrazumjevali kupnju glavnog teleskopa i uređenje prostorija.  Prilično su brzo uspjeli ostvariti sve što su planirali, pa su izradili i pokretnu kupolu za dalekozor, a posebno su vodili računa da se gradnja zvjezdarnice na staroj obrambenoj kuli iz 13. stoljeća, Popovom tornju izvede prema strogo znanstvenim zahtjevima. Zvjezdarnica je 1905. godine dobila fotografsku kameru, astronomsku uru i mikrometar, a surađivala je sa više europskih institucija.

Izdvojeni članak

Znanstvenici dokazali: Svemir može nestati svakoga trenutka!

U ovom kontekstu važno je spomenuti da je astronomija bila i predmet u srednjim školama, no školske godine 1948./49. kao i vjeronauk ukinuta je. To je dovelo astronomiju u Hrvatskoj u poziciju beznačajne i nepotrebne znanosti, a apsurd toga je da su iste godine na Mount Palomaru u SAD-u montirali najveći dalekozor na svijetu.

Zvjezdarnica danas

Hrvatska je osim što je iznjedrila nekoliko važnih znanstvenika na polju astronomije, prilično napredna i u otkrivanju novih tajni koje svemir skriva uz pomoć zvjezdarnica. Danas u Hrvatskoj postoji čak 11 zvjezdarnica od kojih je deset aktivnih. Najpoznatija je ona stara istarska u Višnjanu koja je zaslužna za otkriće 1749 asteroida te se istaknula na otkrićima malih nebeskih tijela, svrstana među deset najboljih u svijetu. Također, postala je jedna od najproduktivnijih zvjezdarnica svijeta svih vremena. Njezin voditelj Korado Korlević napravio je ogroman uspjeh u istraživanju asteroida s relativno malim teleskopom, pa je Hrvatska po broju otkrivenih asteroida odmah poslije SAD-a, zahvaljujući gotovo samo ovoj zvjezdarnici.

U Vidulinima kod Žminja u Istri postoji ‘low cost’ zvjezdarnica novog doba koja je dosada otkrila čak 73 nove promjenjive zvijezde. Po statistikama američke AXA grupe (American eXoplanet Archive), rad spomenute zvjezdarnice svrstava Hrvatsku na treće mjesto u svijetu na području opažanja i istaživanja planeta oko drugih zvijezda.

Ona zagrebačka, pak ima ponešto drugačiju orjentaciju. Naime, više od sto godina nakon osnutka, Zvjezdarnica u našem glavnom gradu uglavnom ispunjava zahtjeve modernog građanskog društva pa je najaktivnija u obrazovanju mladih te organizaciji radionica, tečajeva i motrenja neba.

Bogat program prilagođen je raznim dobnim skupinama, od djece do starijih, a potpuno besplatno je dostupan svima onima koji žele nešto naučiti o bespućima svemira.

Natjecanja iz astronomije i ljetna škola

Razgovarali smo s Darijem Maričićem, znanstvenim suradnikom Zvjezdarnice u Zagrebu i njegovim kolegom Gustavom Krenom koji su nam približili u čemu sve učenici, studenti i ostali građani mogu sudjelovati i što sve mogu naučiti o astronomiji.

Astronomska ljetna škola

U školi se radi teorija, ujutro, popodne i navečer. Nažalost, pao je broj sudionika, vjerojatno zbog financija. Nekad smo imali do 70 sudionika, a sada ih ima između 20 i 30, kako kada. To je tradicionalni program zvjezdarnice Zagreb, ljetna škola postoji od 1945. godine,a u njoj mogu sudjelovati svi ljubitelji astronomije. Koncentrirani smo uglavnom na učenike i profesore srednjih škola ako imaju potrebu naučiti nešto više iz astronomije, a što im ne pruža sama škola. Djeca su podijeljena u skupine od 5, a teme su razne, ovisno o voditelju. Od meteora, galaksija, prognoza, Sunca, motrenja neba. Škola traje tjedan dana i za tih tjedan djeca su podijeljena u skupine od 5 od kojih svaka ima svog voditelja koji je koncentriran cijeli dan. Oni ga mogu pitati sve što ih zanima. Ujutro su predavanja školskog tipa, obično imamo predavača sa nekog instituta. Iako se sama škola ne plaća, djeca moraju snositi troškove smještaja i hrane koji iznose oko 1200 kuna. Svi koji žele mogu se prijaviti na našoj stranici zvjezdarnice Zagreb, pojasnio nam je kako funkcionira ljetna škola Darije Maričić.

Gustav Kren otkrio nam je kako u sklopu programa Zvjezdarnice postoji i astronomska ljetna škola koja se održava u periodu od polovice srpnja do početka kolovoza. Mogu sudjelovati stariji osnovnoškolci i srednjoškolci i to oni koje astronomija stvarno zanima. Posljednje se dvije godine ljetna škola održava u Josipdolu kod Ogulina, iako se prije održavala na moru. Naš sugovornik tvrdi da to, nažalost, više nije financijski moguće.

– Osim ljetnih škola imamo astronomske radionice za osnovnoškolce od drugog do osmog razreda što je obično zimi, prvih dana kalendarske godine i traje tri dana po dva sata za vrijeme zimskih ferija, pa onda za vrijeme uskršnjih ferija i ljeti kada završi nastava. Znači, sljedeći ponedjeljak, utorak i srijedu imati ćemo takve radionice. Jedini problem je što je ograničeno, odnosno već smo popunjeni. Imamo i tečajeve, tri vrste. Opći tečaj na koji može doći svatko tko nešto već zna, tečaj za početnike koji je nešto popularniji, te tečaj za napredne na koji mogu doći oni koji zaista već imaju određena znanja, radi se i matematika i fizika, znači naprednije, objasnio nam je Kren.

Dodao je kako vidi da mlade apsolutno zanima astronomija, no ogorčen je što MZOS želi ukinuti natjecanja iz astronomije koja se održavaju od 1966. godine. Smatra da to nije dobro za znanost, a i da zakida djecu za korisno znanje.

Mladi pokazuju velik interes

– Djeca više ne dobivaju bodove, dobivaju ih ako idu pjevati, plesati, a ako nauče nešto kao što je astronomija koja traži fiziku, matematiku, poznavanje prirodoslovlja, to se ne boduje i ne cijeni. Nekad je to bilo itekako cijenjeno, no danas ispada da to više ne bi trebalo nikog zanimati. S druge strane, djeca i mladi imaju interesa, kao i stariji. Primjerice kada održavamo predavanja za građane, nemamo dovoljno mjesta da primimo sve koji žele doći, završio je Kren.

Kako izgleda natjecanje iz astronomije za školarce?

Natjecanja iz astronomije za osnovne i srednje škole održavaju se na tri razine, osim za učenike četvrtih razreda osnovne škole, a to su školska, županijska i državna. Učenici četvrtih razreda osnovne škole natječu se u dvije razine, školskoj i županijskoj. Dakle, na školskoj i županijskoj razini postoji devet kategorija, a na državnoj osam. Županijsko natjecanje sastoji se od testova znanja i festivalskog izlaganja praktičnih radova. Praktični rad smiju raditi samo učenici iz iste kategorije i najviše dva učenika mogu raditi isti rad. Na županijskom natjecanju učenik izlaže praktični rad uz obavezan poster i moguću prezentaciju. U periodu do državnog natjecanja praktičan rad smije se po potrebi dopunjavati. Državno natjecanje sastoji se od obrane praktičnog rada.

S obzirom na činjenicu da je Hrvatska izuzetno uspješna u astronomiji, kako u povijesti tako i danas velika je šteta što Ministarstvo obrazovanja ne čini ništa po pitanju populariziranja te zanimljive znanosti, nego upravo suprotno. Kada bi se astronomija ponudila ponovno u školama u obliku predmeta, praksa Zvjezdarnice koja bilježi veliki interes mladih pokazala je da bi za taj predmet vjerojatno bilo puno zainteresiranih učenika.

Svemir na dlanu: Upoznajte zvjezdarnicu na Popovu tornju i sasvim besplatno otkrijte tajne astronomije
Share via
Copy link
Powered by Social Snap