Doznajte što o ideji oko uvođenja jesenskih praznika kažu iz Ministarstva, kao i kako na nju reagiraju učenici

Javna rasprava oko Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za narednu školsku godinu zatvorena je krajem travnja, a posebno su se u njoj istaknuli prijedlozi za skraćivanjem postojećih praznika te uvođenjem jesenskih. No, te prijedloge, kao i sve ostale, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prihvatilo. Mi smo pitali učenike žele li oni uopće da se uvedu i četvrti praznici, ali uz uvjet da im se zimski, proljetni i ljetni skrate.

foto: pixabay

Sljedeće školske godine zimski odmor učenika trajat će 23 dana, za razliku od ovogodišnjeg koji je trajao 19. Dio sudionika javne rasprave oko kalendara za narednu školsku godinu smatra da je to predugo. Predlagali su tako kraće trajanje odmora, ali njihov veći broj i bolju raspoređenost.

Ministarstvo nije prihvatilo niti jedan komentar iz javne rasprave

Zimski će odmor trajati više od tri tjedna, iako su sve glasnije ideje o uvođenju jesenskih praznika

– Mišljenja smo da bi nastavna godina trebala početi 7. rujna 2018. godine zbog klimatskih uvjeta, ali i zbog premalo vremenskog prostora između jesenskih rokova popravnih ispita, i obrane završnih radova i jesenskog upisnog roka i početka nove školske godine, da su zimski praznici predugački; učenicima je dovoljno odmora od Božića do Sveta tri kralja, tj. od 24. prosinca 2018. do 6. siječnja 2019., komentirala je ravnateljica Talijanske srednje škole – Scuola media superiore italiana Rovinj-Rovigno Ines Venier.

Dodaje, trebalo bi skratiti i uskršnje praznike jer njihovo dugo trajanje utječe negativno na školarce koji se ‘previše opuste’. Venier predlaže i uvođenje neradnog dana, odnosno cijelog tjedna od 29. listopada do 2. studenog, kako bi se učenicima omogućio kratki predah u prvom polugodištu. Rovinjska srednja škola u javnoj raspravi nije bila usamljena u razmišljanjima oko uvođenja četvrtih praznika, no, takve i sve ostale prijedloge pristigle na javnu raspravu Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prihvatilo.

– Prijedlog nije prihvaćen. Neradni dani uređuje se sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima (Narodne novine, br. 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11). U skladu s čl. X. Odluke županija s ostalim osnivačima školskih ustanova na svojem području može za osnovnu školu i/ili srednju školu drukčije planirati početak nastave u prvom polugodištu i/ili trajanje zadnjega tjedna zimskoga odmora, o čemu odlučuje Ministarstvo na prijedlog Ureda, stoji u odgovoru Ministarstva.

Iz MZO-a dodaju i kako je Odlukom ‘predviđena mogućnost odstupanja od utvrđenih rokova za škole koje provode eksperimentalni program ‘Škola za život’, a uvođenjem novih kurikuluma u sve školske ustanove moguće su promjene vezano uz trajanje školske godine i odmor za učenike.’

Čitatelji u anketi dvoje oko uvođenja četvrtih praznika

Školski kalendar s praznicima za 2018./2019.

Na portalu srednja.hr proveli smo anketu s pitanjem: ‘Podržavate li uvođenje jesenskog odmora nauštrb skraćivanja ostalih školskih praznika?’ Do trenutka pisanja ovog teksta, u anketi je svoj glas dalo 1.040 čitatelja, a vrlo tijesna većina, njih 514 (49,14%) podržava takvu ideju. Čak 425 glasača (40,90%) ne podržava uvođenje jesenskog odmora nauštrb skraćivanja ostalih školskih praznika, a njih 101 (9,72%) nije sigurno oko odgovora.

Učinilo nam se kako se raspored odmora i ideje oko uvođenje dodatnog odmora za učenike, najviše tiču baš njih pa smo troje srednjoškolaca i pitali što o tome misle. Sara iz XVI. gimnazije kaže kako ne misli da su zimski praznici od 23 dana predugi i nije baš oduševljena idejom oko uvođenja jesenskih, a skraćivanja postojećih praznika.

– Bolje da su praznici u komadu jer se stignem odmoriti. Ako su odmori kratki imam osjećaj kao da ih ni nema, kaže nam Sara.

I Korina iz zagrebačke Klasične gimnazije razmišlja slično kao ona.

– Ne bih skraćivala već kratke praznike, i ovako imamo četiri dana, a to je skroz dovoljno. Neću se žaliti ako nam se produži taj tjedan (oko Svih svetih, op.a.), ali onda neka se skrate samo ljetni. I proljetni su samo tjedan dana, kako bi to uopće skratili?, pita se Korina.

Senjski učenici mišljenja su da je postojeći kalendar odličan

Izmijenjen raspored pisanja ispita na maturi: Donosimo novi kalendar državne mature 2017./2018.

Mateo iz Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića u Senju, pak, ne želi ni da se skrate ljetni praznici, a razlog je djelomično i poslovne prirode budući da, za razliku od djevojaka, dolazi iz primorskog kraja.

– Ja vam to mogu reći s gledišta jednog učenika čiji su roditelji privatnici-sezonci i koji cijelu godinu žive od ljetnog turizma, a takvih nas ima puno, ne samo u školi, nego i u cijelom primorju, a i državi. Ja pohađam srednju školu u Senju, a za vrijeme ljeta, moja obitelj i ja selimo u Klenovicu, malo mjesto u blizini Novog Vinodolskog. Ondje smo sve do sredine 9., a nekad i početka 10. mjeseca. Zamislite samo koliko bi svima nama koji se nalazimo u sličnoj situaciji skraćivanje ljetnih praznika otezalo već dosta zeznutu situaciju svakodnevnog ‘boravka’ na cesti, a da ne govorimo o vrućinama koje znaju potrajati i duboko u jesen. Skraćivanje ljetnih praznika bila bi kap koja je prelila čašu za brojne obitelji i mislim da to nije dobra ideja, pojašnjava Mateo.

Kaže, nema mu puno smisla uvođenje jesenskih praznika, jer bi oni doveli do situacije ‘odmaranja od odmora’.

– Dakle, moje kolege i ja krenuli bi u školu početkom 9. mjeseca, odmorni i svježi nakon ljeta. Taman u razdoblju kada bi se ponovno ‘uhodali’ u školsku godinu i napokon krenuli s učenjem, morali bi ponovno na odmor i tako sve kreće iz početka. Vjerujem da to ne bi samo utjecalo na raspoloženje učenika, već i na same ocjene. Što se mene i mojih kolega s kojima sam danas uspio popričati o tome tiče, postojeći sustav i odnos radnih i neradnih dana je sasvim u redu, može se reći i odličan. Ne vidimo razloga zašto popravljati nešto što uopće i nije pokvareno, zaključuje ovaj Senjanin.

Kao što smo i pisali, ideja oko jesenskih praznika sama po sebi nije revolucionarna i već postoji u nekim europskim zemljama poput Njemačke i Nizozemske. No, da bi se kod nas uveo dodatan, primjerice jesenski odmor, najprije se treba izmijeniti Zakonu o odgoju i obrazovanju, budući da je ondje jasno navedeno kako ‘tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor’.

Podržavate li uvođenje jesenskog odmora nauštrb skraćivanja ostalih školskih praznika?

Odgovori