Je li vjeronauk izborni predmet? Jednom kad ga ispišete, nije ga lako opet upisati

Iako će mnogi reći da je vjeronauk izborni predmet, Crkva se neće složiti. Pozivaju se na ugovore između Hrvatske i Svete Stolice po kojim vjeronauk ima isti status kao i obvezni predmet. No da se vjeronauk razlikuje od drugih predmeta govori i činjenica da se vjeroučitelji, za razliku od drugih nastavnika, zapošljavaju bez natječaja. Po kojem principu se biraju, iz Crkve nismo uspjeli doznati.

foto: Pixabay.com

Vjeronauk je izborni predmet. Njegova izbornost nije, međutim, jednaka izbornosti drugih izbornih predmeta, napominju u Uredu za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije.

Vjeronauk imaju u redovnom terminu, a etiku subotom: 'Ne možemo drukčije organizirati nastavu'

I zaista, pitanje vjeronauka, za razliku od ostalih školskih predmeta, nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, već je definirano međunarodnim ugovorom između Hrvatske i Svete Stolice (Sveta Stolica je međunarodno pravni subjekt koji predstavlja papinsku vlast nad Katoličkom crkvom).

U ugovoru koji je, pravno gledano, čak iznad ustava stoji kako se Republika Hrvatska obvezuje osigurati izvođenje vjeronauka “kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta”.

Može li se ispisati?

No što to znači za učenike?

Tekst Ugovora jasno kaže da je vjeronauk izborni predmet, ali da se ta izbornost ne odnosi na školu nego na roditelje i učenike. Škola ne može ne ponuditi vjeronauk kao izborni predmet.  Isto tako, nastavu vjeronauka mora izvoditi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava svih drugih obveznih predmeta, objašnjavaju iz Ureda Nadbiskupije.

Vjeronauk se, dakle, tvrde, ne bi smio održavati u posebno vrijeme, nego mora biti u vrijeme redovne nastave. Zanimljiv je tu slučaj Tehničke škole u Karlovcu čiji učenici, ako se odluče na etiku, u školu moraju subotom, dok vjeronauk mogu slušati u sklopu redovne nastave. I dok Crkva brani vjeronauk, etiku nema tko braniti.

Nekim se školama nastavu vjeronauka uvijek stavlja u nulte ili sedme sate ili čak u suprotnu smjenu, zajedno s drugim izbornim predmetima ili slobodnim aktivnostima. Nemaju pravo oni koji vjeronauk u satnici „tretiraju“ kao predmet manje važan od obveznih predmeta, stoji na stranicama Ureda za vjeronauk.

A što je s ispisivanjem s vjeronauka?

Crkva nudi jednostavan odgovor: Vjeronauk se može ispisati samo prije početka nove školske godine, a o toj odluci roditelji i punoljetni učenici dužni su pismeno obavijestiti školu. Za mlađe od 15 to rade roditelji, a stariji od 15 imaju pravo s roditeljima odlučivati hoće li ići na vjeronauk ili ne.

Kad se jednom ispišete, nema nazad. Ili, uz određene uvijete.

Nije stoga dopustivo da se učeniku nakon njegova ispisivanja s nastave vjeronauka omogući, bez ikakvih uvjeta, ponovni upis u kojem od sljedećih vjeronaučnih godišta. Takvom praksom doveo bi se u pitanje kontinuitet ciljeva i sadržaja predviđen programom vjeronauka. Uvjete koje bi trebali ispuniti ti i takvi učenici koji traže ponovni upis treba definirati mjerodavna crkvena vlast u suradnji sa školskim vlastima – stoji na stranicama Ureda za vjeronauk.

O kakvim se uvjetima radi pokušali smo doznati ne samo od Ureda za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije, nego i od Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije, ali oni na naše upite nisu odgovorili.

Što se tiče srednjih škola, situacija je jasna – ako ne upišete vjeronauk, morate na etiku i obrnuto.

Biskup im daje kanonski mandat

Zanimalo nas je i kako se biraju vjeroučitelji. Jer, ako niste znali, svi ostali nastavnici zapošljavaju se putem javnog natječaja, dok vjeroučitelje imenuje mjesni biskup.

Učenici su morali crtati prijatelje koji ne idu na vjeronauk jer je časna rekla da takvima treba pomoć

Katolički vjeronauk odnosno vjerski odgoj izvode osobe kojima je dijecezanski biskup izdao ispravu o kanonskome mandatu (missio canonica) i koji ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske – piše u Ugovoru o katoličkom vjeronauku, dokumentu koji su 1999. potpisali tadašnji ministar prosvjete i športa  mr. sc. Božidar Pugelnik i  kardinal Josip Bozanić, koji je tada bio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Ugovorom su definirali i da biskup može vjeroučiteljima uskratiti kanonski mandat te im je škola u kojoj su radili tada dužna raskinuti ugovor o radu.

Kad školi zatreba vjeroučitelj, ravnatelj mora kontaktirati ministarstvo kako bi osigurali novac za rad novog vjeroučitelja. Nakon tog javlja se Uredu za vjeronauk biskupije na čijem se teritoriju nalazi škola.

Kada su osigurana financijska sredstva za novo radno mjesto, za popunjavanje upražnjenog ili za povećanje radnog vremena postojećeg radnog mjesta škola će od nadležnog biskupijskog  katehetskog ureda zatražiti da odredi prokladnu osobu za izvođenje nastave vjeronauka.

Odlika dijecezanskog biskupa daje se u pisanom obliku i uz nju se školi dostavlja ostala potrebna dokumentacija iz koje je vidljivo da vjeroučitelj ispunjava potrebne uvjete u skladu s propisima Republike Hrvatske te isprava o kanonskome mandatu (missio canonica).

Ravnatelj škole razmotrit će dostavljenu dokumentaciju, te ako predložena osoba ispunjava sve uvjete u skladu s propisima, ponudit će joj ugovor o radu na neodređeno vrijeme – upute su koje je ravnateljima 2000. poslao tadašnji ministar Vladimir Strugar.

Kako među teolozima biraju koga će poslati u školu, nisu nam objasnili. A vi sad znate da na vjeronauk, ako ste ga prije slušali, a školu prije početka školske godine niste obavijestili da ga ispisujete, morate ići.

Odgovori