Pretraga

Predsjednik Sindikata biciklista: ‘I naši gradovi mogu biti poput Amsterdama ili Kopenhagena’

A- A+

Jedan od gostiju na našoj online konferenciji ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju bio je Janko Večerina, predsjednik Sindikata bicikla. Riječ je o udruzi koja aktivno radi na zaštiti prava jedne skupine ljudi – biciklista. Svojim akcijama upozoravaju na propuste i probleme na koje biciklisti nailaze, a često surađuju i s tvrtkama, ustanovama i institucijama po pitanju popularizacije biciklizma i sigurne vožnje. S Jankom smo, osim o aktivnostima udruge, razgovarali i o važnosti biciklizma za zdravlje čovjeka, ali i društva, te o potencijalu kojeg imaju brojni hrvatski gradovi kad je u pitanju biciklistička infrastruktura.

EkoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju zvala se naša prva online konferencija. Kako i samo ime da naslutiti, konferenciju, koju smo održali 22. travnja – na Dan planeta Zemlje, smo posvetili ekologiji i održivom razvoju. Među zanimljivim gostima pronašao se i predsjednik Sindikata biciklista Janko Večerina.

S njime smo prošli kroz brojne teme iz biciklističkog svijeta, pa tako i one koje se tiču biciklističke infrastrukture.

– Slike koje prikazuju stanje prije i poslije intervencije u biciklističku infrastrukturu u nekim europskim zemljama izgledaju stvarno super. Uglavnom se prikazuju slike Amsterdama ili Kopenhagena, zato ja na svojim predavanjima uvijek prikazujem slike Zagreba, kako je izgledao Trg bana Jelačića 1960-ih ili 1970-ih, a kako izgleda danas. Kome se više sviđa Trg kad je bio ogromno parkiralište? Ili zadnje povećanje pješačke zone je Europski trg! Tamo su do 2013. vozili auti, a danas se skoro više nitko toga ne sjeća. Danas tamo mogu proći taksiji i dostavne službe, ali je namijenjeno pješacima. I na kraju tu nitko nije izgubio, rekao je Večerina komentirajući kako male promjene u gradovima i pretvaranje pješačkih zona donosi puno dobrobiti za same stanovnike.

U Zagrebu se već sada brzo može doći do nekih rješenja

Na pitanje kako riješiti problem velikog broja auta jednom kad se zatvore dijelovi grada za motorna vozila, Janko Večerina objašnjava da već sada u Zagrebu postoji potencijal za donošenje brzih, a efikasnih mjera.

– Radi se o javnim gradskim garažama, ali koje ne omogućuju građanima povlaštenu kartu. Dakle, Grad Zagreb ima puno garaža ali ne omogućuje stanovnicima da tamo parkiraju, nego samo ima komercijalne cijene za one koji dolaze izvan grada. Tako da je ta promjena jedna izuzetno brza mjera, besplatna praktički, kojom se može maknuti parking s cesta i osloboditi prostor na ulicama za biciklističku infrastrukturu, rekao je Večerina.

Izdvojeni članak

Profesor EFZG-a objasnio koja radna mjesta su budućnost: ‘Za njima je svaki dan sve veća potreba’

Sastavni dio biciklističke infrastrukture, svakako su i parking mjesta za bicikliste. Premda je broj parkirnih mjesta u gradovima u porastu, postoji ipak jedan problem. Kako je u razgovoru zaključeno, u gradovima i ispred različitih institucija, kao što su škole, često možemo vidjeti tzv. spirale, konstrukciju za parkiranje bicikla za koju bicikl jedino možemo zaključati oko kotača bicikla, što onda dovodi do problema.

Kako pravilno zavezati bicikl?

Kako je Večerina rekao, puno bolje rješenje su tzv. klamerice, za koje bicikl možemo privezati za okvir. Klamerice su postale standard u ostalim europskim gradovima, ne samo zbog estetike, već i zbog prostorne efikasnosti. Koja rješenja su još ponuđena te kako pravilno zavezati bicikl i kojim lokotima, pogledajte u videu!

Predsjednik Sindikata biciklista: ‘I naši gradovi mogu biti poput Amsterdama ili Kopenhagena’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap