U nekim područjima, nakon što diplomirate možete zaslužiti velike beneficije za dugotrajan boravak u fakultetskim klupama, no više je onih diploma koje vam baš i ne donose veliku prednost pri kasnijem traženju posla. Ni u smislu zarade, ali ni prvenstva u zauzimanju radnog mjesta. Evo upravo deset takvih diploma, koje vam neće donijeti prednosti u odnosu na kolege s nižim obrazovnim stupnjem.
Nakon završetka srednje škole, mladi koji odluče studirati, osim osobnih preferencija, uglavnom takav korak poduzimaju i iz materijalnih interesa, odnosno kako bi stekli kvalifikacije koje će im donijeti viši životni standard i prednost prilikom zapošljavanja. No, nažalost razina obrazovanja i blagostanje nisu nužnu povezane kategorije. Portal Business Insider piše o deset fakultetskih diploma koje su beskorisne u smislu što vam neće donijeti preveliku prednost u odnosu na kolege, koje imaju manje škole. Treba uzeti u obzir i da je godina studija u SAD-u puno skuplja nego li kod nas.
10. Ljudski resursi i unapređenje osoblja
Prema analizi Georgetown Centera, o obrazovanju i s njime povezanom zapošljavanju, koje je spomenuti portal iskoristio u članku, diplomanti u granama ljudskih resursa te unapređenja sposobnosti (liderskih, upravljanja financijama, strategije, komunikacija) zaposlenika, imaju u SAD-u prosječni godišnji prihod 70 tisuća dolara, dok prvostupnici (baccalaureusi) s iskustvom imaju prosječne godišnje prihode 57 tisuća dolara.
Među iskusnim prvostupnicima nešto je više nezaposlenih (5.9 posto), nego među diplomantima (5.1 posto).
9. Kriminalistika i vatrogasna služba
Dok primjerice kod nas još ne postoji studij za sigurnost od vatrene stihije, unatoč tomu što je svake godine velik broj požara, osobito u vrijeme ljeta na obali, u SAD-u postoji zvanje inženjer zaštite od vatre (Fire protection engineer). No, diploma i nije previše atraktivna. Zajedno s kriminalistima, diplomanti u ovim područjima prosječno zarađuju 66 tisuća dolara godišnje, a prvostupnici s iskustvom 56.
8. Grafički dizajn i komercijalna umjetnost
Imate li tri godine fakulteta u ovim dvjema granama te radno iskustvo, prosječno u SAD-u možete zaraditi 50 tisuću dolara, dok uz master diplomu, bez radnog iskustva prosječno ćete zaraditi 61 tisuća dolara.
Kada je riječ o šansi za zapošljavanje, gotovo je podjednaka. Nezaposlenih prvostupnika s iskustvom je 6.4 posto, a diplomanata bez iskustva 6.7 posto.
7. Muzička akademija
Osim službi sigurnosti, te modernih informatičkih i ekonomskih zvanja, nelogičnosti ima i u jednoj tradicionalnoj umjetnosti. Naime prvostupnici muzičkih akademija s nešto radnog iskustva prosječno će godine zaraditi 46 tisuća dolara, a diplomirani muzikolozi bez iskustva tek 55 tisuća dolara.
6. Mediji
U Hrvatskoj ima nekoliko javnih fakulteta za novinarstvo i još nekolicina privatnih. To dovodi i do toga da tek svaki peti diplomirani novinar dolazi do posla, o čemu smo pisali. U SAD-u je neznatno na godišnjoj razini prosječno slabije plaćen prvostupnik novinarstva s iskustvom (51 tisuća dolara), u odnosu na diplomiranog novinara čiji je godišnji prosjek prihoda 53 tisuće dolara.
Nezaposlenost je znatno izraženija među iskusnim prvostupnicima (7.9 posto), nego među diplomatnima novinarstva (6.2 posto).
5. Marketing i istraživanje tržišta
Iskusni prvostupnici iz navedneih područja zarađuju u prosjeku 65 tisuća dolara godišnje, dok diplomanti zarađuju 81 tisuću. Nezaposlenost se razlikuje među ovim dvjema skupinama se razlikuje u 0.01 posto.
4. Kemijski inženjering
Ako ste prvostupnik kemijskog inženjeringa u SAD-u s nešto radnog iskustva, godišnje ćete u prosjeku zarađivati 94 tisuće dolara. No, ako ste spomenutu granu diplomirali te ste se tek zaposlili prosjek godišnje zarade bi vam trebao biti 102 tisuće dolara.
Kada je riječ o kemijskom inženjeringu, stopa nezaposlenosti je vrlo niska. Tako da je nezaposleno svega 3.1posto prvostupnika s iskustvom, te 2.8 posto diplomiranih kemijskih inženjera.
3. Informacijski sustavi
I ovaj studijski smjer ne postoji kod nas, no mogao bi se u budućnosti pojaviti. Naime ljudi koji ga završe, bave se obradom, unosom i kontrolom protoka podataka. Oni s trogodišnjom diplomom u ovom polju te nešto radnog iskustva prosječno u SAD-u zarađuju 66 tisuća dolara, dok oni s master diplomom zarađuju 81.
Nezaposlenost među diplomantima u informacijskim sustavima (5.4 posto) je za čitav cijeli broj veća, nego među baccalaureusima s iskustvom (4.4 posto).
2. Farmaceutske znanosti i administracija
Kao i kod nas, u farmaceutskoj industriji je niska stopa nezaposlenosti. Samo 2.5 posto za prvostupnike s iskustvom te 2.9 posto za diplomante. U SAD-u su brojke o stopi nezaposlenosti istovjetne i među radnom snagom u administraciji.
Ako u ovim oblastima imate trogodišnje studijsko obrazovanje te radno iskustvo, možete u prosjeku zaraditi 108 tisuća dolara godišnje. Ako ste pak diplomirali farmaciju ili administraciju (upravu) zarađivat ćete prosječno 110 tisuća dolara godišnje.
1. Jezici i dramska umjetnost
Iako su primanja diplomanata iz jezika i dramskih umjetnosti (58 tisuća dolara) u prosjeku veća za 14 tisuća dolara godišnje, u odnosu na prvostupnike s iskustvom (44 tisuća dolara), problem leži u stopi nezaposlenosti.
Ona je među prvostupnicima jezika i dramskih umjetnosti, koji imaju radno iskustvo 4.3 posto, a među diplomantima spomenutih područja čak 12.3 posto.
