Pretraga

Nova kriza u znanosti: Ustavni sud ukida odredbe Zakona o HKO-u kojima su se izjednačavali sveučilišni i stručni studiji

Ustavni sud 10. ožujka donio je Odluku o ukidanju odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje su izjednačavale sveučilišne i stručne studije. Ta je Odluka donesena na temelju ustavne tužbe koju su podnijeli rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te svi pravni fakulteti u državi, to jest, njihovi dekani. Odluka je donesena uz tri izdvojena mišljenja petero sudaca. Podsjetimo, ovo je drugi put da Zakon o HKO-u rektor Boras šalje na Ustavni sud ne bi li se studenti stručnih studija stavili na nižu razinu od studenata sveučilišnih studija.

Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
| Foto: srednja.hr

Ustavni sud u svojoj Odluci od 10. ožujka, koju možete pronaći na dnu ovog teksta, ocijenio je da je zakonodavac samo djelomično ispoštovao njihovu Odluku iz 2016. jer su na razinu 6 HKO-a u Zakonu ponovno smještene dvije vrste kvalifikacija, i to kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija i preddiplomskih sveučilišnih studija, dok su na razinu 7.1 HKO-a smještene kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.

Smatraju da je time postupljeno protivno stajalištima izraženim u odluci iz 2016., čime je došlo do ponovne uspostave protuustavnog stanja koje je 31. prosinca 2016. bilo prekinuto.

Priča o HKO-u vuče se od 2016.

Prijedloge koji su se razmatrali u ovom ustavnosudskom postupku podnijeli su 27. srpnja 2018. Sveučilište u Zagrebu, koje zastupa rektor Damir Boras i pravni fakulteti na čelu sa svojim dekanima (Pravni fakultet u Zagrebu, Pravni fakultet u Osijeku, Pravni fakultet u Rijeci i Pravni fakultet u Splitu).

Oni su osporavali suglasnost izmijenjenog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s Ustavom i to u dijelu kojim su preddiplomski sveučilišni studiji smješteni na razinu kvalifikacija 6 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i u dijelu kojim su specijalistički diplomski stručni studiji smješteni na razinu kvalifikacija 7.1 HKO-a.

Naime, rektoru Borasu i ostalim predlagateljima smetalo je što su Zakonom bili izjednačeni sveučilišni i stručni studiji. To je već drugi put da Boras šalje Zakon o HKO-u na Ustavni sud iz istog razloga.

Prvi put u ime Sveučilišta u Zagrebu rektor Damir Boras poslao je na Ustavni sud Zakon o HKO-u smatrajući spornom istu HKO razinu (razina 7) sveučilišnih i stručnih diplomskih studija te nejasno definiran pristup razini 8 (doktorskoj razini), s obzirom da je Sveučilište smatralo da toj razini mogu pristupiti isključivo diplomirani sveučilišni studenti.

Ustavni sud tada je (travanj, 2016.) poslao Zakon o HKO-u na doradu te su izrađena dva prijedloga. Nakon burne i dotad nezapamćeno brojne javne rasprave, dogovorena je da će se usvojiti verzija izmjena i dopuna Zakona o HKO-u koja je, prema studentima stručnih studija, nediskriminatorna, te je 6. srpnja 2018. ovakav izmijenjeni Zakon bio usvojen u Saboru.

To se nije svidjelo Sveučilištu u Zagrebu, ali ni pravnim fakultetima. Oni su u zajedničkom priopćenju objasnili zašto smatraju da novo zakonsko rješenje ne slijedi odluku Ustavnog suda nakon koje se moralo pristupiti izmjenama Zakona. Potom su izmijenjeni Zakon ponovno poslali na Ustavni sud.

Ocjena Ustavnog suda

Tako je Ustavni sud 10. ožujka ove godine odlučio da se ukinu odredbe Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje su izjednačavale sveučilišne i stručne studije.

U njihovoj ocjeni, pojašnjavaju materijalnu (ne)suglasnost izmijenjenog Zakona i Ustava.

– Ustavni sud ponavlja da je visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj utemeljeno na binarnom sustavu sveučilišnih studija i stručnih studija te je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu, jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni. Međutim, sveučilišni i stručni studiji su dva različita sustava visokog obrazovanja, koja obrazuju i osposobljavaju studente za različite svrhe (sveučilišni studij osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća, a stručni studij osposobljava za neposredno uključivanje u radni proces). Dosljedno tome, stručni i sveučilišni studiji podliježu i drugačijim institucionalnim kriterijima u svim postupcima vrednovanja, od inicijalne akreditacije (osnivanja), tematskih vrednovanja, reakreditacije i sl., stoji u njihovoj ocjeni.

Smatraju da zakonodavac nije ispoštovao odluku iz 2016. te da su ponovno propisana rješenja koja su tada proglašena neustavnima, a sve zbog smještanja kvalifikacija stečenih završetkom stručnih i sveučilišnih studija na istu razinu HKO-a, odnosno pridruživanjem kvalifikacija različitih prema vrsti istoj razini HKO-a.

– Osporeno zakonsko rješenje nesuglasno je s člankom 14. stavkom 1. u vezi s člankom 65. stavkom 1. Ustava (diskriminacija po naobrazbi) jer su bez objektivnog i razumnog opravdanja kvalifikacije stečene završetkom stručnih i sveučilišnih studija smještene na istu razinu HKO-a, piše dalje u ocjeni Ustavnog suda.

Cijelu ocjenu Ustavnog suda možete pronaći u dokumentu na dnu teksta.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovorili su nam da je ministrica Blaženka Divjak, nastavno na Odluku Ustavnog suda, 21. travnja  donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Kako kažu, održana je prva sjednica na daljinu te se nastavlja s radom kako bi se Nacrt prijedloga zakona čim prije uputio u proceduru donošenja izmjena i dopuna Zakona.

Iz izdvojenog mišljenja troje sudaca

Posljedice koje za položaj studenta stručnih studija, bilo da se radi o studentima koji su studirali u Hrvatskoj ili u ostalim državama članicama Europske unije, slijede iz stajališta kojima većina pokušava opravdati izreku svoje odluke ukazuju kako je ovom odlukom dovedena u pitanje sama sloboda kretanja studenata u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja radi uključivanja na zajedničko tržište rada zajamčena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Ovom odlukom većina u biti odbacuje načela uzajamnog priznanja u području obrazovanja na kojem u osnovi počiva Europski klasifikacijski okvir, a onda i nacionalni klasifikacijski okvir koji se na njemu temelje. Primjerice, ako bi stajališta koja se nalaze u obrazloženju ove presude zaživjela u praksi, slijedilo bi da upis studenta koji je na nekom od visokih učilišta u Austriji završio magistarski program iz međunarodnih odnosa (ili recimo u hrvatskoj nepoznat studiji komparativnih politika suzbijanja korupcije u javnoj upravi) na doktorski studiji hrvatskog fakulteta političkih znanosti predstavlja diskriminaciju onih studenata koji su u tom području završili magistarski sveučilišni studiji u Hrvatskoj usprkos činjenici da je Austriji taj studiji izveden na izvansveučilišnoj obrazovnoj instituciji u potpunosti jednako vrednovan i klasificiran kao znanstveni studiji iz istog područja izveden na jednom od austrijskih sveučilišta. Drugim riječima, prema mišljenju većine, međusobno priznanje obrazovnih kvalifikacija stečenih u Austriji sukladno austrijskim nacionalnim propisima dovelo bi u takvom slučaju do povrede Ustava. Ovakvu negaciju načela međusobnog priznanja u području stjecanja obrazovnih kvalifikacije nije moguće pomiriti sa člankom 141.c. Ustava na kojem Ustavni sud inače inzistira kada traži od redovnih sudova da u potpunosti poštuju i primjenjuju EU pravo.

Zanimljiva izdvojena mišljenja nekih ustavnih sudaca

Uz najnoviju Odluku Ustavnog suda kojom se ukidaju odredbe Zakona koje izjednačavaju sveučilišne i stručne studije, objavljena su i tri izdvojena mišljenja ustavnih sudaca i to izdvojeno mišljenje Snježane Bagić, izdvojeno mišljenje Mate Arlovića i zajedničko izdvojeno mišljenje Andreja Abramovića, Lovorke Kušan i Gorana Selaneca.

Izdvajamo samo neke dijelove izdvojenih mišljenja, a pune tekstove možete pronaći u dokumentu na kraju teksta, na samom kraju dokumenta.

Tako troje ustavnih sudaca u zajedničkom izdvojenom mišljenju objašnjavaju problematiku argumentacije ove Odluke:

Prvo, izreka se »temelji« na argumentima koji nemaju uporište niti u samom tekstu ustavnih odredbi niti u nekoj iole smislenoj ustavnoj doktrini. Argumenti kojima većina pokušava opravdati svoju izreku su suviše općeniti i nedorečeni. Dobar dio njih je u međusobnoj suprotnosti. Zbog svoje nedorečenosti, nekoherentnosti i kontradiktornosti vode k pravnim zaključcima koji su ustavnopravno izuzetno problematični pa i u određenim aspektima apsurdni.

Drugo, argumentacija koja čini obrazloženje ove odluke u potpunosti je odvojena od životne realnosti i prijeti otvaranjem ozbiljnih problema za studente stručnih studija na visokoobrazovnim institucijama (kako unutar tako i izvan sveučilišnog sustava), ali i zakonodavca. Zakonodavac je ovom odlukom doveden u izuzetno tešku poziciju koja od njega traži da uredi sustav obrazovanja tako da istovremeno zadovoljava nejasne kriterije postavljene ovom odlukom, a pri tome ne krši neka druga jamstva zajamčena kako Ustavom tako i EU pravom. Nismo sigurni da je to moguće.

Isto tako, trojac se čudi neobičnosti ove ocjene:

Većina smatra kako su svrstavanjem znanstvenih i »čisto« stručnih studija na istu razinu povrijeđena čak dva ustavna jamstva. Većina smatra kako su takvim svrstavanjem studenti sa završenim znanstvenim studijem diskriminirani u odnosu na studente koji su završili (društveno jednakovrijedne) stručne studije čime je povrijeđeno jamstvo jednakosti iz članka 14. stavka 1. Ustava. Ovakva ocjena je izuzetno neobična. Naime prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda diskriminacija zabranjena jamstvom iz članka 14. stavka 1. Ustava sastoji se od nepovoljnog postupanja prema određenoj osobi uvjetovanog pripadnošću te osobe nekoj od društvenih skupina koje su bile ili jesu sustavno dovođene u podređeni položaj u društvu. Iako suočena s tim pitanjem tijekom rasprave većina u svom obrazloženju niti na koji način nije obrazložila kako je moguće da skupina – studenti koji su završili znanstvene (sveučilišne) studije – kojoj zakon jasno i izričito priznaje veća prava u pogledu mogućnosti napredovanja kroz različite razine obrazovanja ima nepovoljniji položaj u odnosu na skupinu kojoj ta prava nisu priznata.

U svojem izdvojenom mišljenju istaknuli su i primjer Instituta Ruđer Bošković, čime žele naglasiti apsurdnost stajališta većine:

Slikovit primjer apsurdnosti ovog stajališta većine možemo naći na primjeru možda i najuglednije hrvatske znanstvene institucije. Naime, iz općenitog i u smislu ustavnopravne argumentacije nedorečenog stajališta većine da je, temeljem Ustavom zajamčene autonomije, sveučilište jedino ovlašteno osposobljavati studente za znanstveno stvaralaštvo proizlazi kako niti znanstveni instituti kao što je Institut Ruđer Bošković ne mogu osnivati svoje znanstvene studije, primjerice doktorske studije, izvan suradnje s nekim od hrvatskih sveučilišta. Istovremeno, ako se pogleda vizija razvoja koju je usvojio IRB lako se može utvrditi da IRB planira upravo to: osnivanje »vlastitih studija« kao dio strategije da bi mogao u »sljedećih 5.-10. godina postati nacionalni i regionalni centar za poslijediplomsko obrazovanje iz pojedinih smjerova znanstvene djelatnosti Instituta« (vidi https://www.irb.hr/Obrazovanje/Aktivnosti). Treba li tu viziju smatrati upitnom nakon ovakve odluke i njenog obrazloženja? Smatra li većina da Ustav u području znanstvenog obrazovanja uistinu ne pruža dovoljno prostora i za sveučilišta i za institute kao što je IRB iako bi tako što zakonodavac izričito omogućio?

Dopuna teksta, 28.4.2020. u 16:40h

Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola, Damir Jugo, odgovorio je na naš upit vezan za odluku Ustavnog suda. Rekao nam je da se sa sadržajem odluke apsolutno ne slaže, da smatra da je potpuno pogrešna i da u velikoj mjeri dijeli stavove sudaca koji su prilikom njezinog donošenja podnijeli izdvojena mišljenja.

– Predstavnici Vijeća veleučilišta i visokih škola sudjeluju u radu Povjerenstva Ministarstva znanosti i obrazovanja koje već radi na izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Vjerujem kako će Ministarstvo, uz pomoć navedenog Povjerenstva, naći pravo rješenje za izmjene ovog Zakona koje će regulirati ovo pitanje, a pritom ni na koji način neće u nepovoljan položaj dovesti gotovo 50.000 studenata stručnih studija u Hrvatskoj, rekao je Jugo.

*Ako vam se dokument ne učitava pravilno, osvježite stranicu