Pogledajte u kojim krajevima Europe je studiranje luksuz, a gdje ćete proći najpovoljnije
Upisivanje fakulteta te završetak istoga u nekim zemljama se smatra luksuzom, dok druge pružaju besplatnu mogućnost studiranja. Na pojedinim krajevima svijeta mladi ljudi grcaju u dugovima i kreditima samo kako bi stekli visoku naobrazbu, a primjerice u Danskoj nijedan student ne plaća školarinu. Obrazovna mreža Eurydice u svom izvještaju posebno se osvrnula na državne školarine i financijsku podršku u 33 europske zemlje. Stoga pogledajte gdje je studiranje najpovoljnje, a gdje će vas debelo lupiti po džepu.
Danska, Island, Norveška, Finska i Švedska svim studentima omogućavaju besplatno obrazovanje. S druge strane najdublje se mora zaviriti u džep ukoliko se želi studirati u Velikoj Britaniji, Irskoj i Estoniji, piše u novom izvještaju obrazovne mreže Eurydice pod nazivom Državne školarine i sustavi financijske podrške za 2013./2014. godinu.
Zahtjevno i opsežno istraživanje koje je obuhvatilo 38 obrazovnih sustava u okviru 33 zemlje koje sudjeluju u programima cjeloživotnog učenja EU-a provela je mreža Europske komisije Eurydice. Osim zemalja EU u analizama su obrađeni podaci iz Turske, Lihtenštajna, Islanda, Norveške i Švicarske, pišu Nezavisne novine.
Britanci i Estonci bez sluha za siromašne
Najviše školarine u Europi se plaćaju u Velikoj Britaniji gdje njihova razina doseže 11 tisuća eura. Istu cifru će za svoje obrazovanje morati izdvojiti i domaći i strani studenti koji dolaze iz EU. Ipak, britanski sustav ima i neke povlastice koje se uglavnom realiziraju kroz vrlo povoljne studentske kredite koje mladi intelektualci otplaćuju tek nakon što završe fakultet i nađu posao.
Zanimljivo je da u Škotskoj, domaći škotski studenti i nebritanski EU studenti, imaju besplatno obrazovanje dok pristupnici iz Engleske, Walesa i Sjeverne Irske tu povlasticu nemaju.
Tek nešto bolja situacija je u Irskoj gdje domaći studenti moraju izdvojiti 2 500 eura za doprinose iako formalno ova otočna država ima besplatno prvostupničko obrazovanje. Ostali EU pristupnici plaćaju šest tisuća eura, a svi oni koji dolaze izvan Europske unije moraju izdvojiti dva ili tri puta višu cifru, ovisno o cjeniku koji određuje svaki fakultet za sebe.
Ništa povoljnija situacija nije ni u dalekoj Estoniji gdje je u tijeku reforma sustava. Naime, odlučili su povezati školarinu s uspjehom studiranja, odnosno što bi rekli naši ministri, teže izvrsnosti. Ukoliko student po semestru skupi 60 bodova može studirati besplatno, no u protivnom visokoškolska institucija naplaćuje bodove te školarina može biti veća i od 7 tisuća eura.
Nordijske zemlje raj za studente, Španjolska nudi velike povlastice
Nije iznenađenje da se u sasvim drugačijoj situaciji nalaze studenti u nordijskim zemljama blagostanja. Bogate, rijetko naseljene i u stalnoj potrazi za kvalitetnim kadrom skandinavske zemlje, Danska i Island osiguravaju besplatno studiranje za sve.
Uz njih prilično povoljno se može obrazovati u Španjolskoj i Švicarskoj. Naime, ove dvije zemlje različitog ekonomskog statusa nude slične modele koji podrazumjevaju najveće povlastice u obliku kredita.
Njemačka će po svemu sudeći uskoro stati rame uz rame s već spomenutim nordijskim zemljama. U najmnogoljudnijoj zemlji EU obrazovanje je besplatno za sve u 15 od 16 saveznih država. Tek se u Donjoj Saksoniji naplaćuje studentima tisuću eura po akademskoj godini no po svemu sudeći i to će se promijeniti.
Besplatan je i prvostupnički ciklus u Austriji.
Hrvatska u društvu bivših socijalističkih zemalja i Italije
Hrvatska se po principu uređena obrazovnog sustava nalazi u društvu većine bivših socijalističkih zemalja te Italije.
U Mađarskoj, Sloveniji i Litvi većina studenata se može upisati o državnom trošku no ako im to ne pođe za rukom morat će izdvojiti više od 5 tisuća eura.
Od ostalih europskih zemalja, susjedna Italija ima približno istu cijenu na visokoobrazovnim institucijama kao i Hrvatska te školarine iznose u prosjeku 1 300 eura.
Lijepa naša prema istraživanju srpskog portala Blic ima prosječnu školarinu od oko 900 eura čime se smjestila na treće mjesto po skupoći odmah iza Srbije i Slovenije, a ispred Crne Gore, BIH i Makedonije
