Upoznajte profesora s potpuno obrnutim pristupom nastavi: Studenti predavanja slušaju doma, a na satu rješavaju zadaće

Kada bi vam netko rekao da sluša obrnuta predavanja, vjerojatno mu ne biste vjerovali. No, na jednom visokom učilištu u Hrvatskoj predaje profesor koji je pronašao način kako studentima olakšati učenje i to tako što je ‘obrnuo’ predavanja. Njegovo ime je Peter Schmidt, predaje na RIT Croatia u Zagrebu, a koncept predavanja koji studentima olakšava put do znanja i dobrih ocjena naziva flipped classes. Bila sam na jednom takvom predavanju i razgovarala s njime o ovoj rijetkoj metodi poučavanja u Hrvatskoj.

Profesor Peter Schmidt | foto: RIT Croatia

Koncept flipped classes odnosno, obrnutog načina izvođenja nastave, u Hrvatskoj je većinom još uvijek nepoznanica. Riječ je o tipu predavanja gdje studenti kod kuće slušaju predavanje profesora, a potom dolaze na nastavu gdje zajedno s profesorom rješavaju zadaću. Dakle, ono što bi inače radili doma, rade na nastavi i obrnuto.

U Hrvatskoj ovakav tip nastave postoji na kolegijima koje drži profesor Peter Schmidt na RIT Croatia u Zagrebu. U sklopu programa Postani naš student na jedan dan provela sam dan na ovom američkom koledžu pa tako i sudjelovala na predavanju Financial Accounting gdje sam mogla vidjeti kako funkcionira ovaj tip nastave.

Budući da sam došla usred semestra, nisam najbolje mogla ‘pohvatati’ što se to događa u raspravi profesora i studenata, ali sam primijetila kako je većina studenata aktivna. Na početku sata profesor je svim studentima podijelio papir s devet zadataka i odmah su se bacili na posao. Profesor je čitao zadatak, a nakon što su studenti kratko promislili o rješenju, već su se u zraku mogle vidjeti ruke studenata koji su se javljali za riječ. Čak i kada bi studenti pogriješili u davanju odgovora, profesor bi prozvao drugog studenta koji bi objasnio što je bilo krivo u odgovoru prethodnog studenta.

Provela sam dan na američkom koledžu i osjetila dašak potpuno drugačijeg obrazovanja

Nakon vrlo dinamičnog predavanja, s profesorom Schmidtom sam porazgovarala o ovom konceptu. Zanimalo me kakvi su rezultati ovakvog koncepta nastave, kako studenti gledaju na to te imaju li zbog ovog načina nastave bolje ocjene.

Kako biste vi opisali koncept flipped classes?

Ono što bih inače govorio na satu, predavanje u kojoj objašnjavam teoriju i primjere, snimim i pošaljem studentima. Studentima je zadaća da prije svakog predavanja na faksu pogledaju to moje predavanje, koje je najčešće podijeljeno u pet videa po desetak minuta. Onda kada dođu na faks na predavanje pričamo o sadržaju videa, što im je bilo nejasno i koja su se pitanja pojavila. Ali, to je samo mali dio predavanja, drugi, veći dio je vježba. Ono što bi inače bila zadaća, mi radimo na satu. Podijelim studentima zadatke i zajedno ih rješavamo, jedan po jedan. Studenti se javljaju, komentiraju kako bi došli do rješenja i koji su točni odgovori. Mislim da tek kroz vježbu možeš shvatiti što je bilo teško ili što nisi shvatio u gradivu. I ti trenuci su najvrjedniji.

Priprema li to studente bolje za ispit?

Barem načelno! Događa se greška koja stvara probleme studentima, a to je da misle ako je riječ o videu, da to mora biti lako. Ali sadržaj još uvijek moraš učiti, kao i u slučaju predavanja ex cathedra. A za učenje treba uložiti trud i vrijeme.

Je li ovakva vrsta nastave uobičajena u inozemstvu?

Jest, to je poprilično standardno. U Americi se često izvodi takva nastava, to je poznati model. U našoj regiji to se uopće ne radi; drugi stručnjaci koji rade na ovim područjima mi govore da nigdje nisu vidjeli takva predavanja. Tako da bih rekao da ovo predstavlja svojevrsnu novinu u načinu poučavanja, pristupu nastavi i studentima. Mogao bih primjerice zadati studentima 80 stranica knjige da pročitaju doma, a da na satu zajedno rješavamo zadatke. No, studenti to ne vole i to ne rade. Neće nitko pročitati 80 stranica svaki put i biti spreman za predavanje. Ali, ja ih mogu nagovoriti da pogledaju pet videa od desetak minuta gdje ja objašnjavam gradivo iz knjige. To je manja prepreka do znanja.

Na RIT Croatia vlada multikulturalna atmosfera | foto: RIT Croatia

Kako studenti reagiraju na ovakvu nastavu?

Uglavnom pozitivno. To, naravno, znači da ima i studenata koji krivo razumiju ovaj koncept pa misle da mogu pustiti video u pozadini dok skrolaju kroz Instagram i Facebook i da će na taj način nešto uspjeti naučiti. Onda takvi studenti izađu na ispit pa ga padnu jer ispadne da nisu ništa naučili. Drugi problem je da ništa ne rade cijeli semestar, a onda dan prije ispita pogledaju 35 videa. I onda ništa ne nauče jer je to nemoguće. Nažalost, svake godine bude barem jedan takav primjer.

Ipak, rekao bih da studente na ovaj način usmjeravam na put do usvajanja znanja i, posljedično, dobre ocjene. A sad, hoće li oni poći tim putem, ja ne određujem. Ali, mislim da je taj put najbolji i najlakši odabir. Takav način rada omogućuje ti da znanje zaista usvojiš, pa i dobra, najbolja ocjena uopće nije problem – toliko je jednostavno. I to ja vidim među studentima.

Mislite li da ih ovo motivira na rad?

Sjećam se kad sam ja bio student koliko mi je bilo teško kada sam morao učiti nešto, a nisam bio siguran učim li pravu stvar, odnosno hoće li se moje učenje isplatiti ili ne. Kod mene studenti znaju 100% da se isplati učiti i mislim da je to vrlo motivirajuće. I zbog toga imam velik broj odličnih studenata.

Naravno, imam i studente koji padaju moj kolegij. Zašto? Jer ništa ne rade. I onda se dogodi da ponavljaju kolegij i polože ga s odličnim uspjehom. I to mi uopće nije čudno, jer je moguće sve odraditi, ali samo treba volja, što je takvim studentima nedostajalo prvi put. Drugi put su pametniji i zreliji, a onda to utječe na njihovu spremnost za ispite. I onda uspiju.

Kako ispitujete znanje studenata osim kroz završne ispite?

Putem elektronskih ispita. To radim jer mislim da ima puno studenata koje treba poticati na konstantan rad. Prema riješenosti toga mogu vidjeti tko je gledao moja video predavanja, a tko ne. To se baš jasno vidi. Dakle, svaki tjedan uzmem 15 minuta od jednog predavanja da održim kratki kviz provjere znanja studenata. Studenti te kvizove rješavaju putem svojih mobitela u okviru RIT My Courses, našeg online sustava za rad i komunikaciju sa studentima, a za svaki kviz imam spremno oko 70 pitanja od kojih svaki student dobije od 10 do 12 pitanja, tako da ne rješavaju ista. To su klasična kviz pitanja, s ponuđenim odgovorima ili točno/netočno, a čim završe kviz dobivaju ocjenu unutar sustava. Na taj način potičem studente da uče te da su konstantno u tijeku s gradivom. Time želim spriječiti i da studenti ništa ne rade kroz semestar pa gledaju 30 video predavanja zadnji dan prije ispita.

Trenutno traju rani upisi na RIT Croatia. I ove godine, svi zainteresirani imaju priliku dobiti stipendiju iz fonda većeg od 2,6 milijuna kuna. Oni koji se prijave do 15. veljače imaju prednost pred svim ostalim prijavljenima prilikom raspodjele financijskih sredstava i stipendija za studij. Prijaviti se možete ovdje.

_________________________________________________________________

Tekst je nastao u suradnji native studija portala srednja.hr i RIT Croatia. 

Odgovori