Pretraga

Selak-Raspudić o zlostavljanju na fakultetima: Studenti već na upisima moraju znati kome prijaviti slučaj

A- A+

Saborska zastupnica MOST-a, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova i sveučilišna nastavnica Marija Selak Raspudić najavila je kako će tražiti pooštravanje zakonskih propisa o seksualnom uznemiravanju. Smatra kako bi studenti već pri upisu na fakultet trebali znati kome se obratiti u slučaju da budu uznemirivani. Samo znanje o jasnim procedurama postupanja u takvim slučajevima, uvjerena je docentica, spriječilo bi neke zlostavljače u izvršenju njihovih namjera.

Doc. dr. sc. Marija Selak raspudić | screenshot: Facebook

– Odnos između profesora i studenta jedan je od najvažnijih odnosa u životu i mora biti ispunjen povjerenjem. Prioritet koji profesori imaju i moć koja im je pridodana njihovom funkcijom omogućuje im da studente kvalitetno vode kroz život, ali i starta s određenim povjerenjem, koje nažalost može biti izigrano, kazala je u petak doc. dr. sc. Marija Selak Raspudić.

Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, povodom aktualnih prijava slučajeva spolnog uznemiravanja na fakultetima a posebice Akademiji dramske umjetnosti, održala je konferenciju za medije.

Izdvojeni članak

ADU zna imena zlostavljača studentica: Stiglo 11 prijava, četiri profesora još uvijek rade

– Imali smo sreću da je dekanica Dramske akademije promptno djelovala. No, ona i svi drugi dekani trebali bi biti prvi kojima će se studenti javiti, a ne medijima, kazala je Selak, koja i sama, za zagrebačkom Filozofskom fakultetu predaje studentima.

10 % studenata doživi uznemiravanje, no samo 2 % ih prijavi

Docentica Selak Raspudić napomenula je i kako postoji malo istraživanja o seksualnom uznemiravanju na fakultetima, no istraživanje napravljeno za jedan diplomski rad prije tri godine pokazalo je kako se spolno uznemiravanje kreće do oko čak 30 posto za neke blaže slučajeve. Smatra kako je glavni problem što studenti nisu upoznati s načinom kako prijaviti seksualno uznemiravanje, odnosno kako ne poznaju osobu kojoj ga mogu prijaviti.

– Potreban nam je nedvosmisleni protokol da studenti odmah pri upisu na fakultet znaju kome se trebaju obratiti u slučaju da dođe do bilo kakvog uznemiravanja. Kada stvorimo jasne protokole, samo znanje o jasnom postupanju u takvim situacijama onemogućit će počinitelje u njihovim djelima te dati sigurnost studentima, kazala je saborska zastupnica.

Izdvojeni članak

Dvije bivše studentice Filozofskog doživjele seksualno nasilje, počinitelj još uvijek radi kao profesor

Na temu suzbijanja spolnog uznemiravanja na fakultetima najavila je i zajedničku sjednicu Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za obrazovanje, ali i da će tražiti postrožavanje zakonskih odredbi.

– Treba promijeniti zakon da takva djela ne ulaze u zastaru. Zastara  u ovakvim slučajevima ne dolazi u obzir. Čak 10 posto studenata doživi uznemiravanje, no samo 2 posto ih prijavi. To pokazuje da se žrtve boje na vrijeme prijaviti zlostavljača. No, žrtvama treba omogućiti da uznemiravanja prijave u trenutku kada se ona i dogode kako bi se na vrijeme izbjeglo ponavljanje takvih djela, rekla je zastupnica.

‘Žrtve nisu dovoljno zaštićene, a sudovi su im blagonakloni’

Istaknula je kako žrtve danas nemaju dovoljnu razinu zaštite.

– Ako, s jedne strane, idete s privatnom tužbom, onda je sudstvo presporo. S druge strane, Kazneni zakon inzistira da takvo kazneno djelo uznemiravanja ima u sebi ponavljanje. Problem nastaje u tome što se takvo ponavljanje tumači kao ono koje ne nastupa odmah, nego je došlo do toga da žrtva prekine taj čin pa se on ponovi. Upravo to, nažalost, omogućuje počiniteljima da ne budu sankcionirani. Uz to, sudovi su im blagonakloni. Takva djela trebalo bi progoniti po službenoj dužnosti, a ne po prijavi žrtve Upravo niske brojke sudskih procesa ukazuju na to da takvi postupci ne završavaju svojim krajnjim ciljem – kažnjavanjem počinitelja, kaže mostovka.

Ukazala je i na problem anonimnosti prijava.

– Unatoč pozitivnom trendu povećanog broja prijava što znači da se taj problem društveno osvještava, ne postoji povjerenje u institucije. Žrtve se boje da će njihove prijave proći nekažnjeno, ali i da će izgubiti posao ili daljnje biti omalovažavane na radnom mjestu. Potrebni su nam pooštravanje propisa i jasni protokoli postupanja, zaključila je docentica Selak Raspudić.