Student odgovorio ministru: Neka ministri koji nemaju rezultate na kraju mandata vrate novac
‘Smatram da bi bilo razumno da se studentima koji se
školuju na račun države uvede obveza da ostanu neko
vrijeme u Hrvatskoj ili da vrate novac ako odu van.’
Izjava je to ministra obrazovanja Vedrana Mornara koja je
šokirala studente, a jedan od njih odgovorio mu je
otvorenim pismom.
Leon Kulier je mladi apsolvent Poslovne ekonomije
Sveučilišta u Rijeci i jedan od mnogih kojeg su zgrozile
izjave resornog ministra Vedrana Mornara. O otvorenom
pismu kojim se obratio redakciji Indexa iznio je svoju
ogorčenost zbog ministrove izjave. Pismo prenosimo u
cijelosti.
Cijenjeni ministre,
Obraćam Vam se kao individua koja shvaća važnost
kvalitetnog obrazovanja i besplatnog obrazovanja te
nemjerljivu dužnost njegove primjene u društvu u kojem
živimo. Moje ime je Leon Kulier, prije godinu dana sam
apsolvirao Poslovnu ekonomiju pri Sveučilištu u Rijeci,
bio sam stipendista Erasmus Mundus programa Europske
komisije te također punih četiri godine primatelj državne
stipendije. Nakon završetka fakulteta Hrvatska je već
petu godinu za redom bila u recesiji, gospodarstvo je
tonulo, nezaposlenost se dizala u nebesa, a optimizam da
dolaze neki bolji dani nestao.
Posao u struci u manje od mjesec dana
Oca političara nemam, nisam član nijedne stranke, a
pronalazak posla u kojem bih se mogao dalje profesionalno
usavršavati i napredovati, u Hrvatskoj nije bilo.
Motiviran da nađem posao, napustio sam brod koji tone i
zaputio se u Njemačku. Nakon šest poslanih molbi i manje
od mjesec dana od dolaska u Njemačku, zaposlio sam se kao
projektni koordinator u njemačkom osiguranju.
Ako se pitate zašto Vam pišem, znajte da me na to
natjerala gorčina, muka i razočarenje čitanja teksta
napisanog povodom Vaših izjava u emisiji „Pressing“
televizije N1, emisiji u kojoj je gostovao iznimno
„uspješan“ ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran
Mornar.
Dragi ministre, Vaša stvarnost se jako razlikuje od
hrvatske stvarnosti. Da znanje košta i da je mjerljivo
nije novost. Ali Vaša izjava „besplatno obrazovanje je
štetno jer što je besplatno ne vrijedi“, ostavila me
ogorčenim. Kada nas već uspoređujete s jednom Finskom,
očito je da nemate znanja kakav je tamo sustav
obrazovanja. Da li ste upoznati da je u Finskoj, koju
spominjete kao primjer, studiranje u potpunosti
besplatno! Njihov sustav studiranja je primjer svim
državama u svijetu, a njihove diplome su jedne od
najvrjednijih i najcjenjenijih. Imaju visok standard
obrazovanja, a to se može zahvaliti opremljenosti
obrazovnih ustanova. Laboratoriji su im vrlo dobro
opremljeni, zgrade su moderne i funkcionalne, a
studentske pogodnosti odlične. Naime ministre, studenti
si sami osmišljavaju rasporede i planove ispitivanja, a
za eventualnu pomoć mogu se javiti studentskim
savjetovalištima i profesorima iako im je studij
besplatan. Država ulaže. Njemačka vam je također odličan
primjer da kvalitetno visoko obrazovanje može biti
besplatno za sve. Njemačka senatorica ministarstva
obrazovanja Dorothee Stapelfeldt, izjavila je da su
školarine društveno nepravedne, da posebno obeshrabruju
za studiranje mlade koji nemaju tradicionalnu obiteljsku
akademsku pozadinu te da ne žele visoko obrazovanje koje
će ovisiti o bogatstvu roditelja.
I politike ministra su itekako mjerljive
Kad biste samo znali ministre što se sve može u 24 sata
zvučalo bi vam vjerojatno apsurdno ali moguće. Vaši radni
dani prolaze kao što rekoste “taktički”, bez ikakvih
pomaka i rezultata. Ja vas otvoreno pitam zar ne mislite
da bi bilo recimo razumno kad bi se svakom ministru na
kraju svog mandata izdao račun koliko nas je koštao i da
na računu piše da su sto posto platili građani, porezni
obveznici? Politika ministra košta i njeni rezultati su
itekako mjerljivi. A za one koji nisu svoj mandat obavili
do kraja i koji imaju negativne rezultate predlažem neka
vrate novac. Eh to bi bilo razumno ministre…
I kao ministar obrazovanja trebali biste znati sljedeće:
– da Bolonjski sustav studiranja ne postoji. Postoji
Bolonjski sustav obrazovanja, koji se prije svega temelji
na sustavu ocjenjivanja (a ne studiranja) i stvaranju
kompatibilnog i koherentnog sustava visokog obrazovanja,
– Finska i Engleska su miljama daleko od vaše percepcije.
Ne samo u segmentu visokog obrazovanja već i u svim
ostalim segmentima.
– Znanje nije i ne smije biti skupo koliko god vam to
grubo zvučalo. Znanje ministre nije moć kao što to Vaš
prethodnik tvrdi. Znanje je moć tek u onom trenutku kada
tomu pridodamo određenu akciju i to znanje primijenimo.
Vi ne poduzimate apsolutno ništa da mladi svoje znanje
primjenjuju. Zbog toga i imate toliki „odljev mozgova“.
Vama je i apsurdno da toliki broj studenata nastavlja
studij na diplomskoj razini. Kad biste se više
orijentirali da sa svojim kolegom ministrom pokrenete
gospodarstvo, stvorite investicijsku klimu i potaknete
otvaranje novih radnih mjesta vjerujte da bi se to što je
vama sada apsurdno prestalo biti pravilo. Međutim tu
postoji jedan krucijalni problem i u samom sustavu
obrazovanja. Sada ja Vama nudim svoje znanje besplatno.
Usklađivanje tržišta rada i obrazovnog sustava
Kao ministar pretpostavljam da ste upoznati što je sustav
visokoškolskog obrazovanja prema binarnom modelu. Ako ne,
onda ukratko, ono podrazumijeva organiziranje i izvođenje
stručnih studija od strane visokih škola ili veleučilišta
te sveučilišnih studija od strane sveučilišta s
fakultetima. Ustrojavanje takvog sustava rezultat je
potreba tržišta rada za visokoobrazovanim stručnjacima
koji posjeduju stručno znanje koje mogu vrlo brzo
primijeniti u struci te na taj način doprinijeti
konkurentnosti, razvoju određene regije, a time i
gospodarstva u cjelini što se nadam da je zajednički
interes Vas i Vaše vlade. Zemlje Europske Unije u kojima
je samostalni sustav stručnih studija već odavno vrlo
razvijen, kao što su Austrija, Njemačka, Finska,
Nizozemska, Belgija, Danska, Norveška, Irska i dr.,
potiču otvaranje novih stručnih visokih škola i
veleučilišta , njihovu veću regionalnu disperziju i
suradnju s regionalnim gospodarstvom.
Kaskamo za europskim prosjekom
Na stručnim studijima u EU studira oko 70% od ukupnog
broja studenata. U Hrvatskoj je udjel studenata stručnih
studija u ukupnom broju studenata oko 30%. Do danas
sveučilišni studiji u Hrvatskoj izazivaju veći interes
kod studenata, a stručni su studiji marginalizirani.
Zapitajte se ministre zbog čega je to tako. U Hrvatskoj
je iz godine u godinu trend smanjenja studenata koji
završavaju stručne studije. (Statistički ljetopis 2013)
Uvođenje takvog modela je nužno. I to Vam je razlog zašto
toliki broj studenata nastavlja studij na diplomskoj
razini.
Vaše optužbe kako studenti puno koštaju su apsurdne –
školovani građani, koji znaju misliti i koristiti
demokratske strukture društva jedina su garancija
pravedne raspodjele novca poreznih obveznika. Da su
studenti u svakom pogledu budućnost nacije u jednom
zrelom društvu ne bi trebalo biti sumnje jer znanje je
ono najvrjednije u što se treba ulagati.
S poštovanjem,
Leon Kulier.
