Pretraga

Ustavni sud donio odluku u korist Ministarstva: Sveučilišta ne mogu biti država u državi, upravni nadzor mora se provesti

Ustavni sud nakon više od dvije godine donio je Rješenje kojim je Sveučilištu u Zagrebu ukazano da nisu država u državi i da autonomija sveučilišta ne znači apsolutnu neovisnost od države. Naime, Ustavni sud upravni nadzor Ministarstva znanosti i obrazovanja nad sveučilištima ne smatra kršenjem autonomije te Ministarstvo ima pravo takav nadzor provoditi. Prethodno je više od dvije godine Sveučilište u Zagrebu odbijalo dostaviti potrebnu dokumentaciju Ministarstvu Blaženke Divjak koje je pokrenulo čak tri upravna nadzora nad Sveučilištem. Ministrica Divjak istaknula je da je ovo važan dan za odnos sveučilišta i MZO-a. Isto tako, Ustavni sud donio je još jedno Rješenje kojim je također pokazano koliko daleko autonomija sveučilišta (ne) može ići.

Rektor Damir Boras | Foto: Screenshot Youtube

Kada je Blaženka Divjak prije gotovo tri godine došla na poziciju ministrice znanosti i obrazovanja odmah je donijela odluku o provođenju tri upravna nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu – vezano za raspisivanje i provođenje javnih natječaja za zapošljavanje na Hrvatskim studijima, vezano za sporne odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o Filozofskom fakultetu te vezano za promjenu statusa Hrvatskih studija iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel.

Sveučilište ne može ignorirati upravni nadzor

Sveučilište u Zagrebu, točnije, rektor Damir Boras, smatrao je da država nema što provjeravati njihov rad jer sveučilišta imaju pravo na autonomiju te Ministarstvu jednostavno nikad nisu dostavljali potrebnu dokumentaciju. Upravni nadzor tako se ustvari nije mogao provesti, a Boras je podigao tri ustavne tužbe prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Jedan od ta tri postupka datira na 4. listopada 2017. kada je Sveučilište u Zagrebu zastupano po rektoru Damiru Borasu pokrenulo prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s Ustavom Republike Hrvatske. To jest, tražili su ukidanje odredbi Zakona koje se tiču nadležnosti ministarstva nad sveučilištima što bi onemogućilo upravne nadzore koje je pokrenula ministrica Divjak. U tome su se pozivali na “jamstvo sveučilišne autonomije”.

Ustavni sud nakon više od dvije godine, 4. veljače 2020. donio je Rješenje koje pokazuje gdje je granica toj čuvenoj autonomiji koje je Sveučilište u Zagrebu u jednom trenutku pretvorilo u svojevrsnu državu u državi, iako je financirano državnim novcem. Naime, Ustavni sud donio je Rješenje da se “ne prihvaća (se) prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti  s Ustavom”. Navode predlagatelja (Sveučilišta) da se upravnim nadzorom krši autonomija Sveučilišta ocijenili su neosnovanima. Dokument Rješenja možete pronaći na dnu ovog teksta (1. dokument).

Upravni nadzor, dakle, nije ograničavanje sveučilišne autonomije i sveučilišta podliježu kontroli države.

Prethodno nije postojala izričita naredba da sveučilišta moraju dostavljati dokumentaciju

Ministrica Divjak rekla je da očekuje da Sveučilište u Zagrebu poštuje odluke Ustavnog suda te odgovori dokumentacijom.

Sveučilište u Zagrebu dokumentaciju nije dostavljalo Ministarstvu jer je, jednostavno, to moglo. Naime, iako Ministarstvo po Zakonu o znanosti može provesti upravni nadzor nad zakonitošću rada određenog sveučilišta, nigdje se ne navodi odredba prema kojoj bi visoko učilište bilo dužno dostaviti dokumentaciju te nema ni uređene sankcije za nedostavljanje dokumenata.

Sveučilište u Zagrebu to je koristilo. Zato je ovakvo Rješenje Ustavnog suda ustvari i prvi put da je sveučilištima eksplicitno navedeno da je njihova obveza poštovati nadzor Ministarstva i dostavljati potrebne dokumente.

Još je 1999. ustavni sud postavio ograničenje autonomije ovlasti sveučilišta, ali ovakvo njihovo Rješenje je važno jer prvi put državi eksplicitno daje pravo da ministarstvo obavlja nazdor.

– Tek je ovom odlukom eksplicitno potvrđeno pravo države da obavlja nadzor nad radom sveučilišta uz uvažavanje prava autonomije. Važno je poštivati autonomiju sveučilišta, ali sveučilišta nisu država u državi i moraju raditi u skladu sa zakonom i ako su odluke nezakonite Ustavni sud ovime govori da se od izvršenja nezakonite odluke mogu obustaviti, rekla je ministrica.

Ustavni sud donio još jedno Rješenje koje ukazuje na ograničenje autonomije sveučilišta

Još je jedno Rješenje Ustavnog suda doneseno 4. veljače 2020., a jednako je važno za postavljanje ograničenja autonomije sveučilišta.

Tim je Rješenjem Ustavni sud ukazao da autonomiju sveučilišta ne narušava ni zakonsko vremensko ograničenje koje rektorski mandat ograničava na dva mandata po četiri godine.

Naime, predlagatelj Veljko Miljević (odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miljević i partneri j.t.d. iz Zagreba) smatrao je da rektorski mandat ne smije biti ograničen zakonom jer je to narušavanje autonomije, a isto je smatrao i za zakonsku odredbu kojom se propisuje da se poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) može upisati nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija. Naime, smatrao je da se time “dokida sveučilišna mogućnost da ono samostalno odredi kriterije upisa i odabira studenata”. Ustavni sud sve je njegove navode i prigovore proglasio neosnovanima.

Cijeli dokument Rješenja možete pronaći na dnu ovog teksta (2. dokument).

Divjak  se u ovom kontekstu dotaknula i prorektora Čovića

Ministrica se dotaknula i nezakonitog sklapanja ugovora o radu s osobama starijim od 70 godina i “direktno onemogućavanje da se mladi ljudi, sposobni, inovativni, kreativni zaposle na sveučilištima i onda imamo ono što se često puta zove i odljev mozgova”.

Podsjetila je da je Sveučilište u Zagrebu 2016. iskoristilo odredbu upravnog nadzora i tražilo da se Ministarstvo očituje o radu iznad 70. godine tadašnjeg dekana Filozofskog fakulteta, a Ministarstvo je odgovorilo da se ne može raditi iza 70. i Senat je sukladno tome postupio.

– Kada smo imali slične slučajeve zapošljavanja kada smo pokušali provesti upravni nadzor, nije bilo odgovora sa strane Sveučilišta i išla se osporavati ta odredba (op.a. upravnog nadzora) kojom je zapravo tadašnji dekan 2016. razriješen dužnosti, rekla je ministrica.

Podsjetimo, iako je ministarstvo utvrdilo kako je trebao u mirovinu, prorektor Čović ostao je raditi i nakon sedamdesetog rođendana. Rektor je ustvrdio kako ‘ministarstvo nema pojma’ te kako Čović može nastaviti raditi.

– Mi smo u tom konkretnom slučaju jasno tražili da se iz centralnog obračuna plaća izostavi prorektor. U tom smislu smo sve pokrenuli, a sada očekujemo da se to izvrši. Temeljem ovog Rješenja Ustavnog suda Ministarstvo može obustaviti od izvršenja nezakonite odluke, rekla je Divjak.

Prvi put da Ustavni sud nije odlučio u korist rektora Borasa

Od dolaska na funkciju rektora zagrebačkog sveučilišta,Damir Boras podni je tri ustavne tužbe prema MZO-u.

Prvom, iz siječnja 2016. godine, tražio je ukidanje Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru pozivajući se na Ustavom određenu autonomiju sveučilišta. Ustavni sud nije ukinuo Zakon, odlučio je da su potrebne izmjene Zakona o HKO-u i regulacija pristupa doktorskoj razini HKO-a.

U drugom slučaju, Boras je podnio ustavnu tužbu u listopadu 2016. godine vezano za izmjene i dopune Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, također se pozivajući na autonomiju sveučilišta definiranu Ustavom. Boras je podnio ustavnu tužbu s tezom da si je saborski Odbor za etiku nezakonito proširio ovlasti, uvevši hijerarhijski red postupanja pri utvrđivaju mogućih kršenja Kodeksa. Podsjetimo, riječ je o Odboru koji je donio mišljenje kako je bivši ministar Pavo Barišić plagirao u jednom od svojih znanstvenih radova.

U oba slučaja Ustavni sud odlučivao je u korist Sveučilišta u Zagrebu.

*Ako vam se dokumenti ne učitavaju pravilno, osvježite stranicu.